Dražen Živić i Sandra Cvikić, Obrazovna struktura hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji

Autor(i): Dražen Živić i Sandra Cvikić

 Godina: 2014.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 6: 279-300.

Sažetak

Predmet znanstvene analize u ovom radu su promjene u strukturi hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji prema obilježju „pismenost“ i „školska sprema“. Vremenski okvir analize omeđen je rezultatima popisa 1981. i 2011. godine. Analiza je provedena na razini broja osoba koje su se u tim popisima izjasnile Hrvatima, što znači da nisu promatrana obrazovna obilježja za dvije etničke podgrupe hrvatskog stanovništva u Srbiji – Bunjevce i Šokce. Rezultati analize pokazuju stanovito poboljšanje razine obrazovanosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, što je bitnim preduvjetom njezinoga društvenog, ekonomskog, kulturnog i demografskog o(p)stanka na tom prostoru. Ipak, u odnosu na ukupno stanovništvo Srbije, Srbe kao većinski narod u toj državi, te u odnosu na većinu brojnijih nacionalnih manjina u Srbiji, Hrvati imaju nepovoljnija obilježja obrazovne strukture, što se brojčano najviše ogleda u ispodprosječnom udjelu stanovništva s tercijarnim (višim i visokim) obrazovanjem. Nezadovoljavajuća razina obrazovanosti nameće se važnim destabilizacijskim čimbenikom razvoja (društvene i nacionalne kohezije) i položaja hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, što će, predvidljivo, ojačati asimilacijske, a oslabiti nacionalno-integracijske procese.

Ključne riječi: hrvatska nacionalna manjina, Republika Srbija, depopulacija, demografsko starenje, pismenost, školska sprema, obrazovanje