Predstavivši svoja novija izdanja, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ sudjelovali su 30. listopada 2025. godine na najvećoj regionalnoj manifestaciji posvećenoj knjizi – Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nastup dvaju nakladnika hrvatske manjine održan je u organizaciji i na štandu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.
Bunjevačke kraljice
ZKVH je predstavio znanstvenu monografiju Bunjevačke kraljice: Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata. Knjiga je rezultat zajedničkog rada dviju autorica: prof. dr. sc. Milane Černelić, koja je autorica etnološkog dijela i Tamare Štricki Seg, koja je potpisnica etnomuzikološkog i koreološkog istraživanja, dok je urednički posao vodila Katarina Čeliković.
„Etnološki dio monografije donosi cjelovit i znanstveno utemeljen prikaz jednog živog običaja, od njegovih ranih zapisa do današnjih interpretacija. Riječ je o istraživanju koje istodobno bilježi i tumači, čuva i objašnjava. Svojim preciznim istraživanjem i analitičkim pristupom, rad prof. dr. sc. Černelić postavlja čvrste temelje za buduća proučavanja nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Bačkoj i šire“, rekla je stručna suradnica u ZKVH-u Senka Davčik.
O knjizi je govorila i jedna od autorica, Tamara Štricki Seg:
„Kraljice su prema dostupnim podacima uvijek bile, a i danas su prisutne kako bi zabavile sve generacije, na sebi svojstven način. Bez obzira na utjecaj kršćanstva i Crkve, i na to što kraljice danas nose vrstu simbolike nacionalnog identiteta, strukturalno-formalne odlike ophoda su, moglo bi se reći, održale izvornu ideju pospješivanja plodnosti imitativnom magijom. Ova ideja najbolje se uočava prilikom analize glazbenih primjera i primjera plesnih obrazaca, na svim razinama; u glazbi su to morfološki i melodijski, a u plesu motivi ljuljanja. Ovaj rad ostavlja mogućnost za nastavak istraživanja i proučavanja ophođenja kraljica, ne samo kod ovdje istraženih bunjevačkih zajednica, nego i drugih nacionalnih zajednica budući da djeca različitih nacionalnosti sudjeluju u crkvenom životu pa tako i u duhovskom ophodu kraljica“.
Nematerijalna baština
Urednica Katarina Čeliković ukazala je kako knjiga, među ostalim, sadržava i QR kodove koji čitatelja vode do notnog materijala te audio i video zapisa vezanih uz ovaj običaj. Ističući značaj istraživanja i prezentacije nematerijalne kulturne baštine, podsjetila je i na katalog Živa baština koji prikazuje 29 elemenata nematerijalne baštine Hrvata u Srbiji.
V. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako istaknuo je suradnički karakter ove knjige, gdje su obje autorice vanjske suradnice Zavoda. U tom kontekstu, pozvao je potencijalne suradnike da pišu i istražuju na teme nematerijalne i materijalne baštine, „jer jedino na taj način možemo odgovoriti na veličinu izazova i količinu posla koji je pred nama“.
U grlu jato tica stoji
NIU Hrvatska riječ predstavila je zbirku pjesama U grlu jato tica stoji Nele Skenderović iz Subotice. Osim autorice, o knjizi su govorili članica Nakladničkog vijeća NIU Hrvatska riječ Ana Gaković i koordinator naklade Davor Bašić Palković.
Nela Skenderović dugogodišnja je akterica kulturnoga života vojvođanskih Hrvata, kojem je pridonosila ponajviše u području glazbe, ali i kroz rad u različitim medijima.
U grlu jato tica stoji njezin je književni prvijenac u kojem je sabrano čak četiri desetljeća njezina iskušavanja u poeziji. Da pjesme sakupi na jednom mjestu i rukopis objavi potaknula ju je pjesnikinja i profesorica književnosti Nevena Baštovanović koja je knjigu i uredila. Kako je na predstavljanju istaknuto, Nelina poezija je refleksivna i progovara univerzalnim temama poput ljubavi, slobode, nadanja, duhovnosti... U knjizi su mjesto našle i pjesme koje su izvođene na glazbenim festivalima i kulturnim manifestacija Hrvata u Subotici (Metniću muškatle u pendžer, Modre zore, Ples za misečinu, svilu i zvečke, Piškota). Dio zbirke čine stihovi duhovne lirike koji dolaze iz, kako je istaknuto, autoričina kršćanskog svjetonazora.
„Skenderović se neskriveno napaja na izvorima tradicijskog, ali kreirajući autentični pjesnički univerzum suvremenog senzibiliteta. Glede forme, njezine pjesme variraju, od dužih do kraćih, a posebno je zanimljiv dio u kojem se okušava u formi poezije u prozi“, kazao je Bašić Palković.
Jezik, motivi, poetika
Skenderović piše na hrvatskom književnom standardu, ali i na bunjevačkoj ikavici čime daje svoj doprinos tradiciji dijalektalnog pjesništva bačkih Hrvata.
Po riječima autorice, inspiraciju i motive, jezik i poetiku kojom knjiga odiše, upila je odrastanjem u bačkoj ravnici.
„Za svaku pjesmu koju sam napisala imala sam nekakav unutarnji poriv, potrebu, nešto što sam morala izraziti na neki način, a ovo je bio možda jedini mogući tada, nisam to znala na drugi način. Svaka je imala neko osjećanje, doticaj s onim što me okružuje, što me dodirnulo i negdje izazvalo, trag koji sam morala nekako uobličiti“, kazala je Skenderović.
Kada je riječ o svojevrsnim uzorima, spomenula je poeziju hrvatskih književnika iz Subotice koji su objavljivali u subotičkom časopisu Rukovet poput Lazara Franciškovića, Vojislava Sekelja i Lazara Merkovića.
U ime NIU Hrvatska riječ uzvanike i goste na početku promocije pozdravila je ravnateljica Karolina Bašić. U svom govoru istaknula je da ustanova ove godine obilježava 20 godina nakladničke djelatnosti, tijekom kojih je objavljeno 84 naslova.
„Svaka knjiga koju objavimo svjedočanstvo je o kulturnoj upornosti naše zajednice da sačuvamo hrvatski jezik i identitet koji je teško čuvati u današnje vrijeme i sadašnjim okolnostima“, istaknula je Bašić te se zahvalila autorima, suradnicima i institucijama koji podupiru rad ustanove.
Ovogodišnji, 68. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu održan je od 25. listopada do 2. studenoga pod sloganom Tvoja nova priča. Sudjelovalo je više od 400 izlagača iz petnaest zemalja. Nekoliko većih nakladnika iz Srbije (Clio, Geopoetika, Arhipelag, Makart...) bojkotiralo je ovu manifestaciju.
Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)
