Opći podaci
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor – Sombor
Osnovano 1936.
Broj članova: 300
Kontakt
Vijenac Radomira Putnika 26, 25000 Sombor
Tel: +381(0)25 416-019
E-mail: vnazor@sbb.rs
Web: www.hkudvladimirnazor.com
Vodstvo
Tomica Vuković, predsjednik - tel: +38160 7308856
Gašpar Matarić Šima Raič, dopredsjednici
Zlata Vasiljević, tajnica - tel: +38164 6590715
Zvonimir Lukač, rizničar
Sekcije
Folklorna sekcija, pročelnik Valentina Džinić
Tamburaška sekcija, pročelnica Emil Antunić
Dramska sekcija, pročelnik Zvonimir Lukač
Pjevačka sekcija
Sportska sekcija, pročelnik Gašpar Matarić
Sekcija za očuvanje tradicije i običaja, pročelnik Šima Raič
Redakcija Miroljuba, urednik Alojzije Firanj
Manifestacije i aktivnosti
Godišnjica društva, prosinac
Dužionica, srpanj
Veliko bunjevačko-šokačko prelo, veljača
Likovna kolonija Colorit
Božićni koncert, prosinac
Izdavanje lista Miroljub
Više o udruzi
Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Vladimir Nazor je kulturna udruga iz Sombora. Pripada među najstarija hrvatska društva u Bačkoj. U godinama nakon stvaranja južnoslavenske države1918.utemeljene su nove nacionalne kulturne i političke organizacije u dijelu Bačke koji je pripao Kraljevini SHS, pa tako i u Somboru. Već 1921. utemeljeno je Bunjevačko kolo, koje je njegovalo tradicionalne bunjevačke običaje. S vremenom je u Kolu dolazilo do manjih ili većih neslaganja i sukoba zbog proturječnih pogleda na aktualna nacionalna, vjerska, kadrovska, politička i socijalna pitanja toga doba. Osnovna okosnica sukoba bili su prijepori oko toga jesu li Bunjevci Hrvati ili nisu. Formirana su dva tabora, hrvatski i bunjevački. Međusobni sukobi na nacionalnoj, ali i političkoj osnovi došli su do izraza osobito na redovitim izborima Društva 1935. Nezadovoljnici, većinom siromašniji poljodjelci i obrtnici, nakon toga su istupili iz Bunjevačkoga kola te su već iste godine utemeljili novo društvo, koje je na osnivačkoj skupštini 6. XII. 1936. dobilo ime Hrvatsko kulturno društvo Miroljub, prema nadimku pjesnika i svećenika Ante Evetovića. Za predsjednika je izabran Antun Matarić – Tuna, a za tajnika liječnik dr. Ladislav Vlašić.
Novoosnovano HKD Miroljub već tijekom veljače 1937. kupuje zgradu u najužem središtu grada u Ulici prote Kovačića. Kupnja doma omogućena je novčanim pozajmicama i nepovratnim prilozima članova i društava, čija su imena uklesana na mramornoj ploči ugrađenoj u zid sadašnjega Doma. Pri Društvu se osnivaju i uspješno djeluju sljedeće sekcije: pjevački zbor, diletantska, tj. dramska, folklorna, muzička i sportska sekcija. Pravilima Društva politički i stranački rad u prostorijama Doma bio je zabranjen.
Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata Društvu je više puta zabranjivan rad, a 12. V. 1944. bilo je i raspušteno, dok mu je imovina zapečaćena. Nakon rata već 3. VI. 1945. održana je skupština Društva te ono mijenja ime u Hrvatski prosvjetni dom. Pristupili su mu tada i članovi Bunjevačkoga kola te su dva društva praktično ujedinjena u okviru Hrvatskoga prosvjetnoga doma. Odlukom Gradskoga narodnooslobodilačkoga odbora iz svibnja 1948. Društvo, u zamjenu za svoj prvotni dom, dobiva zgradu prijašnje pivovare Avala na Vijencu Radomira Putnika 6, koju već od 1949. postupno dograđuje te ondje otpočinje i gradnju svečane dvorane.
Upravni je odbor 24. IV. 1949. Društvu odlučio promijeniti ime u Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Vladimir Nazor, a u prosincu 1957., na zahtjev gradskih vlasti, iz naziva je izbrisan hrvatski atribut te je preimenovano u Kulturno-prosvetno društvo Vladimir Nazor. God. 1964., kad se snažno razvija aktivnost njegovih odjela, Društvo mijenja naziv u Kulturno-umetničko društvo Vladimir Nazor. Aktivnosti pojedinih sekcija posebno su dolazile do izražaja tijekom 1970-ih i 1980-ih. Uspostavljena je šira kulturna suradnja s mnogim mjestima iz bliže i dalje okolice, s mnogobrojnim gradovima tadašnje Jugoslavije, a ostvarena su i gostovanja u više europskih zemalja (Madžarska, Italija, SR Njemačka, Čehoslovačka). Poseban prinos Društvo je dalo suradnji gradova prijatelja Sombora i Baje te kulturnoj povezanosti društava gradovâ prijateljâ Subotice, Sombora i Osijeka. U Domu su organizirana i mnogobrojna prigodna predavanja, književne večeri i sl., među ostalim i više sveučilišnih profesora i književnika te uglednih Somboraca. Prigodom obilježavanja 50. obljetnice djelovanja 1986. tiskana je knjiga Franje Matarića Monografija Društva.
Nestabilna politička situacija u zemlji početkom 1990-ih te od države poticana dioba jednoga naroda na Hrvate i Bunjevce ostavila je traga i u ovom Društvu te tradicionalno Bunjevačko prelo 1992. nije ni održano, a u ratnu jesen 1991. nisu održavani ni sastanci upravljačkih tijela. Nakon smirivanja političke situacije uobičajena se djelatnost Društva nastavlja te, uz ostalo, grupa autora u prigodi obilježavanja 60. obljetnice postojanja i djelovanja Društva 1996. izdaje knjigu 60 godina žetvenih svečanosti. Od 1998. izlazi tromjesečno glasilo Društva Miroljub.
Premda se ukupna aktivnost članstva vidljivo povećala, sumnje, napetosti i podjele nisu otklonjene. Kad je 20. V. 2001. Sabor Društva donio odluku o vraćanju hrvatskoga atributa u naziv Društva, slijedila je definitivna podjela te su Bunjevci koji se ne smatraju Hrvatima napustili Društvo i osnovali Udruženje građana Bunjevačko kolo. S druge strane, mjesne policijske vlasti pri registraciji novoga imena nisu dopustile da u imenu društva bude riječ umjetničko, nego samo njezin ekavizirani oblik, pod izlikom da hrvatski nije službeni jezik u općini.
Unatoč tomu nakon svega pojačana je opća aktivnost članstva HKUD-a Vladimir Nazor. Kvaliteta rada osjetno se povećala, povezanost s drugim društvima učvršćena je, a suradnja s matičnom zemljom Republikom Hrvatskom dobila je nove dimenzije. Kao i prije, općoj aktivnosti Društva poseban prinos daju mladi članovi pojedinih odjela (folklornoga, dramsko-recitatorskoga, tamburaškoga, likovnoga i drugih) na mnogobrojnim nastupima u vlastitu domu te na mnogobrojnim gostovanjima u zemlji i inozemstvu. Glavne su tradicionalne manifestacije društva Veliko prelo (za Marindan), Dužionica i Divojački vašar (za blagdan sv. Franje), u novije vrijeme božićni koncert i izložba božićnih kolača. Prije se svečano obilježavao i blagdan Presvetoga Trojstva, dan proštenja somborske crkve koja mu je posvećena.
Društvo je objavilo i nekoliko tiskovina (Antonija Čota i Marija Šeremešić, Dukat ravnice, 2003.; Marija Šeremešić, Stopama nasljeđa, 2005.; Marija Šeremešić, Tragovi sjećanja, 2007.) te u povodu 70. obljetnice Društva CD Antonije Čote Od Miroljuba do Nazora (2006.). Više članova Društva suradnici su kalendara Subotička Danica, Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, a poetski stvaraoci sudjeluju na pjesničkim susretima Lira naiva. O 75. obljetnici Društva, 2012. godine objavljena je monografija Društva.
Dosadašnji predsjednici Društva bili su Antun Matarić – Tuna, Stipan Kalčan, Mato Škrabalo, Stipan Periškić, Antun Matarić – Tunča, Franja Krajninger, Mata Matarić, Alojzije Firanj, a od 2002. Šima Raič. Sadašnji predsjednik Društva je Mata Matarić.
HKUD Vladimir Nazor jedno je od najistaknutijih hrvatskih društava u Vojvodini i Sombor čini kulturnim središtem podunavskih Hrvata. Za svoj rad i postignute rezultate Društvo je dobilo mnogobrojna priznanja i nagrade na mnogim smotrama i natjecanjima, Listopadsku nagradu Sombora 1977., Plaketu Saveza socijalističke omladine Vojvodine Heroj Pinki, priznanje Jugoslavenskoga festivala djece u Šibeniku 1984., Iskru kulture Kulturno-prosvjetne zajednice Vojvodine 1980., Orden bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem 1986. i dr.
Dana 8. prosinca 2011. godine, odlukom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a na inicijativu Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, HKUD Vladimir Nazor dobilo je priznanje Povelju Republike Hrvatske.
