Hrvatska čitaonica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavili su u rujnu zbornik radova Dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova 2017. koji je plod znanstveno-stručnog skupa, kao jedne od prepoznatljivih programskih sastavnica Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova. Urednica zbornika je Katarina Čeliković, a knjigu je likovno opremio Darko Vuković. Skup je 2017. godine okupio trideset predavača iz Srbije, Mađarske, Austrije i Hrvatske,a organiziran je skupa sa Znanstvenim zavodom Hrvata u Mađarskoj i Šokačkom granom iz Osijeka (20. i 21. listopada) u čitaonici Gradske knjižnice Subotica. Sudionici ovoga skupa su tematizirali književnost Hrvata u Podunavlju, ali i teme vezane uz hrvatsku književnost i jezik, a u zborniku se nalazi dvadeset radova. Zbornik je tiskan u 300 primjeraka, a ima 274 stranice, te je podijeljen u dvije cjeline: I. Jezikoslovne teme i II. Kulturološki diskursi – kroz književne i povijesne oglede.
Na temu jezikoslovlja u zborniku je rad Sanje Vulić Jezik narodnih proza koje je Balint Vujkov zapisao kod Bunjevaca i Šokaca (9-17), Ante Bežen piše Zašto novoštokavski ikavski dijalekt nije prihvaćen kao hrvatski jezični standard? (19-30), Ana Mikić Čolić i Maja Glušac tematiziraju Dijalekt i standard u sustavu okomite višejezičnosti (31-43), a Mirjana Crnković je rad naslovila Analiza ikavskog govora na primjeru Tavankuta (45-59). Višegodišnje suradnice znanstveno-stručnoga skupa Martina Kolar Billege i Vesna Budinski obrađuju Metodički pristup nastavi hrvatskoga jezika u heterogenim skupinama hrvatske nastave u inozemstvu (61-72).
U drugoj je cjelini nekoliko podtema, koje prepoznajemo kao povijesne prinose, oglede o kazalištu, književnoj baštini i djelatnosti hrvatskih velikana. Ladislav Heka objavljuje rad Govori baruna Josipa Rudića u Ugarskom parlamentu (75-110), a Vladimir Nimčević razmatra temu iz kulturne povijesti Subotička lasta i novosadski kobac: doprinosi Petra Pekića i Vase Stajića proučavanju 18. stoljeća u povijesti Subotice (111-140). O temi udžbenika piše Silvestar Balić iz Pečuha Bunjevačko-šokački udžbenici u Mađarskoj između 1918. i 1945. (141-153). Književne teme zastupljene su u radu Vesne Vlašić Putopisi i putni zapisi Julija Kempfa (155-165), te Klare Dulić Putopisne uspomene Josipa Andrića na primjeru putopisa 'U Kristovoj domovini' (231-236). Osim o književnom djelu Josipa Andrića, dvoje autora tematiziraju njegovo glazbeno djelo. Tamara Jurkić Sviben iz Zagreba piše rad Josip Andrić – književnik i skladatelj između riječi i nota (215-230), a Miroslav Stantić iz Subotice razmatra Glazbeni profil Josipa Andrića – skladateljski i muzikološki rad (237-246). O srijemskom svećeniku i književniku Iliji Okrugiću Srijemcu piše Petar Pifat Ilija Okrugić Srijemac – Isusov sljedbenik i Marijin glazbenik (247-254). Mirko Ćurić piše rad Morović kao mjesto radnje pripovijetke Janka Tombora – 'Božjak Morovićki' – prigodom 165. obljetnice objavljivanja u časopisu 'Neven' (207-214). Nekoliko autora bavi se kazališnim temama: Katja Bakija potpisuje rad Osobitosti dramskog rukopisa Ivana Petreša (175-182), Katarina Dinješ Gros se bavi temom Suvremeno hrvatsko dramsko pismo u subotičkom kulturnom ozračju (183-198) dok Milovan Miković promatra Kazališni život Hrvata u Srbiji rasvjetom (trenutačno) nepostojećeg teatra (199-206). Dugogodišnji suradnik iz Gradišća u Austriji Robert Hajszan piše osvrt na preminulog sudionika ovoga skupa Đuro Franković na Danima Balinta Vujkova (167-174). Radovi Tomislava Žigmanova Antologije u književnosti Hrvata u Vojvodini (255-262) i Katarine Čeliković Bajke Balinta Vujkova za odrasle i djecu (263-272) bave se književnošću Hrvata u Vojvodini.
Urednica Čeliković u pogovoru pod naslovom Dani hrvatske knjige i riječi (273-274) ističe kako „Nabrojani radovi predstavljaju značajne prinose u valorizaciji književne i povijesne baštine čime doista organizatori čine velike pomake ako znamo da je skup ovakve vrste rijetkost u vojvođanskih Hrvata“ te podsjeća kako objava zbornika predstavlja stvarni završetak znanstveno-stručnog skupa.
