Opsegom do sada najveći, a sadržajem to i potvrđuje, deseti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata objavljen je krajem 2019. godine. Na 624 stranice nalazi se 16 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave, koje slijede dosadašnju uređivačku shemu tematizirajući neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u šest tematskih cjelina, u kojima autori radova donose nove prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
U prvoj cjelini pod nazivom „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“ nalazi se šest radnji, a počinje s temom „Ostrogonski nadbiskup Ivan Vitez od Sredne“ Ladislava Heke (str. 9-27). Mladi i vrijedni suradnik ZKVH-a Vladimir Nimčević objavljuje rezultate svog višegodišnjeg istraživanja u radnji „Plemenita obitelj Marković u 17. i 18. stoljeću“ (str. 29-97), a sličnom se temom bavi i Robert Skenderović u svom radu „Skender, Skenderbeg, Skenderovići: o jednoj tradiciji u korijenu jednog bunjevačkog prezimena“ (str. 115-125). Stevan Mačković objavljuje rad „Crtice o životu stanovnika Sent Marije (1747. – 1773.)“ (99-114). „Hrvatski radiša: osvrt na djelovanje u Somboru 1922. – 1941.“ (str. 127-142) rad je stalnog suradnika Godišnjaka Maria Bare. Zanimljiv je i rad Marka Tucakova o njegovu prezimenjaku, ali i šire o školstvu u Beregu, pod naslovom „Interakcija škole i zajednice stanovnika Berega od 1928. do 1953. na temelju zapisnika sjednica nastavničkog zbora uz osvrt na djelovanje učitelja Matije Tucakova“ (str. 143-158).
U drugoj cjelini „Pravo i politologija“ Darko Baštovanović objavljuje rad „Multikulturalni okvir za očuvanje identiteta hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji u procesu EU integracija Srbije – kontinuirana kolizija integracije i getoizacije (str. 161-202).
Vladimir Nimčević je u trećoj cjelini „Povijest književnosti“ u svom radu „Ilija Džinić i baština bunjevačko-šokačkih Hrvata – prinosi iz narodne književnosti“ (str. 205-238) skupio do sada nedovoljno poznate dijelove iz života ovog hrvatskog kulturnog djelatnika kao i prijepis Džinićevih bećaraca koji su do sada bili gotovo nepoznati kako široj, tako i znanstvenoj javnosti iz Sombora, Berega i Čonoplje.
U četvrtoj cjelini, „Sociokulturna antropologija i etnologija“, Godišnjak donosi šest radnji koje su rezultat terenskih istraživanja tradicijske kulture srijemskih Hrvata studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić. Ovdje se nalaze radnje sljedećih studenata: Andrea Bosnić i Anamarija Knežević „Svadbeni običaji srijemskih Hrvata u Vojvodini (str. 241-282), Klara Zečević Bogojević „Tamburaška tradicija Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva 'Matija Gubec' u Rumi“ (str. 283-297), Eva Balković i Jelena Batur „Božićni običaji Hrvata u Srijemu (Srijemska Mitrovica, Golubinci, Ruma, Hrtkovci, Nikinci, Zemun, Surčin i Novi Banovci)“ (str. 299-341), Maja Flajsig „Sveti Vinko: svetkovina hrvatskog vinogradarskog sveca na području Srijema“ (str. 343-364), Robert Kapeš „Pokladni običaji na području Srijema (Golubinci, Nikinci, Petrovaradin, Ruma, Srijemska Mitrovica)“ (str. 365-392) te Marija Rojko „Uskrsni običaji srijemskih Hrvata“ (str. 393-439).
Na tragu izgradnje sustavnog pristupa bibliografskoj obradi knjiške građe vojvođanskih Hrvata, u čemu je ZKVH upravo u Godišnjaku činio prve korake u suvremeno doba, u petoj cjelini pod nazivom „Bibliografija“ nalaze se dvije bibliografije. Katarina Čeliković objavljuje rad „Bibliografski prinos o srijemskim Hrvatima u Vojvodini“ (str. 443-493), a Tomislav Žigmanov donosi na jednom mjestu skupljen popis svih objava u deset brojeva jedinog znanstvenog časopisa Hrvata u Srbiji u radnji „Prvih deset godina Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – osnovne činjenice i bibliografija objavljenih radnji“ (str. 495-517).
U šestoj cjelini „Prikazi knjiga“ (str. 521-576) nalazi se trinaest prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima koje potpisuju Vladimir Nimčević, Dragan Muharem, Dominik Deman, Katarina Čeliković, Klara Dulić Ševčić, Vojislav Temunović, Dražen Skenderović, Sonja Periškić Pejak, Ivana Andrić Penava, Darko Baštovanović, Bojana Poljaković Popović i Željka Zelić Nedeljković.
Godišnjak br. 10 završava Dodatcima (str. I-XLVI) u kojima su „Upute suradnicima“ Godišnjaka za znanstvena istraživanja te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 1200,00 dinara.
