Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata broj 13 tiskan je u srpnju 2022. godine. I ovaj broj Godišnjaka slijedi uređivačku koncepciju časopisa te na više od 330 stranica objavljuje 11 znanstvenih i stručnih radnji koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti.
Sadržaj Godišnjaka 13 podijeljen je u šest tematskih cjelina, u kojima su prvoobjave suradnika ovog časopisa, značajne za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji naslov je prve cjeline u kojoj je šest radnji, a otvara ju suradnik iz Zagreba Mario Bara radom Autohtonost i migracije: Hrvati u ugarskom Podunavlju (str. 9-44). Ladislav Heka iz Segedina piše o aktualnoj temi, popisu stanovništva, ali iz ranijeg razdoblja, Popis stanovništva iz 1910. i njegove povijesne i pravno-političke reminescencije (str. 45-71), a ravnatelj subotičkog arhiva tematizira obrazovanje u radu Crtice o osnovnim školama u Subotici nakon promjene imperija (1918. – 1920.) (str. 73-96). U radu Roberta Skenderovića otkriva se Važnost i simbolika pjevanja hrvatske himne u crkvi sv. Roka u Subotici 17. studenoga 1918. godine (str. 97- 106). Još jedno neobično otkriće nalazi se u radu povjesničara Vladimira Nimčevića pod naslovom Gazda Marko – politička karijera jednog prvaka bačkih
Hrvata od 1918. do 1939. (str. 107-118). Tema redovničkih zajednica bila je zanimljiva Ivanu Armandi te donosi novi rad pod naslovom Bačke sestre u Hrvatskom zagorju. Filijala Družbe sestara Naše Gospe u Sopotu (1943. – 1945.) (str. 119-135).
U drugoj cjelini pod nazivom Povijesna građa Dalibor Mergel je priredio zapis u kojem otkriva kako je i što pisao Miša Brajac o „Starčevačkoj republici“ (str. 139-150).
U trećoj cjelini Jezikoslovlje dva su rada koja donose prinose jezikoslovnoj tematici Hrvata u Vojvodini. Perica Vujić bavi se djelom narodnog preporoditelja u radu pod naslovom Pasivne rečenice Ivana Antunovića u romanu Posliednji Gizdarev (str. 153-166), a svoj kraći prilog daje Emina Berbić-Kolar na temu Prilog proučavanju monoštorskoga govora – fonološki opis (str. 167-171).
Sociokulturna antropologija i etnologija naziv je četvrte cjeline u kojoj dr. sc. Milana Černelić svojim radom predstavlja desetogodišnji projekt pod naslovom Završena etnološka istraživanja vojvođanskih Hrvata (str. 175-188). Istraživanja su, na inicijativu i uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, započela 2011. godine i trajala su do 2021. godine, a provedena su među podunavskim Bunjevcima i Šokcima te srijemskim i banatskim Hrvatima.
U petoj cjelini Bibliografija, Katarina Čeliković donosi rad Bibliografski prinos o banatskim Hrvatima u Vojvodini (str. 191-219), najmalobrojnijoj regionalnoj skupini Hrvata u Srbiji.
U šestoj cjelini Prikazi knjiga (str. 223-261) nalazi se trinaest prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima koje potpisuju Davor Bašić Palković, Katarina Čeliković, Ljubica Vuković Dulić, Dominik Deman, Sonja Periškić Pejak, Dako Baštovanović, Klara Dulić Ševčić, Vladimir Nimčević, Marko Tucakov i Tomislav Žigmanov.
Godišnjak br. 13 završava Dodatcima (str. I-LXX) u kojima su Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu. Može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte, telefonom ili klikom na opciju Naruči na web stranici Zavoda. Cijena primjerka je 1000,00 dinara.
