Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata broj 14 za 2022. godinu tiskan je krajem kolovoza 2023. godine. Na 380 stranica časopis donosi deset znanstvenih i stručnih radnji podijeljenih u pet tematskih cjelina koje donose nove prinose iz društvenih i humanističkih znanosti, značajnih za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
U prvoj cjelini naslovljenoj Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji šest je radnji, a otvara ju povjesničar Vladimir Nimčević temom Bački Raci (Hrvati i Srbi) u Kuručkom ustanku (str. 9-39) u kojoj predstavlja doprinos istraživanju ustanka Ferenca Rákóczija te je ujedno osnova za daljnje istraživanje povijesti Srednjeg Podunavlja. Vladin povjerenik i subotički veliki župan Luka Plesković i Zemaljska mađarska stranka (Országos magyar párt). Bački Bunjevci i Mađari (1918. – 1927.) (str. 41-66) naslov je rada stalnog suradnika Ladislava Heke iz Segedina, a Robert Skenderović piše o aktualnoj temi u Godini novog preporoda Lajčo Budanović, nositelj vjerskog, društvenog i kulturnog života bačkih Hrvata – povodom 150. godišnjice rođenja (str. 67-75). Vladimir Nimčević svoje istraživanje o Josi Šokčiću nastavlja temom Rad Jose Šokčića o Bozi Šarčeviću (str. 77-103), a suradnik Ivan Armanda svoje istraživanje naslovljava Filijala Družbe sestara Naše Gospe u Dobrni (1936. – 1941. i 1945. – 1948.) (str. 105-114). Dominik Deman piše vrlo zanimljiv rad Znameniti Petrovararadinac Franjo Malin (str. 115-152) kojim se otkriva do sada (pre)malo poznati kulturni djelatnik iz Petrovaradina, prvi i do sada jedini Hrvat u upravi Matice srpske.
Nova cjelina, Zavičajna toponomastika, donosi opširan rad Maria Bare Panonski Slaveni i podunavski Hrvati: toponimske i jezične poveznice (str. 155-217) u kojem daje osnovne povijesne podatke o panonskim Slavenima, drugi dio rada posvećen je arhaičnim jezičnim tragovima u Hrvata Šokaca u Bačkoj i potvrde tih jezičnih elemenata u toponimiji, a treći dio nudi pregled toponima s povijesnog prostora južnog ugarskog Podunavlja s predloženom slavenskom etimologijom.
U trećoj tematskoj cjelini pod naslovom Jezikoslovlje dva su rada Perice Vujića: Sintaktostilistička obilježja romana „Posliednji Gizdarev“ Ivana Antunovića (str. 213-218) i Vukovska norma u „Subotičkom športskom Listu“ (1935. – 1940.) (str. 219-279) u kojima se obrađuju jezikoslovne teme vezane uz Hrvate u Vojvodini.
Još jedna aktualna tema u tematu Kazalište i kazališne prakse našla je mjesto u ovom broju Godišnjaka, a riječ je o radu Nevene Baštovanović Analiza kazališnih praksi Hrvata u Srbiji za posljednje desetljeće (str. 235-279). Ovaj rad prilog je inicijativi ponovnoga osnutka Drame na hrvatskome jeziku u Narodnome kazalištu u Subotici, gradu s najvećim brojem Hrvata u Srbiji, s bogatim profesionalnim kazališnim životom kroz povijest te amaterizmom danas.
U petoj cjelini Prikazi knjiga (str. 283-300) nalazi se devet prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima koje potpisuju Branimir Kopilović, Davor Bašić Palković, Ljubica Vuković Dulić, Zlata Vasiljević i Vladimir Nimčević.
Godišnjak br. 14 završava Dodatcima (str. I-LXXVI) u kojima su Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte, telefonom ili klikom na opciju Naruči na web stranici Zavoda. Cijena primjerka je 1000,00 dinara.
