Šesti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je koncem svibnja 2015. godine. Na 354 stranice, Godišnjak donosi 12 znanstvenih i stručnih radnji, koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Posebno ističemo činjenicu da se sve radnje po prvi puta objavljuju u šestom broju Godišnjaka ZKVH-a.
Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u četiri tematske cjeline, pri čemu su kriteriji podjele bili znanstvene discipline, to jest područja znanosti. Uredništvo je svjesno nastojalo radovima ravnomjerno „pokriti“ i subetničku raznolikost Hrvata u Vojvodini i teritorijalnu raspodijeljenost, kako bi se izbjegla dominacija pojedinih subetničkih skupina ili teritorijalnih cjelina. Šesti broj Godišnjaka tako donosi radnje o Hrvatima u Banatu, zatim o bunjevačkim i o šokačkim Hrvatima, one koje su više od značaja za bačke Hrvate, kao i one koje mogu biti više interesantne Hrvatima u Srijemu, dok jedan broj radnji uračunava i tematizira Hrvate u Vojvodini kao cjelinu, to jest kao relativno samostalni socijalno-kulturni fenomen.
Najviše radnji – pet – objavljeno je u prvome odjeljku „Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji“. Ovaj tematski blok otvara radnja dr. sc. Maria Bare „'Naši Šokci’ : podrijetlo, migracije i društveni razvoj Hrvata u Banatu“, slijedi zatim radnja franjevca i povjesničara dr. sc. Franje Emanuela Hoškoa „Franjevci u službi Crkve u Bačkoj“, članica Uredništva Ivana Andrić Penava piše na temu „Ilija Okrugić Sriemac – hrvatski preporoditelj u Srijemu“, a dr. sc. Ladislav Heka iz Segedina autor je radnje naslovljene „Posljedice Prvoga svjetskoga rata: samoproglašene 'države na području Ugarske“ Kao posljednja u prvoj tematskoj cjelini šestoga broja Godišnjaka objavljena je radnja povjesničara iz Zagreba Ivana Armande „Lik i djelo subotičke dominikanke Marije Josipe Vidaković (1912.–2001.)“.
U drugom bloku objavljene su četiri radnje iz područja etnologije. Prvu skupa potpisuju prof. dr. sc. Milana Černelić i prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta „Dužijanca – etnološka percepcija i interpretacija“. Druge dvije su radnje studenata, a nastale su na temelju njihove terenske nastave među šokačkim Hrvatima u Monoštoru: Matko Đevoić autor je radnje „Pregled migracijskih kretanja Hrvata iz Bačkog Monoštora od kraja Prvoga svjetskog rata do danas“, a Iva Grubiša „Turistička priča Bačkog Monoštora. Razvoj i problemi monoštorskog ruralnog turizma“. Na koncu glazbeni pedagog iz Plavne Zvonimir Pelajić objavio je radnju „Iz kulturne baštine šokačkih Hrvata u Plavni, Vajskoj i Baču. Tako su divanile naše majke“.
Na koncu, treća tematska cjelina „Sociologija, demografija, kulturologija“ donosi tri radnje. Prva je iz područja demografije – riječ je o radnji „Obrazovna struktura hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji“ koju skupa potpisuju dr. sc. Dražen Živić i mr. sc Sandra Cvikić iz hrvatskoga Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“. Tomislav Žigmanov autor je radnje „Hrvati u Vojvodini nakon 2000. godine kao teme znanstvenih i publicističkih radnji u Srbiji i Hrvatskoj – osnovne činjenice i sadržajne sastavnice“, a dr. sc. Jasminka Dulić objavila je socio-psihološku studiju naslovljenu „Korelati nacionalnog samopoštovanja vojvođanskih Hrvata“.
U četvrtoj cjelini „Prikazi knjiga“, u 6. broju Godišnjaka ZKVH-a su objavljeni prikazi svih publicističkih i znanstvenih djela o Hrvatima u Vojvodini, objavljenih tijekom 2013. godine – riječ je o osam naslova.
Cijena 900,00 dinara.
