Dužijanca, stoljetna proslava završetka žetve koja živi među bunjevačkim Hrvatima, predstavljanjem u Bruxellesu nadilazi okvire tradicijske manifestacije. Ovo je svojevrsni spoj kulture jednoga naroda, baštine, prisutnosti i identiteta kroz koji kulturna baština ne ostaje u lokalnim okvirima, nego postaje dio šireg kulturnog dijaloga.
Izvan svoga mjesta
Sudionici Dužijance u Bruxellesu, njih dvadesetero, svoje predstavljanje imali su 5. i 6. svibnja u Europskom parlamentu. Vrhunac ovoga dvodnevnog boravka u Bruxellesu bila je svečana sveta misa, koju je u Meditacijskom centru predvodio svećenik Hrvatske katoličke misije pater Anastazio Perica Petrić u zajedništvu s direktorom UBH-a Dužijanca mons. dr. Andrijom Anišićem i paterom Daliborom Renićem. Kako smo i navikli, misa je središte zahvale Bogu i pohvale čovjeku za njegov rad i kruh svagdanji, te su tako u središtu bili, u ulozi bandaša Tomislav Ivanković i bandašica Marija Sekereš, te mladi u nošnji, bandaši i bandašice prethodnih godina u Subotici, bandaški par iz Sombora, te domaćini salaša.
Nakon misnog slavlja mladi odjeveni u bunjevačku narodnu nošnju, ispred Europskog parlamenta izveli su kratki kulturno-umjetnički program, gdje su uz prikazivanje nošnje odigrali i Bunjevačko momačko kolo.
Potom je uslijedila panel konferencija na temu Dužijanca – ponos bunjevačkih Hrvata i doprinoseuropskoj baštini, na kojoj su govorili zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i saborska zastupnica Jasna Vojnić, mons. dr. Andrija Anišić i direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković. Kao uvod u konferenciju prikazan je i kratki dokumentarni film Dužijanca koji govori o ovoj manifestaciji i njenom značaju. Autori filma su Zvonimir Sudarević i Marinko Piuković. Na kraju programa i predstavljanja, uslijedila je i svečana predaja krune Dužijance u Bruxellesu Davoru Ivi Stieru, pokrovitelju ovoga događaja. Krunu od slame za ovu prigodu izradila je slamarka iz Male Bosne Katarina Skenderović, članica slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta. Domaćinu je predana i slika – salaš koji predstavlja simbol s kojega je i potekla proslava Dužijance, dok je tajnici iz ureda Davora Ive Stiera Luciji Prskalo uručen hrvatski grb – slika u tehnici slame.
Ponos i europska baština
Na panel konferenciji u uvodnom dijelu govorio je europski zastupnik Davor Ivo Stier, koji je među ostalim rekao kako Dužijanca nije samo žetvena svečanost, ona je priča o radu, vjeri i hrvatskom identitetu. Nastala je iz svakodnevice bunjevačkih Hrvata, iz njihove povezanosti sa zemljom i zahvalnosti za plodove rada.
„Kroz desetljeća prerasla je u snažan simbol zajedništva i kulturne pripadnosti. Za Hrvate u Vojvodini, u Republici Srbiji, ona ima posebno značenje: čuvar je identiteta i svjedočanstvo opstanka unatoč brojnim povijesnim izazovima, migracijama i pritiscima asimilacije. Upravo kroz takve običaje vidimo kako materijalna kulturna baština nije samo naslijeđe prošlosti, nego živi izraz zajednice koja se kroz nju prepoznaje i opstaje. No, Dužijanca nije važna samo za bunjevačke Hrvate; ona je dio kulturne baštine hrvatskog naroda i europska priča o raznolikosti. Upravo takve tradicije čine Europu bogatom, jer ona nije samo politički projekt, nego i zajednica kultura, identiteta i sjećanja. Kada govorimo o bunjevačkim Hrvatima, govorimo o bogatstvu običaja, jezika, plesa i vještina koji se prenose s generacije na generaciju. Posebno mi je drago što danas u Europskom parlamentu možemo predstaviti Dužijancu kao vrijednost koja nadilazi granice i doprinosi našoj zajedničkoj europskoj baštini“, rekao je Stier.
O značaju Dužijance, o onome što se ne čuva kao povijest, nego se i danas živi, Jasna Vojnić je rekla: „Možemo vidjeti na primjeru naše manifestacije koliko malo zrno pšenice može dati puno roda. To je upravo ono što mi kažemo da su Hrvati u Republici Srbiji – i sol za Republiku Srbiju i onaj mali dio koji nedostaje na putu za Europsku uniju. Mi možemo itekako učiniti puno. Dužijanca je jedna od naših najvažnijih Udruga i manifestacija koja traje tri mjeseca. Mi smo na nju izuzetno ponosni, a jako nam je drago kada tu manifestaciju, tu baštinu prepoznaju i drugi. Izašli smo izvan naših okvira, Subotice i Sombora, i već petu godinu prezentiramo je drugima. Drago nam je da to svi prepoznaju i čak da daju podršku koja nam je potrebna. Mi znamo svoju vrijednost, ali bez podrške i Republike Hrvatske i Europske unije ne možemo dalje napredovati. Došli smo u Bruxelles predstaviti i sebe i našu Dužijancu, ali mislim da se najbolje može saznati tko su bunjevački Hrvati upravo gledajući Dužijancu. Suočavamo se s brojnim izazovima – od otimanja kulturne baštine, do nevidljivosti. Nismo medijski vidljivi, nismo politički vidljivi, isključeni smo iz procesa donošenja političkih odluka. Mi jesmo Hrvati, volimo Hrvatsku ali živimo tamo gdje jesmo i možemo biti most i pomoći Srbiji na europskom putu. Svi znamo da je položaj nacionalnih manjina itetako važan za ulazak u Europsku uniju. Mislimo da naša prava i ono što mi zahtijevamo zaista nije puno, a možemo puno učiniti da se naprave neki pomaci. U tom smislu imali smo razgovore s članovima Europske komisije, s našim izvjestiteljem za Srbiju u Europskom parlamentu i čak smo bili u Ambasadi Republike Srbije ovdje u Bruxellesu. Sa sve tri strane zajedno možemo napraviti pozitivne pomake na tom putu“, poručila je Vojnić.
Dužijanca u Europskom parlamentu
O plodnoj suradnji Središnjeg državnog ureda s Hrvatima iz Srbiji okupljene je upoznao i Zvonko Milas, podsjetivši tako na izgradnju Hrvatskog doma – Matice, ali i svih onih malih matica koje se sada grade. O značaju Dužijance kao poznate manifestacije koja je izašla iz svojih okvira, rekao je:
„Hrvati iz Vojvodine prvi su se put predstavili u Europskom parlamentu. Oni su dio hrvatskog naroda, a Hrvatska je članica Europske unije, stoga brinemo o našim sunarodnjacima koji ne žive na teritoriju Europske unije. Brinemo o njima u svim područjima života – od obrazovanja do znanosti. Trudimo se biti od pomoći i materijalno, i politički, i moralno. Dužijanca je po prvi put izašla iz Subotice, odnosno Bačke, 2018. godine dolaskom u Zagreb. Nakon toga otišla je u Baju, pa u Novi Sad, a sljedeća je bila u Mostaru, gdje su Hrvati konstitutivan narod. Sve ovo danas što zajedno pokušavamo jest doprinijeti tome da Hrvate u Srbiji vide kao pripadnike, naravno Srbije kao matične države, ali prije svega kao pripadnike hrvatskog naroda, dakle kao Europljane. Sve ono što radimo za Hrvate u Srbiji radimo i za druge Hrvate, kao Središnji državni ured, i u tom kontekstu želim istaknuti kako je Hrvatski sabor 6. ožujka donio odluku o Tjednu Hrvata izvan Hrvatske – tjednu kojim želimo poslati simboličku zahvalu svim Hrvatima izvan Hrvatske. Time želimo podići svijest, ojačati ono što nas veže – zajedništvo koje nas je na neki način očuvalo i bez kojeg nemamo budućnosti. Kroz program želimo pokazati sve ono što njeguju Hrvati izvan Hrvatske“, rekao je Milas.
Od salaša do trgova
Mons. dr. Andrija Anišić govorio je o povijesti Dužijance i njenom nastajanju kao zahvale Bogu koju danas poznajemo, a koja je doživjela ono što se već dugo planiralo – njeno predstavljanje u Europskom parlamentu.
„Ove godine Dužijancu ćemo slaviti 116. put. Nema Dužijance bez svete mise, bez bandaša i bandašice, bez kruha i bez narodnog veselja, kola. Zahvalni smo Europskom parlamentu što nam je omogućio sva četiri glavna sadržaja prikazati i održati ovdje. U našoj organizaciji imali smo i nekoliko značajnih iskoraka. Godine 2018. Dužijanca je bila u Zagrebu, pa 2020. u Baji, 2022. u Novom Sadu i 2023. u Mostaru. Bio je to pohod našem starom kraju. To smo doživjeli posebno dirljivo. Ovdje smo zahvalili našim sunarodnjacima na daru vjere i svijesti pripadnosti hrvatskome narodu. U Mostaru su se okupili i svi bunjevački Hrvati koji sada žive u Republici Srbiji, Mađarskoj te u Hrvatskoj, u senjskom ili ličkom kraju. I evo nas danas u Bruxellesu. U Europskom parlamentu. Presretni smo da i ovdje možemo predstaviti našu Dužijancu kao običaj bunjevačkih Hrvata, koji je više od običaja. Dužijanca svojim kulturnim sadržajima daje svoj doprinos očuvanju hrvatkog identiteta bunjevačkih Hrvata i pridonosi opstanku i napretku u Vojvodini, odnosno Srbiji. Dužijanca, ističem to, također je jedan lijepi primjer inkulturacije koju je osobito isticao Drugi vatikanski koncil. Kada je Dužijanca 1911. obogaćena kršćanskom vjerom, dobila je na značaju i važnosti. Mnogi kažu da se to nije tada učinilo, možda bi nestao taj običaj jer se prešlo na drugačiji način obrade zemlje i žetve. Ali budući da je bila u Crkvi, Crkva je sačuvala ovaj običaj uz pomoć kulturnih udruga. Oni koji poznaju Dužijancu uvijek traže riječi kako što ljepše izraziti ono što ona jest. Mnoštvo lijepih riječi o Dužijanci napisao je sada umirovljeni katedralni župnik mons. Stjepan Beretić. Izabrao sam nekoliko: Dužijanca je svetkovina iz srca ponikla i srcem njegovana. Dužijanca je ljepota kojoj ni nanini dukati dorasli nisu. Htjeli bismo da svi vi iskusite istinitost da je Dužijanca ponos bunjevačkih Hrvata i doprinos europskoj baštini“, istaknuo je mons. dr. Anišić.
Svjedočanstvo identiteta
Izlaganje na konferenciji završio je Marinko Piuković koji je rekao kako s ponosom može reći da je dolaskom u Bruxelles ostvarena dugogodišnja želja da se o Dužijanci može govoriti u Europskom parlamentu.
„Dužijanca je zauzela važno mjesto i postala nezaobilazan dio društvenog i kulturnog života Subotice, Sombora, Vojvodine, Republike Srbije i Republike Hrvatske. Prepoznata je kao manifestacija od velikog značaja za Grad Suboticu i Hrvatsko nacionalno vijeće, koji su je proglasili manifestacijom od osobitog značaja. U Srbiji Dužijanca ima potporu na svim razinama vlasti. Također, Dužijanca je sa svim svojim elementima pred upisom u Nacionalni registar kulturne nematerijalne baštine Republike Srbije. Dolazak u Europski parlament za nas predstavlja svjedočanstvo života našega bunjevačkoga hrvatskog naroda i afirmaciju našega dugogodišnjeg rada na očuvanju identiteta, tradicijske baštine i duhovnosti koju Dužijanca nosi u sebi. Danas je predstavljamo u sažetom obliku, ali s puninom njezina značenja. Ovdje su risar i risaruša, domaćini te bandaš i bandašica, koji svojim simboličkim ulogama slikovito dočaravaju bit ove manifestacije. Dužijanca kroz svoje programe njeguje jezik, običaje, duhovnost i tradicijske vrijednosti te na taj način doprinosi očuvanju kulturne baštine“, rekao je Piuković. Dan ranije sudionici Dužijance u Bruxellesu posjetili su Europski parlament, imali predavanje o njemu, te posjetili plenarnu vijećnicu, kao i muzej Europskog parlamenta. S radom Europskog parlamenta, a osobito s radom hrvatskih europarlamentaraca prisutne je upoznao Stier, a svi oni imali su obilazak središta grada, posjetili su znamenitosti Bruxellesa među kojima su poseban dojam na sve nazočne ostavili Manneken Pis, Grand Place, Gradska vijećnica i sam centar grada.
Tijekom dana snimana je i emisija Iz srca Europe.Uz sudionike programa Dužijance, u Bruxellesu je bila i službena delegacija koju su činili predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU-eHrvatska riječ.
Dužijanca u Bruxellesu nije bila samo podsjetnik na tradiciju, nego i živi svjedok identiteta, pripadnosti i opstojnosti jednog naroda.
Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)
