Tavankutski festival voća i autohtonih rukotvorina, 16. po redu, održan je 26. rujna na etnosalašu Balažević u Tavankutu. Na manifestaciji posvećenoj predstavljanju privrednih potencijala i proizvoda, autentičnih rukotvorina, kao i proizvoda starih zanata bilo je prisutno nešto preko 35 izlagača kako iz samog sela, tako i iz okolnih naselja, odnosno vojvođanskih mjesta, a kao i prethodnih godina okupila je veliki broj posjetitelja. Osim različitih proizvoda, u ponudi je bila i ona gastronomska, a atmosferu su, već tradicionalno, uveseljavali tamburaši.

Velika zainteresiranost i izlagača i posjetitelja

Predsjednica Organizacijskog odbora ovog festivala Lidija Cvijin istaknula je uobičajeno veliku zainteresiranost kako posjetitelja tako i izlagača, među kojima je, kao i svake godine, bilo i novih:

„Ove godine su nam prvi put ovdje izlagači iz Bačke Topole, no ima i novih povrtlara iz samog Tavankuta, kao i voćara kojih je nažalost malo ostalo ovdje pa su nam donijeli jabuka jer znaju da smo s njima u manjku".

Predsjednica HKPD-a Matija Gubec, jednog od organizatora Festivala, Mira Tumbas podsjetila je kako je Festival voća pokrenut prije 16 godina s namjerom promocije voćarske proizvodnje i razvoja gospodarstva u Tavankutu.

„Vremenom je on postao ogromna manifestacija koju rado posjećuju kako mještani, tako i Subotičani, oni iz okolnih naselja, kao i posjetitelji iz Hrvatske. Na ulazu posjetitelje dočekuju naše cure u narodnoj nošnji čime naše Društvo nastoji očuvati tradiciju i kulturu", kaže ona.

Na Festivalu je prvi put izlagala Eleonora Hajdu iz Bačke Topole koja se bavi oslikavanjem predmeta od stakla i keramike:

„Atmosfera je sjajna, jako mi se dopada. Oslikavanje radim po narudžbi, kao i za izlaganje na ovakvim manifestacijama. Jedan od razloga zašto sam prvi put ovdje jeste da sam se nedavno počela baviti ovim, prije tri-četiri mjeseca, no za festival znam od prije jer mi je suprug iz Tavankuta". Među izlagačima gostima bila je i Milica Kapor iz Mišićeva koja je predstavila proizvode obiteljskog gospodarstva Pčelarstvo Kapor:

„Moja obitelj pčelarstvom se bavi preko 30 godina, izlažemo na tržnici i sudjelujemo na raznim manifestacijama, a jedna od njih je ova. Mogu reći da je u protekle dvije-tri godine proizvodnja meda relativno dobra, med dobro prolazi, iako je to ranije bilo mnogo bolje".

U ponudi i dalje tavankutska jabuka

Tavankutski festival voća kao i sam Tavankut nekada je bio poznat po jabuci, koje nažalost danas jedva ima u ponudi, a među rijetkim izlagačima ovog voća bila je Gordana Balažević čija se obitelj još uvijek bavi proizvodnjom jabuke.

„Nudimo jabuke jer nam je to glavni proizvod i uglavnom se bavimo njenom proizvodnjom, imamo nešto malo i bresaka, šljiva kao i grožđa koje je više za naše potrebe. Ovdje nudimo i vino, odnosno mast, rakiju, pa sutlijaš od šljiva, pitu od šljiva. Što se tiče proizvodnje jabuke, još uvijek smo je zadržali, ali smanjuje se jer su voćnjaci već stari, a novi se slabo sade. Nažalost, sve je manje ne samo jabuka, već općenito voća u Tavankutu. Prodajemo od kuće te na subotičkoj tržnici, a jedan dio ide za izvoz", navodi ona.

Jabukama se 25 godina bavio i Tavankućanin Davor Gurinović, koji se s obitelji preusmjerio na druge proizvode:

„Ostale su nam višnje, tu su i lubenice te kukuruz šećerac kao alternativa. Tu je prednost što odradimo sve sami, a kod jabuka su nas pojeli troškovi i to je bio najveći problem. Ovdje sam drugi put kao izlagač, ali dugi niz godina pomažem u organizaciji Festivala na način da donesem i postavim štandove, a poslije ih sklonim. Važnost ovog festivala je što pomaže malim proizvođačima domaćih proizvoda i ovo je sad već lijepa tradicija".

Vesna Balažić iz Tavankuta je drugi put na Festivalu voća i predstavila se sa svojim domaćim proizvodima: pekmezom od kajsije i šljiva, s dvije vrste ajvara, kuhanom rajčicom, rakijom, te domaćim voćem i povrćem – šljivama, jabukama, s tri vrste rajčica.

„Veliko je zanimanje za naše domaće proizvode jer se sve manje to radi doma. Tako je i kad je u pitanju narudžba zimnice, a veliki je krug naših mušterija i na seoskim tržnicama te na gradskoj na kojoj smo već nekih 30 godina. Zato i pravim velike količine, što uopće nije lako, pa me suprug često grdi kako je suludo praviti ajvar, pekmez. Sve to radim u našem dvorištu, na tradicionalan način, u katlanki, i to ljudi prepoznaju, a naši se proizvode nose i u inozemstvo."

Na Festivalu je bio i Josip Jakovčević koji je u svojoj ponudi imao kuhanu rajčicu, ajvar, kompot od breskve, rakiju, med. Svim tim se u obitelji bave oko deset godina, a svoje proizvode prodaju preko interneta i od kuće, s osiguranom dostavom.

Svoj štand imala je i Učenička zadruga tavankutske OŠ Matija Gubec, gdje su, među ostalim, za humanitarne svrhe prodavali baratfile ili tačke, koje su vrijedne ženice pravile na licu mjesta. Nastavnica srpskog jezika i književnosti u ovoj školi Nevena Ivić podsjetila je kako su ove godine treći put sudjelovali na Tačkijadi u Piškorevcima, gdje su prošle godine osvojili drugo, a ove godine prvo mjesto.

„Tako je nastala ideja da povežemo roditelje, učenike, nastavnike, učitelje i pomoćno osoblje da sudjeluju u radionici koju smo imali prije neki dan u školi. A danas smo se okupili kako bismo sakupili novac za humanitarne svrhe. Sve je ovo koncentrirano oko učeničke zadruge gdje se uključuju učenici i viših i nižih razreda jer vole ovakva događanja", ističe Ivić.

Uz HKPD Matija Gubec, organizator Tavankutskog festivala voća je Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, a ovo je bila posljednja manifestacija u okviru Tavankutskog kulturnog lita.

Izvor: Hrvatska riječ (I. P. S.)