Među bunjevačkim obiteljima nekada je teško bilo zamisliti obrok bez kruha. Pekle su ga kućanice jednom tjedno u parasničkoj peći koja je bila u dvorištu. Zbog velikog broja članova u obitelji trebalo je ispeći nekoliko kruhova odjednom, kako bi im bilo dovoljno narednih sedam dana. Bili su to veliki kruhovi, od 2-3 kg i zbog svojega loptastog oblika zvani su somuni (samuni).
Danas jako rijetko netko peče domaći kruh, naročito ne u parasničkim pećima kojih više gotovo nigdje nema. Naš kruv također nije iz parasničke peći, ali ga je pekla žena koja je odrasla na njemu i koja ga i danas pravi po potrebi.
Ruža Juhas iz Mirgeša čuvena je risaruša koja je već 19 puta odnijela pobjedu na manifestaciji Dužijance Takmičenju risara, a manje je poznato da ona svake godine za tu prigodu ispeče i po 10 somuna dan-dva ranije! Somun ili kruh služi se na Takmičenju risara u sklopu risarskog ručka uz slaninu i kiselnu te je to ujedno i prilika da mlađi naraštaji vide kako je kruh nekada izgledao.
Domaću kruh, osim što je okruglog oblika, treba imati rupicu odgore, koja se zove pupak. Kada smo starije upitali zašto kruh ima pupak, uslijedio je brz odgovor: „A zašto vi imate pupak?". Malo nam je jasnije bilo zašto je nekada bilo in imati zagorjeli kruh. Crna kora skinuta s kruha nije se jela, nego se mrvila u mlijeko i tako se dobivala bijela kava.
Sastojci:
- 2 svježa kvasca
- 2 jušne žlice soli
- 17 dl vode
- 1 kg mekog brašna
- 1 kg oštrog brašna
Priprema:
Pripremiti veliku posudu. U nju izmrviti kvasac i sipati oko pola litre mlake vode. Sačekati 10-ak minuta da kvasac krene. Dodati brašno, miješano meko i oštro, sol te vodu postupno. U početku tijesto treba biti ljepljivo, mekano da bi tijekom zakuhavanja postajalo glatko. Nakon što se formira kompaktna smjesa ostaviti pokriveno u posudi na sat vremena da se digne.
Nakon što je odstajalo razvući tijesto debljine oko 5 cm te oblikovati u veknu. Ostaviti ponovno da odstoji nekoliko minuta. Veknu presaviti te staviti u tepsiju. Odgore probušiti veknu palcem, kako bi se napravila rupa, takozvani pupak.
Kruh peći dok dobro ne porumeni, oko sat i pol. Pećnicu u početku ugrijati na 100 stupnjeva. Ne smije biti jako vruće, jer kruh neće moći rasti. Postupno stupnjeve povećavati na 150, 200 i tek na kraju na 250 stupnjeva. Pečeni kruh premazati vodom, umiti ga te umotati u krpu. Čuvati u krpi i najlon vreći.
Izvor: Hrvatska riječ