Pozovite » (+381) (0)24 535-533

Predavači u BečuCjelovita slika povijesnog trajanja Hrvata u Vojvodini, njihova osnovna obilježja u sadašnjosti te naznake mogućeg pravca razvoja hrvatske zajednice u Vojvodini u budućnosti bile su teme predavanja koje je u srijedu, 6. svibnja 2009. upriličeno u Beču, u organizaciji tamošnjeg Hrvatskog povijesnog instituta.

U prostorijama spomenutog instituta predavanje pod nazivom „Hrvati u Vojvodini jučer, danas i sutra“ održao je prof. Tomislav Žigmanov, književnik i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Prvi znanstveni kolokvij ZKVHZajednica koja nema ustrojeno sjećanje u koje spada i ustrojena arhivska građa, jeste zajednica koja nema svijest o sebi, vlastitoj povijesti i opstojnosti, te je arhivsku građu potrebno objediniti i učiniti je dostupnom, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov na današnjem prvom znanstvenom kolokviju pod nazivom «Arhivsko gradivo o Hrvatima u Vojvodini, u postojećim arhivima i u nastajanju na terenu».

Tom je prigodom također istaknuto da mali broj udruga kulture s hrvatskim predznakom ima sređenu arhivu, te da je potrebno osposobiti određeni broj pojedinaca koji bi se bavili arhivskom građom. Neophodno je, za početak, napraviti mapu postojeće arhivske građe kako bi se moglo početi s njezinim sređivanjem, čulo se na kolokviju održanom u organizaciji i u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici.

«Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata bit će u budućnosti kolekcionar svih onih kulturnih dragocjenosti koje je hrvatska zajednica vjekovima posijala na području naše pokrajine. Sa zadovoljstvom otvaram Zavod Za kulturu vojvođanskih Hrvata». Ovim je riječima predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine Bojan Pajtić je 23. siječnja 2009. godine otvorio prostorije Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, nove profesionalne institucije koja će u području kulture pridonositi očuvanju nacionalnog identiteta hrvatske manjine.

On je tijekom otvorenja istaknuo da će sve zajednice čiji su jezici u službenoj uporabi dobiti ovakve zavode za kulturu.

«Teško je zamisliti hrvatsku kulturu bez mađarske i srpske, teško je zamisliti kulturu svih nacionalnih zajednica bez onih uz koje smo stoljećima živjeli i surađivali. Zbog toga otvorenje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata jest značajno za hrvatsku zajednicu, ali je značajno i za sve druge zajednice kojima će hrvatska zajednica omogućiti uvid u svoju kulturu, u bogatstvo onoga što je stvarano stoljećima i omogućiti da se ta bogatstva objedine. Tako da možemo reći da je suradnja i prožimanje kultura i te kako brend Vojvodine».

Kultura ne može biti posao, nego mora biti poziv, rekao je ovom prigodom izaslanik ministra kulture Republike Hrvatske Žarko Španiček.

«Ona podrazumijeva entuzijazam i zanos za taj posao. Međutim, to nije dovoljno. Mora postojati jedan institucionalizirani oblik organiziranja koji će kulturu ustrojavati i usmjeravati, poticati i objedinjavati i na taj način pomagati da se ona na jednom prostoru, osobito kada je ovako multikulturalan i multietnički, da se kultura tu konstituira kao nešto prepoznatljivo i karakteristično za njezine nositelje».

Otvorenjem Zavoda ostvaren je veliki kvalitativni iskorak u hrvatskoj kulturi, rekao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat.

«Ovdašnja je hrvatska kultura predugo počivala na načelima dobrovoljnosti i amaterizma. Do sada nismo imali instituciju koja bi se profesionalno bavila hrvatskom kulturom kao samostalnom, jedinstvenom cjelinom. Osnutkom Zavoda, koji je institucija od velikog značaja, vjerujemo da je ova praznina uspješno nadomještena».

Aktivnosti Zavoda bit će usmjerene na očuvanje i promicanje kulture hrvatske zajednice, rekao je ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov i istaknuo trud svih koji su sudjelovali u stvaranju Zavoda.

«Važan nam je bio svaki detalj, jer smo sebi postavili visoke ciljeve. Stvoriti modernu, profesionalnu i reprezentativnu ustanovu kulture Hrvata u Vojvodini. Nismo to radili nas radi već upravo za sve vas predstavnike hrvatskih udruga kulture, kulturne djelatnike, umjetnike, stvaraoce i znanstvenike. Riječju, za cijelu zajednicu. Kultura je unutar sebe visoko-složen heterogeni sustav, tako će se i aktivnosti Zavoda odvijati na više polja. Od znanosti preko umjetnosti do rada na izradi bibliografije, ustrojavanja arhiva i tomu slično».

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata treća je hrvatska profesionalna institucija koju će financirati domicilna država, točnije Izvršno vijeće Vojvodine. Do kraja 2008. godine je za adaptaciju prostorija i pokretanje rada i prve aktivnosti Zavod dobio pet i pol milijuna dinara.


dr. Boris Pajtić, dr. Žarko Španiček, Saša Vučinić i Tomislav Žigmanov


Govori predsjednik HNV Branko Horvat


Govori ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov

Preuzeto s portala www.suboticadanas.info

Fotografije: Nikola Tumbas

Predstavljanje ZKVH 18.02.2009.Predstavnici udruga kulture i dalje imaju dvojbe oko načina suradnje s novoutemeljenim Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, od kojega neke očekuju i konkretnu financijsku potporu.

Ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov ističe da ova institucija nije zadužena za redistribuciju novca, već da kroz različite zajedničke projekte i programe s hrvatskim udrugama radi na očuvanju i promicanju kulture zajednice.

Radi razjašnjavanja temeljne zadaće Zavoda, 18. veljače 2009. godine je u njegovu sjedištu organiziran skup kojemu su se odazvali voditelji desetak hrvatskih udruga kulture iz okolice Subotice.

„Ono što smo vidjeli da je i više nego potrebno, jeste izravna komunikacija s jednim dijelom činitelja na sceni hrvatske kulture koja postoji u Vojvodini. To su hrvatske kulturne udruge koje djeluju u gotovo svakom naseljenom mjestu gdje ima veći broj Hrvata. na taj način se smanjuje mogući nesporazum kada su u pitanju očekivanja o tome što Zavod jeste i što može ponuditi kao svoj oblik i sadržaj za suradnju kada su u pitanju udruge koje ovdje djeluju“, ističe ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov.

Dodaje da je predstavljanje upriličeno poslije susreta u Podunavlju i Srijemu.

Neke od voditelja udruga upitali smo što znaju o Zavodu i što od njega očekuju.

„S obzirom da je nova institucija, nemamo puno predznanja o njoj, ali imamo očekivanja da će izrasti u jednu krovnu kulturnu organizaciju Hrvata u Vojvodini, i da će na neki način biti spona između nas i naše matične države na očuvanju kulture i hrvatskog življa na području Vojvodine“, kaže Josip Mačković iz Bikova.

„Očekujem organizaciju masovnijih kulturnih manifestacija ili kulturnih večeri. recimo, da u Đurđinu bude još nekih događaja osim onih koje priredi kulturno-umjetničko društvo“, kaže Amalija Stipić iz Đurđina.

Poslije više susreta s predstavnicima udruga kulture Žigmanov kaže da Zavod nema novca za neposredno financiranje njihovih aktivnosti, ali da će načini nabave sredstava za rad biti predmetom analiza u Zavodu za kulturu.

„Izričito napominjemo da Zavod nije redistributor novca koji dobiva iz proračuna Pokrajine. Zavod najveći dio sredstava, oko 95 posto, dobiva za vlastite potrebe - za realizaciju vlastitih programa i za troškove rada i postojanja sâme institucije. U tom smislu, kada završimo ovaj krug predstavljanja tijekom kojih obavljamo i anketiranje kulturnih udruga, organizirat ćemo jedan susret sa predstavnicima svih udruga kako bismo vidjeli koji su njihove potrebe i njihovi zahtjevi i očekivanja kada je u pitanju Zavod. Vidjet ćemo možemo li sustavno prići nekoj vrsti edukacijskog programa, ujednačavanju standarda kada je u pitanju raspodjela novca, načinu financiranja itd. Mora postojati temeljna analiza problema, kapaciteta, projekcija očekivanja i planova, i u kontekstu toga prići ćemo projekciji određene vrste djelovanja spram udruga koje rade na očuvanju hrvatske kulture u Vojvodini“, zaključuje ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov.

Preuzeto s portala www.suboticadanas.info