U sklopu međunarodnog projekta Digitalizacija baštinskih knjižnih fondova: naša nužnost i obveza, koji je dobio sredstva na natječaju digitalne i javne humanistike europskog digitalizacijskog konzorcija DARIAH-EU, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata digitalizirao je do kraja travnja devet knjiga iz fonda knjižnice Franjevačkog samostana i objavio ih na svom internetskom portalu, a možete ih naći ovdje. Knjige spadaju u hrvatsku „raru“, odnosno raritete od iznimne važnosti za Hrvate i hrvatsku kulturu kako u Vojvodini tako i u Hrvatskoj i u širem europskom kulturnom prostoru.
Digitalizirane su tri knjige fra Emerika Pavića čija je 300. obljetnica rođenja obilježena 2016. godine (Rucsna knjixica za utiloviti u Zakon
Katolicsanski obrachenike za narediti …, 1769.; Prosvitljenje i ogrianje jesenog i zimnog doba iliti
Nediljne i svecsane predike…, 1762.; Prodromus asceticus recto ducens tramite ad spiritualis vitae perfectionem…, 1767.), po jedan naslov Grgura Peštalića (Utishenje oxalostjenih u sedam pokorni pisama kralja Davida iztomacseno…, 1797.), Lovre Bračuljevića (Uzao Scerafinske (nascki) goruchie gliubavi tri put svezan…, 1730.), Ambrozije Šarčevića (Tolmač izvornih, književnih i zemljopisnih jugoslavenskih riči : na korist prijateljah bunjevačko-šokačke književnosti, 1870.), Grgura Čevapovića (Slicsnoredno csestitovanje O M. P. Gergi Csevapovishu, 1825.), Antuna Mihalića (San u vrime Svecsanoga Uvoda Prisvitloga, i Priposhtovanoga Gospodina Pavla Sucsicha od Pacser…, 1830.) i Josipa Mihalića (Narodkinja vila ... Pavlu Mathii Sucsichu stolne cerkve stojno-biogradske biskupu…, 1828.).
Zahvaljujući intezivnoj partnerskoj suradnji s Katedrom za knjižničarstvo Odjela za kulturologiju osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, koja je nositelj projekta, i njezinim voditeljem doc. dr. sc. Tihomirom Živićem, Zavod za kulturu nastavlja svoj rad na digitalizaciji iznimno vrijedne stare knjižnične građe, čiji se najveći dio nalazi u knjižnici Franjevačkog samostana, te ju objavljivanjem na svom internetskom portalu stavlja na raspolaganje zainteresiranim istraživačima diljem svijeta.
Osim Zavoda, partneri u projektu su i Franjevački samostan u Subotici te Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Umjetnička akademija, Gradska i sveučilišna knjižnica i Muzej Slavonije.
Digitalizarana građa plod je rada studenata i njihovih mentora na obradi baštinskoga knjižnog fonda Franjevačkog samostana u Subotici koji su u dogovoru sa Zavodom pripremili građu pogodnu za digitalizaciju. U okviru spomenutog projekta dio tih podataka bit će predstavljen na međunarodnoj konferenciji u Osijeku u svibnju ove godine.
Katarina Čeliković
