Kao jedan od najtemeljitijih uvjeta za punopravno članstvo u velikoj europskoj obitelji, Europska unija je još 1993. takozvanim Kopenhaškim kriterijima postavila poštivanje prava nacionalnih manjina. Srbija je 2008. potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a jedan od njezinih prioriteta jest postati punopravnom članicom te zajednice. Upravo ova dva pitanja povezala je tema znanstvenog kolokvija – Zaštita prava nacionalnih manjina u EU – Srbija u procesu europskih integracija – koji je održan 7. travnja u sjedištu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici. Uvodničar je bio master politologije i europskih studija Darko Baštovanović.
„Držimo da je veoma važno nanovo pokrenuti ovu važnu temu, koja se u ovdašnjem javnom diskursu na prilično pogrešan način do sada osvjetljava. S druge strane, potrebno je postaviti pitanje na koji način pripadnici hrvatske zajednice mogu artikulirati svoje interese u ovom kompleksnom procesu, sada kada euroskepsa sve više raste, kada se EU promatra kao veliki birokratski aparat i kada u samoj Srbiji manjka svijesti koji su to benefiti koje donosi članstvo u Uniji“, kazao je Baštovanović.
Minimum, a ne maksimum
Pod europskim sustavom zaštite manjina podrazumijevaju se standardi razvijani u okviru Vijeća Europe (Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima i Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina) te dokumenti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koji su više deklarativnog karaktera. Navedeni dokumenti Vijeća Europe predstavljaju minimum zaštite nacionalnih manjina koje nove države kandidatkinje trebaju prihvatiti.
„Često se u srbijanskom diskursu može čuti kako su standardi najviši, kako je stupanj zaštite manjinskih prava ovdje na najvišoj razini. On nije na najvišoj razini, on je minimalan. Ova dva dokumenta su minimum. I to nije pitanje dobrovoljnosti Srbije ili bilo koje druge države na putu k EU, već ukoliko želi postati članicom Unije država mora ratificirati ova dva dokumenta i na jedan ispravan način ih staviti u primjenu“, kazao je Baštovanović.
Društveno-politički položaj nacionalnih manjina u državama koje danas pretendiraju na članstvo u EU trebao bi ponajprije biti unutar okvira
koji su ustanovljeni u suvremenoj Europi.
Manjkavosti Akcijskog plana
Prava nacionalnih manjina u Srbiji dosad su bila temom u sklopu pregovaračkog Poglavlja 23. „Akcijski plan za manjine ocijenjen je kao manjkav, razlog tomu je neuključivanje svih zainteresiranih strana u njegovu izradu, kao i jednoobrazan pristup manjinskoj problematici, bez uvažavanja potreba svake manjinske zajednice posebice. U izvješću Europske komisije za 2016. o napretku Srbije kao zamjerke se stavljaju: neintegracija manjina u društveni i politički sustav, neimplementacija određenih bilateralnih obveza, manjkavosti akcijskog plana i nekonzistentnosti provedbe manjinskih politika. U Trećem mišljenju Savjetodavnog komiteta Okvirne konvencije Srbiji se zamjera porast nacionalizma i etnički motiviranih napada, odsustvo politika kojima bi se manjine vezale za Srbiju kao domicilnu državu...“, naveo je Baštovanović.
Uloga matičnih država
„U srbijanskoj javnosti se često može čuti da su određene manjinske skupine instrumentalizirane, da predstavljaju kamen spoticanja. To nije točno. Manjine po europskim standardima otvaraju vrata Srbiji za EU, a u tome veliku ulogu imaju matične domovine tih manjina. Hrvatska je nakon svojih završenih eurointegracija cjelokupnu dokumentaciju vezano za to područje poklonila Srbiji“, kazao je Baštovanović.
Prema europskim standardima države imaju pravo skrbiti i pružati pomoć svojoj manjini u susjednim državama.
„Hrvatska još od 90-ih godina skrbi o Hrvatima izvan domovine. Ona posjeduje odgovarajuće mehanizme za skrbljenje o svojim sunarodnjacima, 2011. usvojila je i poseban zakon koji se tiče Hrvata izvan domovine. Postoje i aktivnosti Hrvatske matice iseljenika, Ministarstvo vanjskih poslova se više puta očitovalo, došlo je do pomaka u komunikaciji s tijelima države, tj. predstavnici Hrvata iz Srbije su krajem prošle godine bili na sastanku s premijerom Plenkovićem... Sve su to stvari koje pokazuju i na jedan pozitivni pomak“, naveo je Baštovanović.
Kolokvij je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata skupa s Hrvatskim akademskim društvom, te u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
