S ciljem memoriranja vlastitoga naslijeđa unutar ovdašnje hrvatske zajednice, a na inicijativu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, od 2012. godine provodi se projekt koji za cilj ima podsjećanje na velike ličnosti, ali i važne događaje i procese koji su obilježili povijest te zajednice. S početka taj je projekt nosio naziv Godina hrvatskih velikana, a od prošle je godine njegov koncept snažnije uobličen te se sada odvija pod nazivom i sloganom Godine novog preporoda.
‚‚Godina pred nama donosi iznimno bogato naslijeđe. Plodovi su to više znamenitih hrvatskih velikana čije djelovanje danas s ponosom predstavljamo javnosti, kako ovdje u Vojvodini tako i u Hrvatskoj s kojom nas oni vežu svojim podrijetlom ili pak svojim životom i znanstvenim i umjetničkim prinosima. Stoga ne čudi što nas ove godine čeka vrlo zanimljiva agenda u kojoj će se naći mjesta poput Lemeša, Bajmaka, Sombora, Šida, Petrovaradina, Zemuna, Perleza, ali i Zagreba i drugih mjesta u Hrvatskoj s kojima smo započeli razgovore o suradnji na obilježavanju značajnih obljetnica rođenja ili smrti naših velikana. One će biti obilježene kroz različite vrste programa kao i medijskim objavama", kaže ravnateljica ZKVH-a Katarina Čeliković.
Štefanović, Išpanović, Kopilović...
Prva obljetnica bit će obilježena u petak, 26. siječnja 2024. godine, a u pitanju je 100 godina od smrti znamenitog Petrovaradinca, skladatelja, glazbenog pedagoga, pjesnika, školskog upravitelja i orguljaša Franje Štefanovića (Petrovaradin, 12. ožujka 1879. – Petrovaradin, 26. siječnja 1924.).
Slijede u veljači: 150 godina od rođenja pedagoga i proznog pisca Matije Išpanovića (Subotica, 11. veljače 1874. – Subotica, 30. travnja 1935.) i 25 godina od smrti ugledne hrvatske jezikoslovke koja se kao znanstvenica bavila i njezinim materinskim rusinskim jezikom dr. sc. Eugenije Barić (djev. Hornjak) (Šid, 3. ožujka 1943. – Vinkovci, 12. veljače 1999.).
U ožujku su također dvije obljetnice: 75 godina od rođenja liječnice koja je u javnosti bila najpoznatija kao ratna upravnica vukovarske bolnice Vesne Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) kao i 100 godina od smrti slikara Stipana Kopilovića (Bajmak, 24. ožujka 1877. – Bačka Topola, 18. ožujka 1924.)
Kada je riječ o svibnju, navršava se 100 godina od smrti političara, novinara i kulturnog radnika dr. Vranje Sudarevića (Subotica, 19. rujna 1868. – Subotica, 15. svibnja 1924.) i 75 godina od rođenja slikara, grafičara, ilustratora, dizajnera, scenografa i lutkara koji živi i stvara u Novom Vinodolskom Ivana Balaževića (Tavankut, 21. svibnja 1949.).
Alaga, Vidaković, Karlavaris...
U srpnju pada 125 godina od rođenja dramaturga i redatelja Josipa Kulundžića (Zemun, 1. srpnja 1899. – Beograd, 1. prosinca 1970.) kao i 100 godina od rođenja renomiranog fizičara i akademika Gaje Alage (Lemeš, 3. srpnja 1924. – Zagreb, 7. rujna 1988.).
U kolovozu se navršava stoljeće od smrti grkokatoličkog prezbitera, političara, književnika i književnog kritičara, člana uredništva petrovaradinskoga Fruškogorca Jovana Hranilovića (Kričke kraj Drniša, 18. prosinca 1855. – Novi Sad, 5. kolovoza 1924.) a u listopadu 100 godina od rođenja botaničara i dendrologa, stručnjaka za genetiku šumskog drveća Mirka pl. Vidakovića (Lemeš, 29. listopada 1924. – Zagreb, 15. kolovoza 2002.). Bio je član HAZU-a i predavač na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, ravnatelj Arboretuma u Trstenom.
Obljetnica vezana za 100 godina od rođenja slikara i metodičara likovne kulture Bogomila Karlavarisa (Perlez, 18. studenoga 1924. – 8. srpnja 2010.) je u studenome, baš kao i 125 godina od smrti Ambrozija Boze Šarčevića (Subotica, 30. ožujka 1820. – 29. studenoga 1899.), javnog djelatnika, književnika, publicista, prevoditelja, leksikografa i hrvatskog preporoditelja.
U ovoj godini su i obljetnice: 75 godina od rođenja pjesnikinje i prevoditeljice Snješke Souček (rođ. Kulešević, Subotica, 1949.) i 100 godina od rođenja pjesnika i novinara Jakova Orčića (Subotica, 1924. – Zagreb, 1984.).
Kada su u pitanju institucije, treba dodati i to da će u travnju svečanim programom biti obilježeno 15 godina rada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
