Svojim bogatim trodnevnim programom, od 10. do 12. listopada 2024. godine, 23. Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova (HKR-BV), nanovo su potvrdili svoj status središnje knjiško-jezične, ali i vrlo važne kulturne manifestacije Hrvata u Srbiji. Započeli su tradicionalno programom Narodna književnost u školi, koji okuplja vrtićku djecu i osnovnoškolce, a nastavljeni programom Budi IN – ponosi se svojim za učenike srednjih škola koji se obrazuju na hrvatskom jeziku.
Narodna književnost u školi za najmlađe
Program za djecu pod nazivom Narodna književnost u školi – u spomen na Balinta Vujkova Didu okupio je 10. listopada u dvorani HKC-a „Bunjevačko kolo“ oko 400 djece iz vrtića i osnovnih škola, iz Subotice, Male Bosne, Tavankuta, Đurđina i Žednika, iz Berega i Lemeša. Djeca iz vrtića Marija Petković Sunčica iz Subotice izvela su igrokaz na temelju dviju narodnih priča koje je zapisao Balint Vujkov Ni tica ne piva bolje i Dida se pomadžario, baba pobunjevčila, a učenici OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina odigrati su predstavu Vilovsko kolo. Učenicima je predsjednica Organizacijskog odbora DANA HKR – BV Katarina Čeliković predstavila osmu, posljednju knjigu iz edicije Izabrana djela Balinta Vujkova pod nazivom Didin rukopis. Knjige su po tradiciji podijeljene vrtićkim i školskim knjižnicama. Urednica podlistka Hrcko Željka Vukov s djecom je imala zanimljivu igru na ovogodišnju temu nematerijalne kulturne baštine te su djeca pokazala koliko poznaju riječi/riči, svoje običaje i koliko u tome sudjeluju i za to lijepim nagradama nagrađena.
Program za srednjoškolce
Program za srednjoškolce, naslovljen Budi IN – ponosi se svojim održan je u popodnevnim satima u Gimnaziji „Svetozar Marković“, ujedno u sklopu nastave hrvatskog jezika bio je u znaku teme nematerijalne kulturne baštine. Na samome početku nakon obraćanja moderatorice Bernadice Ivanković i Nataše Francuz, članice IO HNV-a zadužene za obrazovanje, uslijedilo je natjecanje u kvizu i pantomimi. U ovom programu kojeg su osmislili Senka Davčik i Branimir Kopilović, stručni suradnici u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata sudjelovali su učenici koji nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku: u Gimnaziji „Svetozar Marković“, Politehničkoj, Medicinskoj srednjoj školi i Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji „Paulinum“, a bili su prisutni i gosti iz Prve zagrebačke gimnazije, učenici s ravnateljicom i profesoricom. U igrama su se najviše istaknuli učenici Gimnazije i Medicinske škole, ali ipak, na kraju nitko nije otišao doma praznih ruku.
Okrugli stol - promocija nematerijalne baštine
Ovogodišnji stručno-znanstveni dio, u formi okruglog stola, bio je posvećen temi Očuvanje nematerijalne kulturne baštine manjinskih zajednica u Republici Srbiji. Okupio je 11. listopada predstavnike pet manjinskih zavoda u Vojvodini te druge stručnjake i čuvare baštine iz Srbije i Hrvatske. (Opširnije ovdje)
U predvorju Čitaonice Gradske knjižnice, gdje je održan okrugli stol, priređena je izložba knjiške produkcije Hrvata u Srbiji u proteklih godinu dana. Izložbu je priredila knjižničarska savjetnica Bernadica Ivanković.
Nakon okruglog stola, položeni su vijenci na bistu Balinta Vujkova u parku pokraj Gradske kuće u Subotici.
Multimedijalna večer i dodjela književnih nagrada
Multimedijalna večer, održana 11. listopada u HKC-u Bunjevačko kolo, središnji je program na kojem se dodjeljuju književne nagrade Hrvata u Srbiji. Organizacijski odbor Dana hrvatske knjige i riječi nagradu Balint Vujkov Dida za 2023. godinu dodijelio je Zlatku Romiću, za promociju književnosti i jezika. Romić je dugogodišnji subotički novinar, a među ostalim i izbornik tekstova za ediciju Izabrana djela Balinta Vujkova s ukupno osam knjiga.
„Novinar Zlatko Romić objavio je prije 23 i pol godine u Subotičkim novinama tekst o Balintu Vujkovu, povodom njegova 90. rođendana i zapitao se kako je moguće da je takav čovjek u Subotici zaboravljen. Bio je to inicijalni tekst za pokretanje Dana Balinta Vujkova, a Zlatko Romić je od početka uključen kako u istraživanje i pisanje o Balintu, tako i u lektoriranje i organizaciju“, navodi se u obrazloženju kojeg je uime povjerenstva pročitala voditeljica programa Ivana Petrekanić Sič. Primajući nagradu Romić je kazao kako nam je Vujkov ostavio blago koje je izgubljeno, jer govorima njegovih kazivača danas više nitko ne govori, ali da bismo bez te građe danas bili znatno siromašniji: „Balint Vujkov najveće je ime među sakupljačima usmenog narodnog blaga. Mi smo krenuli s ogromnim kapitalom s više od 1.500 sakupljenih pripovijedaka, bajki, basni, varalica i pjesmica. To blago je sada pristupačno svakome, nadam se da će biti inspiracija kako za znanstvena istraživanja tako i budućim redateljima u kazalištu ili filmu“, kazao je Romić.
Nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2023. godini pripala je 16. svesku Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Kako se navodi u obrazloženju nagrade, kojeg je uime povjerenstva pročitala Ljubica Vuković Dulić, ovaj svezak predstavlja jedan u dugogodišnjem nizu svezaka koji sadrže rezultate opsežnog istraživačkog rada velikog broja autora te živ projekt oko kojeg se okupljaju stručnjaci različitih područja s prilozima koji proširuju i objedinjuju spoznaje o prošlosti i sadašnjosti podunavskih Hrvata. Priznanje su primili glavni i odgovorni urednik Leksikona Slaven Bačić te u ime nakladnika, predsjednik Hrvatskoga akademskog društva Mato Groznica. „Ova nagrada bit će poticaj da rad na ovom kapitalnom djelu bude nastavljen, a sve nas potičem da nam Leksikon uvijek bude na dohvat ruke kako bismo produbljivali vlastite spoznaje o tome tko smo i što imamo“, kazao je Groznica.
Trijenalna nagrada Iso Velikanović za najbolju knjigu proze (za razdoblje 2021. – 2023.) dodijeljena je knjizi kratkih priča Fajrunt u Istarskoj ulici Mirka Kopunovića. Uz autora, nagradu je u ime nakladnika Inovativne mreže primila Jadranka Stantić. Klara Dulić Ševčić je uime povjerenstva obrazložila razloge za ovu nagradu: „Kopunović ovim pričama slika i mentalitet jednoga podneblja, najviše Hrvata Bunjevaca koji su u opisano vrijeme živjeli i žive na ovim prostorima. Smatramo ove priče vrlo uspjelim uživljavanjem u sliku jednoga vremena. Likovi su oživljeni autentičnim govorom, a čitatelj može uživati i u pripovjedačkim opisima, kao i jedinstvenoj atmosferi Istarske ulice“. Autor Mirko Kopunović primajući nagradu izjavio je sljedeće: „Za sve su krivi moji majka i dida, otac i mater, moja sestra i njihove izgovorene i neizgovorene bunjevačke riči. Knjigom sam im se htio odužiti za to. Dugo sam slagao ovu knjigu, a kada je došlo do pisanja išlo je samo od sebe“.
U kulturno-umjetničkom programu Multimedijalne večeri predstavljeni su dijelovi nematerijalne baštine, u kontekstu teme ovogodišnjih Dana. Nastupili su folkloraši i Ženska pjevačka skupina Prelje iz HKC-a Bunjevačko kolo, a narodne priče iz Vujkovljeva opusa kazivali su Nevena Racić (Vujkovljeva unuka), Bernadica Ivanković i Zoltan Sič. Specijalni gost večeri bila je muška pjevačka skupina KUD-a Kupina iz Hrvatske.
Razvijeno djelovanje oko knjige
Na početku Multimedijalne večeri obratili su se ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov, a u ime ministrice kulture Hrvatske Nine Obuljen Koržinek posebna savjetnica Dubravka Đurić Nemec. Čestitavši ovogodišnjim laureatima na nagradama, savjetnica Đurić Nemec istaknula je važnost očuvanja baštine hrvatskih zajednica izvan Hrvatske: „U vrijeme galopirajuće globalizacije, gospodarskog udruživanja na svjetskom planu i kulturne asimilacije, ugrožene su male zajednice, jezici i govori s malim brojem govornika. Time se gubi golemo znanje, koje je nenadoknadivo, gubi se iskustvo i posebne kulturne prakse. Mi to ne smijemo dozvoliti da se dogodi hrvatskim zajednicama. U temeljima očuvanja kulture i jezika jest očuvanje tradicije i baštine, a to je ono čemu je Balint Vujkov posvetio cijeli svoj život. Vi se trudite i na najboljem ste putu to očuvati“, poručila je Đurić Nemec dodavši da bez brige o tradiciji nema ni suvremene umjetničke i književne produkcije.
Ministar Žigmanov ocijenio je kako je kulturni prostor Hrvata u Srbiji bogat i pluralan te izuzetno vrijedan među Hrvatima izvan Hrvatske: „Jedna smo od rijetkih zajednica u Vojvodini, izvan matice, koja ima unutar sebe razvijeno područje djelovanja oko knjige. Jedina smo zajednica među Hrvatima izvan Hrvatske, ne računajući Hrvate u BiH, koja ima svoj književni časopis. Jedina smo hrvatska zajednica koja ima časopis za znanost i publicistiku. Jedina smo hrvatska zajednica koja kontinuirano radi na valorizaciji književnog stvaralaštva kroz dodjelu četiriju nagrada. Moramo unutar sebe i dalje ustrajavati kada su u pitanju ovi napori, ne smijemo se zamoriti ni odustajati od onoga što danas kao živu praksu imamo kada je u pitanju knjiga. Moramo i dalje razvijati i prenositi na mlade, kroz sustav obrazovanja i neformalne komunikacijske i edukacijske kanale s našim mladim obrazovanim ljudima. Na taj način bit ćemo svjesni, sposobni i odgovorni prenositelji onoga što je i Balint Vujkov za života radio – bio krhka nit u kontinuitetu stvaralaštva na hrvatskom jeziku, i posvjedočiti da smo kao zajednica i pojedinci danas na razini kvalitetnih odgovora spram izazova u kojima se nalazimo“, kazao je Žigmanov.
Knjiška produkcija i nove knjige za 23. Dane HKR-BV
U okviru Dana predstavlja se i knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata u proteklih godinu dana koju je ove godine predstavio stručni suradnik u ZKVH-u Branimir Kopilović. (Više o tome u vijesti o Književnom salonu ovdje).
Za ovogodišnje DANE tiskane su dvije knjige – nakladnika Hrvatske čitaonice i ZKVH-a. Predstavljena je najnovija, osma knjiga u ediciji Izabrana djela Balinta Vujkova, naslovljena Didin rukopis. Izbor tekstova sačinio je Zlatko Romić, recenzentica je dr. sc. Sanja Vulić, knjigu je uredila Katarina Čeliković. U ovoj je knjizi predstavljena Vujkovljeva proza (bajke, pripovijetke, drama) pisana na temeljima narodne tradicije. Tu je i Balintova poezija (iz knjige Pupoljci) te poglavlje o njegovom sakupljačkom radu i dodaci knjigama (tekstovi iz časopisa Bunjevačko kolo te predgovori i pogovori iz Vujkovljevih knjiga). „Osam knjiga pred nama izdavački je pothvat jedinstven u izdavačkoj povijesti ovdašnjih Hrvata, a vjerujem i šire. Naime, ova serija pokazuje što je Balint Vujkov tijekom svojega života zapisao, objavio i sačuvao – a to je ne samo korpus dijalekata, već i samog identiteta, ponajprije Hrvata u velikom panonskom prostoru ali počevši od Janjeva na Kosovu sve do Gradišća, Slovačke, Hrvatske, Mađarske i Vojvodine“, navela je Katarina Čeliković, ravnateljica ZKVH-a. Također, predstavljen je i zbornik radova s lanjskog stručnog skupa na kojem je bilo riječi o Matošu (u povodu 150. obljetnice njegova rođenja), kazalištu, hrvatskim velikanima, književnosti i jeziku te kulturnoj povijesti.
Predstavljen je i Zbornik radova s Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova održanog 27. i 28. listopada 2023. godine u Subotici. Zbornik ima 240 stranica, a urednica Katarina Čeliković.
Književni salon u znaku ideje o osnivanju Kluba hrvatskih pisaca Srbije
U završnici Dana hrvatske knjige i riječi, u Hrvatskom domu – Matici 12. listopada održan je Književni salon na kojem je predstavljena ideja o osnutku Kluba hrvatskih pisaca Srbije (KHPS). (Opširnije ovdje)
Inicijator ove ideje je Organizacijski odbor Dana Balinta Vujkova. U prvom dijelu Salona predstavljen je rad Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, gosti su bili predsjednik Društva Ivan Baković te članovi upravnih tijela Srećko Marijanović i Anto Marinčić te Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjski-srijemski – o kojem je govorio Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka.
Uspješno priređena manifestacija
Predsjednica Organizacijskog odbora Dana Balinta Vujkova Katarina Čeliković izrazila je zadovoljstvo ovogodišnjim izdanjem manifestacije: „Tema koja nas je okupila ove godine je očuvanje nematerijalne baštine manjinskih zajednica u Srbiji. Pokazali smo da mi Hrvati možemo okupiti druge manjinske zajednice i da su nam izazovi na tom području slični i da vidimo neka rješenja. Trudimo se baštinu prenositi na djecu i mlade, tu je i sustav obrazovanja. Nikada se neće vratiti govor i jezik kojim je pisao i divanio Balint Vujkov, ali živa baština je ono kada svjedočiš svoje na autentičan način kako si to vidio ili čuo od svojih predaka. Baština Hrvata u Vojvodini je bogata, imamo i iste ili slične običaje s drugim narodima, ali opet su posebnost ti naši govori – bunjevački, šokački, srijemski, banatski. Budi in – ponosi se svojim bilo je geslo pod kojim smo okupili srednjoškolce, a poruka za odrasle bi bila: punite svoje police knjigama, divanite i govorite, i dijelite s drugima ono što ste naslijedili“, rekla je Čeliković.
Suorganizatori ove manifestacije su Hrvatska čitaonica Subotica, Gradska knjižnica Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće. Manifestaciju su podržali Ministarstvo kulture i informiranja Srbije, Grad Subotica, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće, Osječko-baranjska županija, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.) i ZKVH
