Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata objavio je drugo, dopunjeno izdanje publikacije Živa baština : Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji (NKB) u listopadu 2024. godine povodom Okruglog stola na temu „Očuvanje NKB manjinskih zajednica u Republici Srbiji“, koji je održan u okviru 23. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta u Subotici od 10. do 12. listopada.
Stručna savjetnica i u ovoj publikaciji je prof. dr. sc. Milana Černelić, redovita profesorica u mirovini, a recenzentice su izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta i Tamara Štricki Seg, prof. etnomuzikologije. Likovna oprema djelo je mr. Darka Vukovića, a fotografije su ustupili pojedinci i udruge. Zanimljivo je kako se u publikaciji uz svaki element NKB nalazi i QR koji čitatelja vodi na internetsku adresu ZKVH-a gdje može dobiti podrobnije informacije.
Nakon prvog izdanja, u kojem su predstavljena 22 elementa NKB Hrvata u Srbiji, drugo izdanje na 78 stranica donosi opis i ilustracije 29 elemenata nematerijalne kulturne baštine podijeljenih na područja: Jezik, Običaji, Glazba, Ples i Umijeća. Prije popisa elemenata spomenimo kako je u drugom izdanju sedam novih elemenata: Materice i Oce, Malo bunjevačko kolo, Gajdaško kolo, Tandrčak, Šokačko kolo Hrvata u Vojvodini, Priprema bunjevačke tarane i Priprema ribljeg paprikaša kod podunavskih Šokaca.
Od elemenata i autora po područjima u drugom izdanju zastupljeni su: Jezik: Bunjevački govori bačkih Hrvata (Ivana Kurtović Budja), Šokački govori bačkih Hrvata (Ivana Kurtović Budja); Običaji: Ophod kraljaca u Rumi (Milana Černelić), Vinogradarski običaj proslave svetog Vinka (Vincencija) u Rumi (Milana Černelić), Veliko prelo u Subotici (Katarina Čeliković), Golubinačke mačkare (Milana Černelić), Pokladni običaj Tute u Plavni (Zvonimir Pelajić i Kata Pelajić), Čuvari Isusova groba u Bačkoj i Srijemu (Milana Černelić), Polivači kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Milana Černelić), Priskakanje Ivanjske vatre kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Ljubica Vuković Dulić), Duhovski ophod kraljica kod bunjevačkih Hrvata (Milana Černelić i Tamara Štricki Seg), Dužijanca – običaj proslave završetka žetve (Naco Zelić), Običaj zvonjenja za pokojnike u Surčinu (Katica Naglić), Materice i Oce (Biserka Jaramazović Ćurković) i Ophod betlemaša u Srijemu (Katica Naglić); Glazba: Tamburaši, tamburaške prakse Hrvata u Vojvodini (Vojislav Temunović), Bećarac – tradicijski glazbeni i verbalni žanr među vojvođanskim Hrvatima (Nela Skenderović) i Tradicijsko dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora (Nela Skenderović); Ples: Bunjevačko momačko kolo (Marin Jaramazović), Malo bunjevačko kolo (Marin Jaramazović), Gajdaško kolo (Marin Jaramazović), Tandrčak (Marin Jaramazović) i Šokačko kolo Hrvata u Vojvodini (Anita Đipanov Marijanović i Nikola Čutura); Umijeća: Stvaralaštvo u tehnici slame kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj (Ljubica Vuković Dulić), Umijeće izrade šlinga (Kata Suknović), Umijeće izrade bunjevačkih i šokačkih papuča, papučoš (Katarina Čeliković), Priprema blagdanskog božićnog kruha Božićnjak (Bojana Poljaković), Priprema bunjevačke tarane (Senka Davčik) te Priprema ribljeg paprikaša kod podunavskih Šokaca (Senka Davčik).
Urednica kataloga Katarina Čeliković u predgovoru ističe: „Prvo izdanje Žive baštine, kataloga nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Republici Srbiji, objavljeno 2022. godine s dvadeset dva elementa, naišlo je na veliko zanimanje javnosti. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nastavio je obrađivati sadržaje prikupljene terenskim istraživanjem te je drugom, dopunjenom izdanju dodao sedam novih elemenata. Popis od dvadeset devet nematerijalnih kulturnih dobara s opisima plod je višegodišnjih istraživanja koje Zavod za kulturu provodi u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju te drugim institucijama i pojedincima u cilju stručne evaluacije i zaštite. Na tom putu Republika Hrvatska je davala svoju stručnu pomoć kako bi hrvatska manjinska zajednica bila spremna načiniti svoju listu i potom ju kandidirati u Centru za nematerijalno kulturno nasljeđe u Republici Srbiji. Prvi su koraci učinjeni objavom knjige Živa baština (2022.), a drugi su aktivnosti vezane uz proces nominacije dobara nematerijalne kulturne baštine Hrvata na nacionalnu listu dobara Republike Srbije. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je kao predlagač pripremio i predao dokumentaciju za prijavu i upis dvaju elemenata u Nacionalni registar nematerijalnoga kulturnog nasljeđa Srbije – Stvaralaštvo u tehnici slame i Dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora.
Živom baštinom potvrđujemo svoju višestoljetnu prisutnost i duboku utkanost tradicije u suvremeni život hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji. Ona je jamac opstojnosti ove zajednice izvan granica svoje matične domovine i put prema osvješćivanju javnosti o vrijednosti njezine nematerijalne kulturne baštine.“
Publikacija se može nabaviti klikom na opciju Naruči u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica), naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena zbornika je 1.000 dinara.
