Siječanj 2023. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)
Baštinimo da traje naslov je tematskog zidnog i stolnog kalendara za 2023. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Hrvatsko nacionalno vijeće. Kalendar pod sloganom ŽIVA BAŠTINA – nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji na 12 listova predstavlja 22 elementa koji su dio velikog istoimenog projekta.
Mjesec siječanj predstavlja dva siječanjska običaja u Rumi.
Ophod kraljaca u Rumi
Ophod kraljaca uoči Sveta tri kralja, u kojem su izvorno sudjelovala tri ili četiri oženjena muškarca održava se u Srijemu samo u Rumi. Tek poslije u ovom običaju sudjeluju i neoženjeni momci u šeširima u koje su zataknuti različiti ukrasi. Prvo se okupljaju u prostorijama HKDP-a „Matija Gubec“ odakle odlaze u crkvu. Tamo ih prima župnik, a onda kreću u obilazak kuća. Može ih biti i više skupina, ovisno o broju kuća koje obilaze te o zainteresiranosti mladića. U slučaju da postoji nekoliko skupina, rasporede se koja će skupina obići pojedine kuće. Kraljci ne čekaju da domaćini izađu iz kuće, već pjevajući tri kitice pjesme Narodi nam se kralj nebeski ulaze u kuću. Cijela pjesma pjeva se samo ako nekomu žele odati posebnu počast. Po ulasku pozdravljaju s „Hvaljen Isus i Marija!“, a domaćini ih potom počaste pićem te ih obično darivaju kobasicama i novcem. Stariji kraljci danas svjedoče kako su u svoje doba duže pjevali pa su ophodi potrajali i po desetak dana. Nakon pjevanja po kućanstvima svakodnevno su se kraljci okupljali u prostorijama HKPD-a Matija Gubec gdje su kuhali kobasice, pili vino i rakiju i spremali se za igranku.
Prve subote nakon Sveta tri kralja ili čak isti dan, ako blagdan pada na subotu, kraljci organiziraju igranku na kojoj časte prvenstveno svoje djevojke ili simpatije, a onda i članove HKPD-a Matija Gubec Ruma te druge prijatelje i goste, hranom i pićem koje su dobili u ophodu. Pred sam početak igranke ugase se svjetla te kraljci unose veliku drvenu bačvu s vinom oko koje se okupe. Svi tada otpjevaju pjesmu Narodi nam se kralj nebeski i time se smatra da je igranka otvorena.
Ovaj običaj prakticira se i danas te okuplja veliki broj mladih, najposjećenija je od svih igranki koje se organiziraju u HKPD-u Matija Gubec u Rumi.
Vinogradarski običaj proslave svetog Vinka (Vincencija) u Rumi
Vinogradarski običaj proslave svetoga Vinka (Vincencija) tradicionalno se obilježava u Rumi 22. siječnja kao početak vinogradarske godine, kao što je to uobičajeno i u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Dok se ovaj običaj u Rumi obilježava na tradicionalan način okupljanjem vinogradarskih obitelji i zajedničkim odlaskom u vinograd, u drugim srijemskim mjestima se pokušava održavati i nadalje ili oživjeti običaj u pojedinim obiteljima, u manjim grupama i/ili individualno, no ne kao organizirani običaj u kojem sudjeluje hrvatska lokalna zajednica. U Rumi se običaj revitalizirao početkom 21. stoljeća. Sudionici običaja se okupljaju u Hrvatskom domu u Rumi. Kreće se automobilima na udaljenu lokaciju, a zatim pješice do vinogradarske kuće i čokota. Po dolasku se na stol ispred vinogradarske kuće postavlja hrana koja se sastoji uglavnom od suhomesnatih proizvoda (slanina, čvarci, kobasice), luka, paprike, kupusa i kruha, pije se rakija i vino, što zbog hladnoće, što zbog tradicije, te drže zdravice. Malo dalje od stola zapali se šiblje oko čije vatre se griju sudionici svetkovine i na dugim šibama peku nabodene komadiće slanine i kobasica. Dolazi svećenik blagosloviti vinograd da bi godina bila rodna. Nakon obreda blagoslova svetom vodom škropi čokote na koje su prethodno postavljene kobasice, a ostali sudionici obrezuju grančice loze i počinju pjevati pjesme: Haj caj vinca rumena i Da je flaša čaša.
Nakon obreda blagoslova sudionici se vraćaju u Hrvatski dom. Služi se rakija i vino, gibanica, krompir u gaćama, hladetina, kobasice, slanina i drugi suhomesnati proizvodi, kiseli kupus, razne pogačice, kruh, svježi sir, sirnica i zeljanica, a žene pripremaju velike količine krofni. One ne sudjeluju u proslavi niti u vinogradu niti pri povratku, već spremaju hranu za sudionike običaja. Uz zvuke popularne narodne glazbe druženje traje do kasno u noć u prostorijama društva.
Više o Nematerijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji ovdje: Katalog NKB Hrvata u Srbiji
ZKVH (Milana Černelić)
