Svetom misom, molitvom na grobu i polaganjem vijenaca, izložbom knjiga, svečanom akademijom i predstavljanjem knjige poezije „Duše zemlje" Berežani su oživjeli uspomenu na književnika bačke ravnice, rođenog Berešca Antu Jakšića.
„Ante Jakšić je jedan od najvećih i najznačajnijih pisaca bačkih Hrvata, a svoj katolički svjetonazor najbolje je očitovao u svojoj poeziji. On je samo jedan u nizu velikana hrvatskog roda koji su svojim djelovanjem u području kulture i umjetnosti zadužili ovu zemlju i kraj iz kojega potječu. Upravo je to bio i razlog što je GK RH u Subotici iz sveg srca podržao ovaj vrijedan projekt Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji će nas tijekom cijele ove godine podsjećati na one hrvatske velikane u Vojvodini koji su svojim radom ostavili trajan pečat u svojoj zajednici, a i šire i koji su zaslužili da o njima znaju nešto više i generacije koje dolaze", rekla je konzulica GK RH u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj.
Predsjednik udruge koja nosi ime „Ante Jakšić", Željko Kolar započeo je riječima pozdrava program u crkvi u kojem je izabrane stihove Ante Jakšića govorila Vesna Balatinac, a ravnatelj Gradske knjižnice iz Slavonskog Broda Ivan Stipić podsjetio je prisutne na život i djelo slavljenika koji je jedno vrijeme bio profesor u Slavonskom Brodu. Svoj ponos upravo na to što potječe iz grada u kojem je Jakšić predavao, izrazio je na misi župnik Kovačević te pročitao novelu „Kad su zvonila zvona" čija se radnja odvija u Beregu i posvećena je Jakšićevim suseljanima.
Sav program praćen je ugodnom glazbom koju su izveli: na flauti Ivana Antunić, za orguljama vlč. Gabor Drobina, župni vikar župe Presvetog Trojstva iz Sombora i Sanja Gorjanac, te na primu Milica Lerić.
Na mjesnom groblju, na grobu Ante Jakšića župnik Kovačević predvodio je molitvu a potom su položeni vijenci u znak poštovanja prema književniku u ime Hrvatskoga nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici.
U mjesnom Domu kulture, nakon pjesme posvećene Beregu u izvedbi pjevača Društva, program je započeo otvorenjem izložbe knjiga, fotografija i drugih dokumenata Ante Jakšića koju je u ime Matice hrvatske Zagreb priredio njezin dopredsjednik Stjepan Sučić. 
Rekavši kako je „sudbina Bačkog Brega, sudbina vaših predaka, onih koji su natopili ovu zemlju znojem i radom i osunčali ju vedrinom, preko djela Ante Jakšića prenesena u sav hrvatski kulturni prostor", on je ustvrdio kako su „svi koji su bili prije 70 godina u doticaju s knjigama, došli su u doticaj i s djelima Ante Jakšića". Ovom prigodom Sučić je udruzi „S. S. Kranjčević" darovao stotinu knjiga za stoti Jakšićev rođendan. Mnogi su se zadržali pred školskim dnevnikom u kojem je i Ante bio upisan.
Radosna što može pred punom dvoranom pozdraviti predstavnike iz političkog i kulturnog života, predsjednica HKPD „Silvije Strahimir Kranjčević" Tamara Lerić je podsjetila na dugu pripremu za ovako velik i značajan događaj u suradnji sa Zavodom te zahvalila svima koji su pomogli da stoti rođendan velikana Bačkog Brega i Vojvodine bude na dostojanstven način proslavljen.
„Radosna sam što su moji sumještani u tolikom broju bili na svečanoj akademiji i što su ipak prepoznali važnost lika i djela Ante Jakšića. On je to zavrijedio, jer ovo je samo dio što smo mi učinili da njegov lik ne izblijedi. Još bismo ga bolje sačuvali od zaborava da čitamo njegova djela, da djeci dajemo čitati djela Ante Jakšića jer bi tako on bio stalno prisutan među nama, a ne samo kad je obljetnica. Posebno me raduje zajedništvo u organizaciji jer se samo na taj način može lakše raditi i onda manifestacija dobiva na kvaliteti i jačini", rekla je predsjednica HKPD „S. S: Kranjčević" Tamara Lerić.
Predstavljajući novu knjigu zavičajne poezije Ante Jakšića „Duše zemlje", priređivačica prof. Marina Balažev izrazila je svoje dojmove o tome koliko je Jakšić volio svoj zavičaj i koliko mu je on nedostajao, što se vidi u njegovim pjesmama. „Čitatelji su Jakšića ponajbolje upoznali kroz njegove romane, posebice po romanu 'Šana se udaje'. Međutim, Jakšić je prije svega bio pjesnik. Kada je u pitanju njegovo pjesništvo, nažalost, za njegova života nije bio osobito priznat. Razlozi tome su bili različiti. Njegovo pjesništvo moglo bi se okarakterizirati kao kršćansko, što u vremenu u kom je živio nije bio najpopularniji način pjesničkog izričaja i stil pisanja", rekla je na kraju Marina Balažev.
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov podsjetio je kako u „ovoj godini obilježavamo okrugle obljetnice sedam osoba koje su dale vidne doprinose kulturi prostora država u kojima su živjeli, a koji su potekli s područja Vojvodine. To su ljudi o kojima se u prostorima gdje su rođeni, živjeli i odrastali malo zna".
Budući da je Jakšićeva knjiga posljednji put objavljena prije 57 godina, on je rekao: „Svjesni potrebe za izdavanjem i populariziranjem djela ljudi čiji su opusi ostavili traga ne samo u zavičaju, nego i u širim društvenim i kulturnim sredinama. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata zato je skupa s NIU 'Hrvatska riječ' odlučio objaviti izbor iz poezije Ante Jakšića. Tiskali smo 600 primjeraka, a stotinu ćemo darovati Društvu 'Silvije Strahimir Kranjčević'".
Da ova proslava ne bi smjela biti tek sporadičnim sjećanjem na našeg velikana, potvrđuju i planovi Zavoda o kojima Žigmanov kaže:
„Djelo Ante Jakšića bit će predstavljeno i na drugim kulturnim skupovima. U subotu, 28. travnja, o Jakšiću će biti riječi na Danima Antuna Gustava Matoša i Josipa Andrića u Plavni, bit će predstavljen i na Danima Balinta Vujkova, a želja je da se ova knjiga predstavlja i u Mađarskoj kod šokačkih Hrvata u Santovu". On je zaključio: „Želimo učvrstiti u svijesti ono što nam često izmiče, a to je da potječemo s kulturnih prostora koji su imali velikane čiji su doprinosi bili od značaja za cijele kulture pojedinih naroda i država".
Program je bio protkan izabranim Jakšićevim stihovima koje su govorili Sara Horvat, Vanja Forgić, Tamara Gloginja, Anastasija Balatinac i Vlatko Krizmanić.
U živopisnoj šokačkoj nošnji, djeca su svjedočila svoj ponos pripadanja istom narodu i mjestu kojemu je pripadao Ante Jakšić. Izloženu sliku koju Društvo čuva naslikao je fra Ivan Vinkov.
Tamburaški orkestar Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama" iz Subotice izveo je pod ravnanjem prof. Mire Temunović zanimljiv program i oduševio publiku. Na početku glazbenog dijela programa Jakšićevu pjesmu „Šokica" kazivala je Tamara Lerić koja je potom bila i solistica u orkestru.
Proslavi u Beregu prisustvovali su: potpredsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Mata Matarić i predsjednik IO Darko Sarić Lukendić, konzulica Generalnog konzulata Republiek Hrvatske u Subotici Vesna Njikoš Pečkaj, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, ravnatelj NIU „Hrvatska riječ" Ivan Karan, potpredsjednik Matice hrvatske Zagreb Stjepan Sučić, predsjednik Skupštine grada Sombora i potpredsjednik pokrajinske vlade Siniša Lazić, predsjednik Vijeća Mjesne zajednice Bački Breg Zvonko Benić, ravnateljica OŠ „Moša Pijade" Renata Koporan i mnogi drugi.
Tekst: Katarina Čeliković
Fotografije: Katarina Čeliković i
Ljiljana DUlić Mészáros
