Kao prilog u proučavanju povijesti kaznenog prava i muško-ženskih odnosa u Subotici predstavljena je na XLIX. znanstvenom kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tema Proces protiv Ivana Malog iz Čavolja (1749.). Kolokvij je održan u ponedjeljak, 19. lipnja 2017., u prostorijama Zavoda, a predavač je bio povjesničar Vladimir Nimčević iz Bajmaka.
Ugarska zakonska odredba
Predavanje se temeljilo na autorovom istraživačkom radu što ga je obavio u Povijesnom arhivu u Subotici. Među arhivskom građom Nimčević je pronašao proces napisan na latinskom jeziku koji je Magistrat
kraljevsko privilegirano komorsko trgovište Szent Márie (Subotice) poveo 1749. godine protiv osamnaestogodišnjeg delinkventa Ivana Malog iz Čavolja (danas u Mađarskoj) optuženog za defloraciju desetogodišnje Magdalene Mamužić iz Žednika.
Kako je Nimčević rekao, kazneni predmet protiv Ivana Malog je prije svega ilustrativni primjer koji pokazuje u kojim slučajevima je Magistrat grada Szent Mária koristio pravo mača i tko je o tome odlučivao. Koliki je publicitet imao proces, svjedoči okolnost da su mu nazočili visoki dužnosnici Bačke županije: plemićki sudac i njegov pomoćnik i fiskalni prokurator.
„U skladu s ugarskom zakonskom odredbom koja predviđa kazne za izvršitelje ovog kaznenog djela Malom je izrečena smrtna kazna. Taj proces pokazuje dobro tko je bio glavni u pravno-političkom sustavu. Mi imamo dojam da su to bile institucije lokalne samouprave, ali ovaj slučaj dobro pokazuje da nije to slučaj, nego da su ljudi sa strane, vrhovni suci iz županije, bili ti koji su odlučivali je li netko kriv ili nije. Fiskalni prokurator, odnosno javni tužitelj koji je presudio smrt Malom nije bio iz Subotice“, rekao je Nimčević i dodao da je važno u ovom kontekstu promatrati i odnos između županije kao administrativne jedinice i grada kao jedinice lokalne samouprave jer, kako je rekao, ljudi misle da je Subotica u prošlosti imala vrlo široka ovlaštenja, a zapravo to nije slučaj.
Integriranost Hrvata
Predavač je rekao da je ovim radom htio predstaviti i drugu, manje poznatu stranu povijesti, ali i potaknuti interes za temu koja je prilično zastupljena u historiografijama naroda zapadne i centralne Europe – seksualnost seljaka u XVIII. stoljeću.
Nimčević je naglasio da su prezimena koja se spominju u procesu, Mali i Mamužić, prezimena bunjevačkih Hrvata, koji su, kako je rekao, u XVIII. stoljeću predstavljali većinski narod u Subotici. „Hrvati su 1749. godine činili dvije trećine stanovništva Subotice, dok su Srbi bili jedna trećina stanovništva“, rekao je on i istaknuo da se povijesti Bunjevaca ne može pristupiti cjelovito ukoliko se ne obuhvati i ovaj kazneno pravni aspekt jer on najbolje pokazuje koliko su oni bili integrirani u ugarsko društvo i u pravno-politički sustav.
Iako je Nimčević temi prišao na povijesno-pravni način, istaknuo je da je ona interdisciplinarna te da otvara brojna teološka, sociološka i druga pitanja.
Autor će rad objaviti u časopisu Povijesnog arhiva Subotice Ex Pannonia, a najavio je i nastavak istraživanja kaznenog prava u povijesti Grada Subotice, s posebnim osvrtom na slučajeve koji su imali smrtni ishod.
Izvor: Hrvatska riječ (J. Dulić Bako)
