Jelena Badovinac-Dimitrijević, urednica časopisa Matica - intervju

Objavljeno: 21.04.2023. Pregleda: 175

Mjesečni časopis Matica svojom tradicijom od 1951. godine izlaženja i nazočnošću u hrvatskim iseljeničkim zajednicama diljem svijeta svrstava se među najstarije hrvatske ilustrirane revije. Glavna urednica ove mjesečne revije Hrvatske matice iseljenika od početka ove godine je Jelena Badovinac-Dimitrijević, s kojom smo razgovarali o uređivačkoj koncepciji časopisa.

Jelena Badovinac-Dimitrijević u medijima radi 28 godina, bila je na čelu visokotiražnih hrvatskih magazina, dugogodišnja je kolumnistica političkih i ženskih izdanja i TV komentatorica. Posljednjih sedam godina radila je u marketingu kao glavna urednica korporativnih projekata hrvatske medijske kuće 24 sata osmišljavajući i provodeći brojne konferencije iz područja politike i obrazovanja, promocijske kampanje i ostale događaje od društvenog značaja.

Od kada ste urednica časopisa Matica, tko čini uredništvo časopisa, na koliko se stranica tiska časopis i u koliko primjeraka? Koliko je pretplatnika i gdje se sve šalje časopis?

Mjesto glavne urednice Matice preuzela sam 1. siječnja 2023., a uredništvo čini dvoje, usudit ću se kazati, iskusnih stručnjaka, koji po vokaciji nisu novinari, ali mnogi bi novinari bili sretni da su im oni mentori. Uz rukovoditeljicu Odjela za nakladništvo Vesnu Kukavica i povjesničara Marina Knezovića – rukovoditelja Iseljeničke baštine, tu je i naša novinarka Snježana Radoš. Moram također istaknuti da zbog kompleksnosti tema u Matici u brojnim situacijama sugestije i konzultacije s ravnateljem HMI-ija Mijom Marićem su iznimno vrijedne jer mojim idejama daju dodatni benefit u sadržajnom smislu. Matica u godini dana izlazi 10 puta na 68 stranica, od toga su dva dvobroja s više sadržaja. Tiska se u više od 2.500 primjeraka, a primaju je najvećim dijelom Hrvati u 53 zemlje širom svijeta. Matica, primjerice, odlazi i na brojna inozemna sveučilišta pri kojima djeluju lektorati hrvatskoga jezika i kulture.

Što karakterizira uređivačku politiku ovog časopisa?

Matica je najstariji hrvatski časopis koji kontinuirano izlazi već 73 godine. Prema tako impozantnoj brojci čovjek osjeća veliko poštovanje, a pogotovo ja koja sam tek stupila na dužnost. U presjeku tih godina časopis je imao dosljednu uređivačku politiku – promicanje i očuvanje hrvatskog identiteta kroz sadržaj iz sfere kulture, jezika i drugih važnih društvenih djelatnosti i događaja. U Matici se pokušavamo staviti u poziciju hrvatskog iseljenika pa da parafraziram Vesnu Kukavica, čini nam se da čileanski, američki i australski Hrvat ili onaj iz recimo Fojnice i Vojvodine, kao i onaj koji živi na sjeveru Europe, žele čuti o nekom atraktivnom kulturnom zbivanju, nečem što svjedoči o vrijednosti njihova naroda, a koje nije manje atraktivno od onih ljepota kulturnih zbivanja s kojima se diči jedan Čileanac, Amerikanac, Norvežanin ili Srbin. Kako kultura na Zapadu izvire iz uspješne poslovne zajednice koja ju obilato podupire, čini nam se da u Matici objavljujemo upravo to – kulturu i stil života, ljepotu održivog življenja, uređenog društva, snošljivosti, prijateljstva, dijaloga, pijeteta, vjerske i folklorne baštine.

Je li časopis grafički i sadržajno redizajniran? Koliku važnost ima fotografija u časopisu?

Časopis smo potpuno grafički redizajnirali imajući na umu da se struktura čitatelja mijenja kroz godine. I dalje nam je primarno važan sadržaj, no svjesni smo da slika nekad govori više od tisuću riječi i da novije generacije jednom slikom kažu sve ono što bi stalo u karticu teksta. U redizajniranoj Matici fotografijama smo dali više prostora i trudimo se da cjelokupni slikovni materijal bude u visokoj rezoluciji budući da časopis ima iznimno kvalitetnu gramažu papira. Sadržajno smo uveli nove rubrike, Fokus u kojem pratimo važne događaje za Hrvate izvan Hrvatske, Matičinu čitaonicu u kojoj dajemo uvid u najnovija književna dostignuća, feljton u kojem obrađujemo živote Hrvata čija su dostignuća ostvarena na svjetskoj razini, glavni intervju koji uvijek prati aktualna događanja, a tu je i serijal o sakralnoj baštini koja se nalazi u samostanima u Bosni i Hercegovini.

Koliku važnost imaju intervjui u časopisu?

Veliku. Intervju je jedna od najzahtjevnijih novinarskih formi – pripremi pitanja prethodi istraživanje, a od sugovornika se treba dobiti ono najvažnije, što nije uvijek lako. Intervju u pravilu prate tailor made fotografije, što je također ponekad teže izvedivo zbog niza objektivnih razloga. No, to je forma koja je dokazano čitateljima najdraža – imaju mogućnost selektirati pitanja koja žele pročitati, a kroz odgovore dobiju sebi važne informacije. Za prvi broj redizajnirane Matice imali smo intervju s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem, u sljedećem broju razgovarali smo s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Uvođenje intervjua s političarima nisu razgovori na temu politike nego intervjui iz kojih Hrvati van domovine dobivaju razne informacije o državnim poticajima kao što je mjera Biram Hrvatsku o subvencioniranju studiranja hrvatskog jezika u Hrvatskoj za Hrvate strane studente, o budućim investicijama, projektima koji možda neke od njih potaknu na povratak ili ulaganje, kulturno-društvenim programima u koje se putem natječaja mogu uključiti.

Polaže li časopis posebnu pozornost na folklornu baštinu?

Uspostavili smo odličnu suradnju s Institutom za etnologiju i folkloristiku pa tako u svakom broju stručnjaci iz Instituta obrađuju temu iz njihovog kruga djelovanja. Što se tiče samog folklora iliti scenske primjene plesnih narodnih običaja među mladima i starima, radi se o kulturno-umjetničkom području koje spaja možda i najviše Hrvata iseljenika s Hrvatskom, a i međusobno. Hrvatska matica iseljenika već tradicionalno provodi Ljetnu i Zimsku školu folklora, zasigurno najbolju školu za edukaciju budućih folklornih voditelja pojedinih društava u iseljeništvu. Taj program je verificiran na državnoj razini. Folklor kroz desetljeća trajanja časopisa zauzima značajan prostor u Matici kao važan dio nematerijalne kulturne baštine pa smo tako nastavili i dalje, pojačavši sa suradnjom s Institutom.

Pričaju li se priče u časopisu i o nematerijalnim kulturnim dobrima?

Ne propuštamo priliku objaviti sve što smatramo važnim iz sfere digitalnih tehnologija i inovacija, poput primjerice projekta digitalizacije nematerijalne kulturne baštine vojvođanskih Hrvata čija je građa odnedavno dostupna i online u repozitoriju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. U časopisu veliku pažnju polažemo na reprezentativne izložbe hrvatskih vizualnih umjetnika, filmske i kazališne festivale te knjišku produkciju u svim granama ljudske djelatnosti od književnosti do prirodnih znanosti, a najviše pozornosti dajemo jezikoslovnoj kroatistici budući je misija naše ustanove njegovanje materinskoga jezika među Hrvatima izvan Hrvatske koji žive u višejezičnim prekooceanskim sredinama, ali i bližem europskome susjedstvu gdje su pripradnici hrvatske manjine mahom dvojezične osobe na tlu 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Nastojimo opisati svekolike kulturne prakse hrvatskih ljudi u pokretu, koliko god to zvučalo pretenciozno.

U kojoj mjeri časopis polaže pozornost na visoku kulturu, kulturna djela, proizvode koji se smatraju iznimno vrijednim umjetničkim ostvarenjima?

Uz amatersko stvaralaštvo hrvatskoga naroda od samog početka časopis Matica vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti reprezentativnih uzoraka nacionalne kulturne i umjetničke produkcije: pratimo glazbeno-scenska ostvarenja, likovne i dizajnerske izložbe te filmsku i televizijsku produkciju – koju iseljenici mogu posljednjih desetak godina pratiti i putem interneta.

Koliko se prostora u časopisu odvaja za priloge o aktualnostima u životu hrvatske zajednice u Srbiji?

Velik prostor časopis Matica posvećuje hrvatskoj manjini u Srbiji, zahvaljujući izuzetno bogatoj suradnji s vašim tjednikom, kao i istoimenom izdavačkom ustanovom NIU Hrvatska riječ, te Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, ali i brojnim kulturno-umjetničkim društvima diljem Vojvodine. Primjerice, ovogodišnju Matičinu temu u okviru državne manifestacije posvećene knjizi i čitanju Noć knjige posvećujemo petnaestogodišnjoj nakladničkoj djelatnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a program će se održati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 21. travnja 2023. Pratimo i sve aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koje su usmjerene na projekte Hrvata u Vojvodini poput izgradnje Hrvatske kuće u Subotici i slično.

Izvor: Hrvatska riječ (Zvonko Sarić)

Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Otvorenje XXXIX. Saziva Prve kolonije naive u tehnici slame
  • Takmičenje risara - Dužijanca 2024.
  • Dužijanca u Žedniku
  • XXIV. Lemeška Dužijanca
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima