Koncert „Glasovi orgulja u ravnici“

Objavljeno: 24.08.2010. Pregleda: 0

U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a pod generalnim pokroviteljstvom Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" Subotica, u ponedjeljak, 30. kolovoza, u katedrali-bazilici svete Terezije Avilske priređen je koncert na kojemu su izvedena vrhunska djela orguljaške glazbe, i to Albe Vidakovića, Stanislava Prepreka i Josipa Andrića, skladatelja hrvatskog podrijetla s prostora Vojvodine. Za orguljama je bio prof. Saša Grunčić koji predaje u Muzičkoj školi.

 

Koncert je održan u okviru obilježavanja Dana Grada Subotice, a njime je ZKVH počeo seriju koncerata koji će biti izvedeni diljem Vojvodine, a potom i u Hrvatskoj te Mađarskoj.

Na programu su bila sljedeća djela:

Albe Vidaković: Preludij i fuga u C-duru

Albe Vidaković: Fantazija i fuga u f-molu

Stanislav Preprek: Suita za orgulje

- Preludium quasi fantasia

- Canzona

- Choral

- Pastorale

- Toccata

Josip Andrić: Uvertira za operu „Dužijanca" (arr. za orgulje)

Koncert je pripremljen uz potporu Grada Subotice i nekolicine donatora. Medijski pokrovitelji su „Danas", Katolički mjesečnik „Zvonik", NIU „Hrvatska riječ", www.subotica.info, JP Radio Subotica, www.suboticadanas.info i Radiotelevizija Vojvodine.

 

Iz recenzije koncerta:

Glasovi orgulja vojvođanskog podneblja

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata zaslužuje veliku pohvalu zbog ideje o koncertu orguljaških djela hrvatskih skladatelja vojvođanskog podneblja. Zamisao je to značajnija što glazbenih djela te vrste ima veoma malo.

Izbor skladbi za spomenuti koncert također je za pohvalu. Skladbe Stanislava Prepreka, Albe Vidakovića i Josipa Andrića najbolje su za predstavljanje glazbenih vrijednosti orguljskog stvaralaštva vojvođanskog prostora.

Preludij i fuga u C-duru A. Vidakovića (1914.-1964.) skladani su u polifonom stilu s primjenom baroknih izražajnih sredstava. Za fugu je značajna tema velikog luka i virtuozni međustavci.

Fantazija i fuga u f-molu djelo je osobitog nadahnuća. Posjeduje dramske akcente i lirski ton folklornog obilježja. Fuga ima odlučnu temu, skladana je modernim harmonijama i majstorskim polifonim vođenjem glasova. Posjeduje širok zamah, snažnu gradaciju i snažan završetak.

Suita za orgulje Stanislava Prepreka (1900.-1982.) djelo je skladatelja izvornih i originalnih glazbenih zamisli i rješenja. Skladana je u postregerovskom stilu i doista je remek-djelo svjetske orguljaške literature 20. stoljeća. I u ovom djelu dolazi do punog izražaja Preprekov osebujni glazbeni izraz. Premda naziv „suita" podsjeća na djela plesnog i lakšeg izražaja, ovo je djelo duboke sadržajnosti.

Sam vizualni uvid u fakturu ovog orguljskog djela ukazuje na bujnost orguljskog sloga; svaki od tri sloja živi samostalno tvoreći prepleteno tkivo zvukovnih kombinacija. Mada u svakom stavku postoji tonalno središte, harmonske strukture su veoma slobodne, ponekad bliske atonalitetnosti.

Uvertira za operu „Dužijanca" Josipa Andrića (1894.-1967.), aranžirana za orgulje, značajno je djelo nastalo na bačkom glazbenom folkloru odnosno na motivima „Bunjevačkog momačkog kola" i motivima popijevke o žetvi „Ej, što je lipo žito". Skladbe su mu jednostavne i popularne pa su neki njegovi napjevi prihvaćeni kao narodni.

Zasluga za upoznavanje navedene Andrićeve uvertire pripada mladom orguljašu Saši Grunčiću, koji ju je aranžirao za orgulje prema klavirskom izvatku. Spomenutom orguljašu treba odati posebno priznanje što je prihvatio izvođenje koncerta u cijelosti.

Raspored ovog koncerta sastavljen je od skladbi - dragulja vojvođanskog orguljskog stvaralaštva. Svojim sadržajem i stilskim obilježjem bit će zasigurno svojevrsni glazbeni užitak slušateljstvu.

Đuro Rajković

Josip Andrić (Bukin, 14. III. 1894. - Zagreb, 7. XII. 1967.), pripovjedač, publicist, glazbenik i jezikoslovac. Tijekom pohađanja gimnazije u Slavonskoj Požegi privatno je učio i glazbu. Pravo je studirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1913.-17.), a ondje je 1920. i doktorirao. Studirao je još i trgovinu (Prag), skolastičku filozofiju (Innsbruck) i slavistiku (Zagreb). Pisao je pjesme, pripovijetke i romane tematski vezane uz folklornu građu Hrvata u Bačkoj i Srijemu. Cijelog se života bavio glazbom na melografskom, kritičarskom, glazbeno-publicističkom i skladateljskom području. Melografski je zabilježio oko 2000 pučkih skladbi po Bačkoj, Srijemu, Slavoniji te otoku Hvaru, a proučavao je i glazbu Slovaka i Lužičkih Srba. Skladao je mnogo, već od gimnazijskih dana, isprva najviše za tambure, oko 180 skladbi za tamburaški orkestar, a poslije za različite komorne i orkestralne sastave. Skladao je više od 700 djela, među kojima je bilo i glazbeno-scenskih djela, od kojih je najpoznatija opera „Dužijanca", prema vlastitu libretu, prva bunjevačka opera. Velik je i njegov doprinos podizanju kvalitete tamburaške glazbe, o čemu je napisao nekoliko knjiga.

Stanislav Preprek (Šid, 16. IV. 1900. - Petrovaradin, 13. II. 1982.), skladatelj, književnik i kulturni djelatnik. Po profesiji je bio učitelj, a glazbu je učio kao autodidakt i privatno kod Vladimira Stahuljaka. Bio je orguljaš (u crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu), zborovođa (u hrvatskim pjevačkim društvima „Neven" u Petrovaradinu i „Zvonimir" u Srijemskim Karlovcima), melograf te pisac glazbenih studija i kritika. Okušao se i u književnosti - pisao je novele i pjesme (posthumno mu je objavljena knjiga sabranih pjesama „Pred tminama", Novi Sad, 2004.) te publicistička djela, a prevodio je arapske, kineske i njemačke pjesnike (s njemačkog je preveo asirsko-babilonski ep „Gilgameš"). Isprva je skladao minijature prema svojim impresionističkim uzorima, s jače naglašenom funkcionalnošću, a nakon upoznavanja rada Nove bečke škole, u skladbama mu se javljaju i ekspresionistički elementi da bi se kasnije vratio tonalnosti, smatrajući harmoniju glavnim temeljem glazbene izražajnosti. Đuro Rajković je u Zagrebu 2006. objavio monografiju „Stanislav Preprek : život i djelo", u kojoj je na cjelovit i stručan način prikazao njegovo stvaralaštvo.

Albe Vidaković (Subotica, 1. X. 1914. - Zagreb, 18. IV. 1964.), skladatelj, muzikolog, svećenik. U Rimu se školovao, a svoju glazbenu karijeru je napravio u Zagrebu. Utemeljiteljem je učilišta za crkvene glazbenike u Zagrebu. Institut za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu nosi njegovo ime. Glazbeni stručnjaci ističu kako je on „najčišći primjer reformirane crkvene glazbe koja se ispravno nadahnjivala tzv. cecilijanskim pokretom čiji je glavni cilj bio očistiti crkvenu glazbu od primjesa opere, neukusa, kiča, neliturgijskog načina skladanja, te se vratiti izvorima crkvene glazbe, npr. gregorijanskom koralu". Među ostalim, skladao je mise „Gregoriana" za četveroglasni muški zbor, solo i orgulje na teme gregorijanskih korala; zatim „Caeciliana" za četveroglasni mješoviti zbor i orgulje; „Troglasnu staroslavensku misu" . Pored mnogih skladbi za zborove skladao je i 3 skladbe za orgulje, i to „Preludij i Fugu u C-duru", „Fantaziju i fugu u f-molu" i skladbu za orgulje na temu „Marijo, o lijepo ime". Lovro Županović je u Zagrebu 1989. priredio monografiju „Albe Vidaković : život i djelo".

gruncic sasa_malaSaša Grunčić rođen je 1984. godine u Subotici, gdje je završio osnovnu i srednju glazbenu školu na odsjeku za klavir i glazbenu teoriju. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2007. godine, odjel orgulje, u klasi prof. Ljerke Očić. Tijekom studija je osvojio nekoliko nagrada na natjecanjima, a najznačajniji je osvojeni laureat državnog natjecanja Hrvatske 2006. godine. Svirao je na brojnim koncertima, što solistički (Zagreb, Subotica, Szeged), što u komornim sastavima i skupnim koncertima širom Hrvatske i susjednih zemalja. Danas radi kao profesor orgulja i korepetitor u srednjoj Muzičkoj školi u Subotici.

Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2022
    Najave i kalendar
  • Dužijanca malenih - svečana misa
  • Priskakanje vatre u Tavankutu
  • Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini i filmska radionica Kad se male ruke slože
  • Etno radionica pravljenja tarane - Dužijanca 2022
  • Zavjetno-zavičajni dan u Vajskoj
Pogledajte sve