Manifestacija Bunjevci bez granica 2022. održana u Tavankutu

Objavljeno: 17.10.2022. Pregleda: 83

Dio bunjevačkih Hrvata se još u 17. stoljeću naselio na području tzv. Bajskog trokuta (Subotica – Sombor – Baja). Povijesna zbivanja učinila su da ih prije jednog stoljeća, 1921., razdvoji državna granica, te su vremenom i njihove veze, privatne i društvene, oslabile. Kako bi se te veze pojačale, među ostalim, 2016. pokrenut je festival Bunjevci bez granica, koji okuplja udruge bunjevačkih Hrvata iz Srbije i Mađarske.

Zajednička baština

Nakon dvogodišnje korona stanke, sunarodnjaci su se ponovno susreli na petom izdanju festivala (2. listopada 2022.), a mjesto susreta ove je godine (baš kao i prvoga puta) bio Tavankut.
Uz druženje i radni sastanak, središnji događaj bio je nastup udruga gdje je prezentirana bogata baština bačkih Bunjevaca – folklorni plesovi, glazba, nošnja i bunjevačka ikavica. Na koncertu u Domu kulture sudjelovali su HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, HKC Bunjevačko kolo, HGU Festival bunjevački pisama i Hrvatska čitaonica iz Subotice, HKPD Đurđin iz Đurđina, HBKUD Lemeš iz Lemeša, KUD Zora iz Bačaljmaša i Hrvatska samouprava iz Kaćmara. UBH Dužijanca predstavila se izložbom Ris u tavankutskoj Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame. Među sudionicima bilo je svih generacija, od najmlađih do onih starih.

Izazovi asimilacije

Unatoč izazovima asimilacije, posebice jezične, bunjevački Hrvati u Mađarskoj još čuvaju svoju tradicijsku kulturu. Upravo s tim ciljem, kako nam kaže njihova voditeljica Valerija Petrekanić-Koso, osnovan je KUD Zora iz Bačaljmaša. „U Bačaljmašu imamo Veliko bunjevačko prelo, obilježavamo spomendane Ante Evetovića Miroljuba i naslovnog biskupa Ivana Antunovića te organiziramo gastronomski dan skupa s gradskom samoupravom. Volimo naše plesove i pjesme, ali jezik slabije preživljava. U osnovnoj školi izučava se narodnosni hrvatski jezik, imamo 30 učenika. Ovakve manifestacije su dobre, zajednički mislim da možemo više učiniti na očuvanju identiteta“, kaže ona.

Teza Vujkov-Balažić iz Kaćmara kaže da u tom mjestu ima još malo bunjevačkih Hrvata, kao i sve manje mladih. „Mi stariji smo ikavicu naučili kod kuće, a mladi ne divane ikavicu. Hrvatski jezik se uči u školi, imaju pet sati tjedno. Mi se družimo s Tavankućanima i inače, sela su pobratimljena, dolaze nam u goste na naš Bunjevački dan“, kaže ona.

Glede očuvanja tradicijske kulture, a posebno bunjevačkog govora, situacija je s ove strane granice bolja, te su ovdašnji bunjevački Hrvati i svojevrsna potpora svojim sunarodnjacima. Prošle je godine u Baji gostovala subotička Dužijanca, Hrvati iz Mađarske dolaze na Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankut i slično. „Osim ove manifestacije, nastojimo održavati kontakt i surađivati i tijekom godine. Razmjenjujemo iskustva, stremimo što kvalitetnijim kulturnim programima. Našim sunarodnjacima možemo biti i logistička potpora, recimo da unaprijede scenski nastup, a u planu su i drugi projekti“, kaže predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović.

Uz već poznate tamburaše, na koncertu su se čule i podosta zaboravljene gajde koje je svirao Zdenko Ivanković iz Subotice. „Gajde su bile izvorni instrument Bunjevaca, a potom su došle tambure koje su ih vremenom zamijenile. Prije šest-sedam godina počeo sam učiti gajde te ih sviram za potrebe KUD-ova i svoje uživanje“, kaže Ivanković.

Popis stanovništva

Održavanje ove manifestacije pozdravili su i dužnosnici Hrvata iz Srbije i Mađarske, posebice istaknuvši značaj popisa stanovništva koji se od 1. listopada odvija u obje ove države. „Znamo tko smo, znamo tko su nam bili preci, znamo za franjevce Bosne srebrene 18. stoljeća, znamo za preporoditelje predvođene biskupom Antunovićem, za vrle kulturne i crkvene pregaoce. Bunjevci su integralni dio hrvatskoga naroda, bunjevačka ikavica jedan je od dijalekata hrvatskoga jezika, a po vjeroispovijedi smo članovi rimokatoličke crkve. Stoga u popisu stanovništva recimo to i budimo svjedoci onoga što su naši preci znali, što su svjedočili, nekad uzništvom, a nekad i žrtvom“, kazao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Povezuje nas ista kultura, isti običaji, isti jezik. Granica sprječava naš svakodnevni kontakt, ali ovakve manifestacije prilika su da se družimo, da pomognemo jedni drugima. Budite ponosni što ste Hrvati i Hrvatice, izjasnite se tako i na popisu, jer nas na to obvezuju naši preci, ali i naša djeca“, rekao je predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan.

Manifestacija je održana u organizaciji Cro-fonda, HKPD-a Matija Gubec, Hrvatskog nacionalnog vijeća, a uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ. Pokrovitelj je bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)

Foto: Hrvatska riječ

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji
  • ZKVH i Prelje u programu Noć muzeja u Baji
  • Međunarodni Marijanski pučki festival Zdravo budi, Marijo!
  • 11. saziv umjetničke kolonije Panon
  • Izložba Vrijeme nade – slamarska umjetnost NKB Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima