Manifestacijski turizam (IV.)

Objavljeno: 22.05.2019. Pregleda: 54

manifestacijski turizam 4Posebno se izdvajaju kulturne manifestacije. Prema definiciji Svjetske turističke organizacije, kulturni turizam se definira kao „aktivnost ljudi koja predstavlja čistu kulturnu motivaciju kao što su studijska putovanja, izvođenje umjetničkih i kulturnih putovanja, putovanja na festivale i druge događaje, posjet iskopinama i spomenicima, putovanja radi upoznavanja prirode, folklora ili umjetnosti i posjet mjestima hodočašća“.

 

 

 

 

 

Foto: facebook stranica ISV Subotica

Manifestacijski turizam je jedna od najznačajnijih formi kulturnog turizma i mnoge destinacije sve češće obogaćuju svoju turističku ponudu različitim programima iz područja kulture. Ovisno o sadržaju programa prepoznatljive su:
– manifestacije koje se sastoje samo iz jednog područja: to su kazališni, glazbeni, literarni i drugi festivali sa samo jednom vrstom izvođenja;
– manifestacije koje u sebi sadrže više priredbi, sličnih po sadržini (npr. priredbe s kazališnim, literarnim, likovnim ili glazbenim događajima), koje su različite po sadržini, a održavaju se u isto vrijeme.
U praksi sadržaji pojedinih manifestacija najčešće su isprepleteni. Ako je manifestacija sadržajno i određena, obično je prate i programi drugačijih sadržaja.

Umjetničke manifestacije

Umjetničke manifestacije sadržajno su vezane za jedno ili više područja kulture, a organiziraju se samostalno ili kao dopuna ostaloj turističkoj ponudi. Osnovna podjela ovih manifestacija bila bi na kazališne festivale, filmske i video festivale, fotografske izložbe, književne i glazbene festivale, likovne izložbe, sajmove kulture, odnosno mješovite. Svaka od njih po pravilu utječe na imidž turističkog mjesta, na samosvijest, samodokazivanje i samopoštovanje lokalne sredine, odnosno mjesta održavanja manifestacije.
Turistička mjesta i njihovi prirodni ambijenti, u smislu estetskog oblikovanja i humanizacije prostora, moraju se zasnivati na principima sinteze svih grana umjetničkog stvaralaštva, ali i urbanizma, arhitekture i hortikulture, koji su pojedinačno i zajedno sastavni dio jedinstvene umjetničke fizionomije predjela. Prirodni ambijenti turističkih mjesta, uz (relativno) skromna materijalna ulaganja, mogu se pretvoriti u svojevrsnu pozornicu. Njihova vrijednost je nesumnjiva, naročito za likovne manifestacije i izložbe skulptura. Na taj način umjetničko djelo može postati funkcija prostora, stvarajući poseban ambijent.
Umjetnički festivali dijele se na vizualne (slikanje, skulpture, ručni rad), predstave (glazbene, dramske, filmske, plesne) i tzv. participativne (sudioničke, gdje izvođači i publika zajednički sudjeluju u izvođenju programa).
Samim tim što su izraz scenskog prikazivanja i/ili komunikacije, umjetničke manifestacije su prilagođene za turističku prezentaciju i vrijednosti koje privlače turiste i posjetitelje. Turističke agencije rijetko se pojavljuju kao organizatori ili suorganizatori. Njihova uloga se većinom svodi samo na posredovanje i osiguranje prijevoza, smještaja i ishrane za posjetitelje. Ostale potrebne turističke usluge većinom osiguravaju organizatori ovih manifestacija, kao i institucije iz područja kulture i umjetnosti.

Znanstveno-stručne manifestacije (kongresni turizam)

Znanstveno-stručne manifestacije su po svojoj suštini edukativnog karaktera. Predstavljaju razmjenu znanstvenih i stručnih saznanja iz određenih područja, a organiziraju se u vidu kongresa, simpozija, seminara, sabora i sličnih skupova. Važan su dio tzv. poslovnog i profesionalnog turizma. Suvremeni znanstveno-tehnološki razvoj utjecao je na potrebu suradnje, razmjene saznanja i dostignuća u određenom području. Ovakve manifestacije organiziraju se radi edukacije kao i razmjene mišljenja i iskustava. Pridonijele su stvaranju jedne nove turističke grane zvane kongresni turizam.
Prema definiciji STO (Svjetske turističke organizacije), „kongresni turizam predstavlja pokretanje ljudi, često i s velikih udaljenosti, k mjestu održavanja, zadovoljavajući pri tome i njihove turističke potrebe koje proizlaze iz putovanja i boravka osoba koje se sastaju radi razmjene pretežno znanstvenih i stručnih informacija, a kojima mjesto sastanka nije stalno mjesto boravka ili rada“. Po pravilu, uglavnom se održavaju izvan glavne turističke sezone pridonijevši na taj način boljem iskorištavanju hotelskih i drugih turističkih kapaciteta, a ponudom raznih turističkih programa daju veću mogućnost produljenja boravka sudionika, što uvjetuje i bolje/veće financijske efekte.
Kongresni turizam je povezan s profesionalnim, poslovnim i manifestacijskim vidovima turizma. Ovi skupovi mogu se organizirati samostalno ili kao dopuna određenim drugim (gospodarskim, etnografskim, kulturnim, sportskim i sl.) manifestacijama.
Posebno treba istaknuti da je kongresni turizam jedna od elitnih grana turizma i zahtijeva visok stupanj organiziranja, kvalitetu turističkih i drugih usluga, infrastrukture i suprastrukture, te ne trpi nikakve improvizacije. Zbog toga se najveći broj kongresa održava u velikim (značajnim) gradskim, privrednim i turističkim centrima s razvijenom turističko-prometnom infrastrukturnom mrežom.
Po pravilu, za vrijeme trajanja kongresa organiziraju se i prateće manifestacije i programi kao što su izleti, organizirani posjeti prirodnim i/ili antropogenim turističkim lokalitetima u bližoj okolici mjesta održavanja, zabavni i glazbeni programi različitog sadržaja, često s prezentacijom etno i folklornog naslijeđa.
Organiziranje znanstveno-stručnih skupova, odnosno kongresni turizam, može imati (i ima! op. a.) turističko-propagandne elemente i to:
– kao manifestacija koja publicitetom, nivoom organiziranja i postignutim rezultatima propagira mjesto u kojem se skup održava,
– kao manifestacija na čije se sudionike vrši određeno propagandno djelovanje koje se kasnije može odražavati na razne načine kroz i na turistički promet mjesta održavanja, i
– kao manifestacija koja treba privući određeni broj domaćih i stranih sudionika i na taj način neposredno utječe na povećanje turističkog prometa.

Priredbe kao manifestacije

Priredbe su manifestacije organizirane s ciljem predstavljanja znanstvenih, tehničkih i gospodarskih dostignuća. U okviru njih organiziraju se manifestacije koje imaju i određeni značaj za turističku ponudu. Izdvajaju se četiri grupe priredbi: sajmovi i vašari, izložbe (smotre), privredno-stručne i privredno-folklorne.
Sajmovi predstavljaju mjesto izlaganja poljoprivrednih i industrijskih proizvoda s ciljem razmjene iskustava i dobara. Možemo ih smatrati kompleksnim privredno-turističkim i kulturnim događajima, a prema vrsti eksponata koje biraju sami sudionici dijele se na opće (tzv. velesajmove) i specijalizirane. U isto vrijeme mogu se održavati nekoliko različitih sajmova. Razlikujemo otvorene (za široku javnost) i zatvorene (samo za sudionike/izlagače) sajmove. Uobičajeno je da se tijekom održavanja sajmova organiziraju i dopunski programi i sadržaji kao što su razna savjetovanja, radionice i zabavni sadržaji, bez obzira je li sajam otvorenog ili zatvorenog tipa. Oni su svojevrstan forum za razmjenu informacija i dobara između izlagača, potencijalnih i postojećih klijenata i investitora.
Vašari su preteča sajmova i izložbi. Danas su to lokalne manifestacije manjeg ili većeg opsega, gdje se izlaže i prodaje razna roba i zanatski proizvodi. Po pravilu, na vašarima se posjetitelj može upoznati s nizom „zaboravljenih“ zanata. Organiziraju se, kako odvojeno tako i kao prateći program nekom drugom događaju. Najčešći povod organiziranju i održavanju vašara su razne proslave i slavlja povodom značajnih svjetovnih i vjerskih blagdana. Iako se danas pojmovi vašar i vašarski često shvaćaju u pežorativnom smislu, dobro osmišljeni i organizirani vašari s atraktivnim programima i ponudom mogu biti vrlo zanimljivi, naročito u segmentu ruralnog turizma, pa čak i u velikim urbanim centrima (npr. Božićni vašar u Beču). U turističkoj ponudi prije svega imaju ulogu dopune turističkom boravku i segment su ukupnog turističkog proizvoda destinacije/mjesta u kojem se vašar održava, a služi i kao oblik propagande.
Izložbe također služe za predstavljanje ljudskih dostignuća, pri čemu se izdvajaju privredne izložbe koje mogu biti stalne (stacionirane) ili pokretne, s već unaprijed određenom vrstom eksponata. Postoje i izložbe koje prvenstveno imaju obrazovno, historijsko, umjetničko ili etnografsko obilježje. Izložbe osim gospodarskog, umjetničkog, obrazovnog i zabavnog karaktera, u turističkoj ponudi imaju prije svega ulogu dopune turističkog boravka za goste i posjetitelje, a ujedno su i jedan od oblika propagande.

Izvor: Hrvatska riječ (Atila Dunđerski)

Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Zavitni dan u Monoštoru - nedjelja
  • Praznik hrvatske zajednice – Dan rođenja bana Josipa Jelačića
  • Promocija knjiga UBH Dužijance u Zagrebu
  • XVII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu
  • Predstava Ne daj se, njofra!
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima