Mirko Paulić, predsjednik HKD-a Dr. Nikola Dogan - intervju

Objavljeno: 22.12.2023. Pregleda: 42

Misom i domjenkom u župi sv. Klementa u srijedu je u Hrtkovcima obilježeno godinu dana od osnutka Hrvatskog kulturnog društva Dr. Nikola Dogan. Pokretanje ove udruge, a pokušaja je bilo i prije, ima i veliki simbolički značaj budući da se Hrtkovci smatraju simbolom stradanja Hrvata u Srijemu tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća. Jedan od ciljeva udruge je očuvanje kulturne baštine Hrvata u Hrtkovcima, te obližnjim Nikincima i Platičevu.
Za predsjednika udruge izabran je Mirko Paulić iz Nikinaca. Po struci tehničar prometa uposlen na željeznici kao strojovođa Paulić je dugogodišnji aktivist u hrvatskoj zajednici. Bio je vijećnik u jednom od ranijih saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, sudjelovao je u organizaciji kulturnoga života u tom dijelu Srijema, član je ekonomskog vijeća i tutor crkve svetog Antuna Padovanskog u Nikincima. Radio je i u medijima, na lokalnom radiju i kao dopisnik tjednika Hrvatska riječ iz Subotice.

U povodu prve obljetnice HKD-a Dr. Nikola Dogan s Paulićem smo razgovarali o radu i daljnjim planovima te udruge, suradnji s institucijama i drugim udrugama hrvatske zajednice, kao i o životu Hrvata u tom dijelu Srijema.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan osnovano je prije godinu dana. Kako je proteklo prvih godinu dana, koje ste aktivnosti imali? Koliko je članova, posebice onih aktivnih?

Prvih godinu dana proteklo je prvenstveno u animiranju članova i aktivnostima u cilju prikupljanja financijskih sredstava za rad. U tom smislu mogu reći da sam zadovoljan. Naša udruga trenutno broji oko dvadeset članova, mještana Hrtkovaca, Nikinaca i Platičeva. Vjerujem da će se taj broj povećati kada budemo intenzivirali aktivnosti udruge. Prijavili smo se na natječaj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske s dva projekta: Creativa i Učiti, misliti, sanjati. Projekti se odnose na rad u okviru kreativnih radionica. Oba projekta su prošla na natječaju. Projekte smo relizirali preko župe svetog Klementa u Hrtkovcima, budući da smo iz pravno-formalnih razloga tako tada morali. Uz pomoć dobivenih sredstava kupili smo osnovne stvari za rad udruge: laptop, fotoaparat, printer i drugi materijal potreban za rad, kao i šivaći stroj za kreativnu sekciju. Pokrenuta je kreativna radionica koja okuplja starije mještane i djecu iz sva tri sela: Hrtkovaca, Nikinaca i Platičeva. Oni vrijedno rade, okupljaju se, izrađuju rukotvorine koristeći razne tehnike. Posjetitelji su njihove prve radove imali prilike vidjeti na misi zahvalnici u Hrtkovcima i na misi u povodu obilježavanja svetog Klementa. Na proljeće ćemo realizirati drugi dio projekta, posjet Hrvatskoj. U studenom smo također preko Središnjeg državnog ureda aplicirali za drugi projekt koji nam je iznimno važan. Odnosi se na osnivanje glazbene sekcije što planiramo za iduću godinu.

Kad ste birali ime, koliko je nama poznato, jedna opcija bio je i glasoviti književnik i književni kritičar Miroslav Slavko Mađer koji je rođen u Hrtkovcima 1929., a preminuo u Zagrebu 2015. gdje je i proveo najveći dio života. Zašto ste se odlučili za istaknutog teologa i svećenika dr. Nikolu Dogana?

Na prijedlog većine članova udruge na osnivačkoj skupštini jednoglasno smo prihvatili prijedlog da naša udruga nosi ime po poznatom svećeniku i teologu dr. Nikoli Doganu. Pojavio se prijedlog da se udruga nazove po književniku Miroslavu Slavku Mađeru, ali ipak smo se većinom glasova odlučili za prvi prijedlog. Osim što je bio istaknuti teolog i svećenik, dr. Dogan je bio i veliki humanist. Njegove vrline i doprinos u humanitarnom radu prevladale su u odabiru naziva naše udruge.

Hrvatsko nacionalno vijeće pomagalo je aktivnosti oko osnutka udruge, u ožujku je jedan od praznika hrvatske zajednice – blagdan Sv. Josipa, proslavljen upravo u Hrtkovcima. Koliko vam znači potpora krovnog tijela hrvatske manjine u Srbiji?

Drago mi je što je Hrvatsko nacionalno vijeće prepoznalo naše potencijale i pružilo nam potporu, kako prilikom osnutka udruge tako i kasnije. Moralna i svaka druga podrška nam je iznimno važna, posebice od strane krovnog tijela hrvatske manjine u Srbiji. Njihova potpora bila nam je vjetar u leđa, budući da je svaki početak rada težak, ali i poticaj da nastavimo dalje ka svom putu. Potrebna nam je pomoć i svih ostalih relevantnih institucija u Srbiji i Hrvatskoj. Podršku u svakom vidu očekujemo i u budućnosti, posebice jer smo najmlađa udruga hrvatske zajednice na ovim prostorima i nemamo veliko iskustvo u radu.

Spomenuli ste da ste aplicirali na natječaje Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kako udruga financira svoje aktivnosti? Imate li kapaciteta za pisanje projekata?

Trenutno financiramo rad iz članarina i prihoda od prodaje rukotvorina. Mi smo neprofitna udruga. Vjerujem da ćemo dobiti više sredstava preko projekata i nadam se da ćemo naći još neke načine financiranja. Što se tiče pisanja projekata, veliki doprinos daje tajnica udruge Vesna Vuičić. Ona je profesorica u školi i ima iskustva u pisanju projekata. Uglavnom se na sastancima dogovaramo o tome koji su nam prioriteti za rad, koju vrsta projekta želimo pisati. Dosadašnji projekti bili su uspješni.

Potpora ovdašnjim Hrvatima od matične države sve je jača. Glede daljnjih planova u radu udruge, imate li potreba ili ideja za neki tzv. kapitalniji projekt?

Želimo se uključiti u realizaciju svih raspoloživih projekata, biti aktivni i ostvariti svaki vid suradnje s institucijama na svim razinama. Budući da smo udruga u razvoju, puno toga nam je potrebno. Kada je riječ o kapitalnim projektima, bilo bi nam od velikog značaja osigurati prostorije za rad Društva. Trenutno je sjedište naše udruge na adresi župe i na tome smo župniku vlč. Ivici Živkoviću neizmjerno zahvalni. Ako, kako planiramo, budemo osnovali glazbenu sekciju, trebat će nam veći prostor za rad. Želja nam je da glazbena sekcija bude okosnica rada udruge, a za to je potrebno osigurati sve što je potrebno od instrumenata i prateće opreme. U tom smislu ćemo i dalje sudjelovati na svim dostupnim natječajima kako bismo ostvarili svoj cilj i unaprijedili rad udruge.

Koliko je baština Hrvata očuvana u tom dijelu Srijema? Prije nekoliko godina objavljena je znanstvena monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine, koja je obuhvatila i taj dio. Prakticiraju li se neki od tih običaja danas?

Tijekom posjeta studenata iz Hrvatske Srijemu uključili smo se zajedno s njima i pomogli im prilikom istraživanja običaja na ovim prostorima. Tome je veliki doprinos dala većina današnjih članova udruge, ali i ja osobno. Potrudili smo se doći do sugovornika kazivača, kako bi u monografiji ostali zabilježeni običaji koji su se nekada prakticirali. Većina ih je ostala i danas. To su uglavnom običaji betlemaša, priprema hrane i svinjokolj, svadbeni običaji i iznimno važan običaj za mještane Nikinica, proslava svetog Antuna, nebeskog zaštitinika sela. To je važan datum u godini ne samo za Nikinčane nego i za mještane drugih sela, budući da tog dana u Nikince na svetu misu dolaze brojni vjernici iz župa u Srijemu. I taj običaj ostao je i danas.

Koliko ste se do sada povezali s drugim hrvatskim udrugama u Srbiji kao i sa Zajednicom protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu? Ima li tu nekih planova?

Polako ostvarujemo suradnju s većim brojem udruga u Srijemu ali i šire. U sljedećoj godini nam je u planu ostvarivanje i produbljivanje suradnje i razmjena iskustava s udrugama s višegodišnjim iskustvom, kako s hrvatskim tako i s drugim udrugama. Svaki savjet je dobrodošao jer smo još u razvoju. Tijekom proslave blagdana Svetog Klementa u Hrtkovcima imali smo prvi posjet predstavnika Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Drago nam je što su nas posjetili i dali podršku svojim prisustvom. Prilikom razgovora s njima dogovoren je uzvratni posjet i nastavak suradnje.

Kakav je općenito život Hrvata u tom dijelu Srijema u smislu gospodarskih i društevnih prilika, odnosa s većinskim srpskim stanovništvom i slično? Koliko Hrvata ima u sva tri sela prema posljednjem popisu?

Kada je riječ o gospodarskim i društvenim prilikama, mogu reći da smo zadovoljni uvjetima koje imamo. Naša mjesta su cestovno dobro povezana s gradovima Srijemska Mitrovica, Ruma i Šabac. Ima veliki broj zaposlenih u navedenim gradovima, iako se većina mještana iz sva tri sela uglavnom bavi ratarstvom i povrtlarstvom. Ljudi su uglavnom usmjereni na osiguranje svoje egzistencije. Svjesni smo da smo mala zajednica, ali drago mi je što danas možemo reći da živimo bolje, poštujemo jedni druge, a to je osnova za bolji život u budućnosti. Mislim da je dobro što smo osnovali udrugu, kako bismo očuvali naš identitet i našu kulturnu baštinu. Ta je ideja došla u pravo vrijeme i mislim da i drugi, pripadnici drugih naroda, prepoznaju tu vrijednost. Prošlo je puno godina. Prevladali smo nesuglasice i na pravom smo putu poštivanja jedni drugih. Nažalost, još uvijek nemamo službene podatke o broju Hrvata u sva tri sela.

Pitanje koje se uvijek ponavlja s obzirom na stradanja iz 90-ih: je li nakon 30 godina strah nadvladan, je li ga uopće moguće nadvladati s obzirom na negativna događanja i traume koje su ostale?

Mislim da je strah nadvladan. Mada to nekada ne ovisi od nas samih nego od odnosa dviju država, te određenih datuma koji su osjetljivi. Ljudi se javno ne izjašnjavaju o tome. Imamo dobre odnose s većinskom srpskom zajednicom kao i s drugim narodima koji žive na ovim prostorima.

Bili ste angažirani i u politici, te ste bili i vijećnik HNV-a. Kako Vam se općenito čini život hrvatske zajednice u Srbiji, rad institucija, udruga, fondacija, međusobna povezanost, trenutačna politička reprezentacija?

Vidi se izvjestan pomak u radu svih institucija hrvatske zajednice u Srbiji. Pomak se vidi i u zastupljenosti političkih predstavnika hrvatske zajednice u vladajućim strukturama. Ali, uvijek može biti bolje. Bio sam vijećnik HNV-a u jednom mandatu kao predstavnik hrvatske zajednice iz ovog dijela Srijema. Mislim da je u HNV-u važna zastupljenost svih Hrvata koji žive u Srbiji kako bi se čuo njihov glas, njihove potrebe i problemi. Kada je riječ o radu udruga koje nastoje njegovati kulturu i identitet, nije lako, ali je na zadovoljavajućoj razini s obzirom na vrijeme kada je često teško osigurati sredstva za redovite aktivnosti.

Djelujući u području politike, ukazivali ste na potrebu olakšavanja postupka za dobivanje hrvatskog državljanstva (za Hrvate u Srbiji) te smatrali kako bi hrvatska poduzeća koja posluju u Srbiji trebali upošljavati ovdašnje Hrvate...

To je bilo u vrijeme kada sam bio kandidat za saborskog zastupnika dijaspore. I dalje sam tog mišljenja. Egzistencija pripadnika hrvatske zajednice u inozemstvu treba biti briga Hrvatske. S obzirom na tešku financijsku situaciju, pripadnicima naše zajednice nije lako izdvojiti novac potreban za zahtjeve za primitak u hrvatsko državljanstvo. Osim toga, i dalje mislim da matična država treba pružiti pomoć prilikom upošljavanja Hrvata na ovim prostorima, kako bi mogli osigurati egzistenciju za svoju obitelj.

Iduće godine župa svetog Klementa proslavit će značajnu obljetnicu: 200 godina postojanja. Hoćete li se kao udruga uključiti u tu proslavu?

Rado ćemo se kao Društvo uključiti u proslavu koja nam je svima osobito važna. Kao udruga smo vezani za župu. Ona nam je okosnica okupljanja i prilikom osnivanja imali smo veliku pomoć od strane našeg župnika vlč. Ivice Živkovića. Kao i prilikom obilježavanja svakog blagdana, tako ćemo se i tom prigodom pridružiti u obilježavanju svima nam važnog jubileja. Nadam se da ćemo tada uspjeti prezentirati svoj rad bogatim kulturnim sadržajem.

Što za Vas osobno znači postojanje hrvatske kulturne udruge u Hrtkovcima? 

Još kao dijete volio sam običaje koji su se prakticirali u mojoj kući i mom selu. Čuvanje hrvatskog identiteta i kulturne baštine, posebice u ovom dijelu Srijema, od velike je važnosti. Udruga mi puno znači. Osnivanje udruge pravi je put da se očuva identitet i kultura našeg naroda. Mislim da smo to uradili u posljednji tren, jer da nismo, običaji i identitet hrvatske zajednice bi izumrli. Drago mi je što se za kratko vrijeme pokazalo uspješnim, s obzirom na to da se u rad sadašnje sekcije uključio veliki broj mještana, kako odraslih tako i djece. To mi je iznimno drago.

Izvor: Hrvatska riječ


Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Preprekovo proljeće 2024.
  • Predstavljanje ZKVH-a u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
  • Uskrsni koncert u Maloj crkvi
  • Zavod u Noći muzeja otvara izložbu posvećenu Hrvatskom narodnom kazalištu u Subotici
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima