Održan VI. okrugli stol „Šokačke grane“ u Osijeku i Somboru: Marijanska svetišta Šokaca i Bunjevaca

Objavljeno: 20.06.2011. Pregleda: 3

Međunarodni okrugli stol „Urbani Šokci VI.", koji se bavio marijanskim svetištima Šokaca i Bunjevaca održan je 9. i 10 lipnja 2011. godine, u Osijeku i Somboru. U raspravi u kojoj je sudjelovalo 12 sudionika u Osijeku i 13 u Somboru bilo je riječi o gotovo svim svetištima u nas - od Nenadića, Bunarića, Doroslova i Bača u Bačkoj, Bapske, Ilače, Morovića i Tekija u Srijemu, do najposjećenijeg svetišta u Mariji Bistrici do Juda, Rima i Lurda. Štovanje Marijino rasvijetljeno je i iz drugih kutova, od marijanskih pučkih pjesama, hodočasničke reminiscencije do Marijina imena u književnosti i narodnim govorima, pa sve do ekonomskih aspekata kroz doprinos vjerskom turizmu.

urbani sokci2011-2Osijek

Ovaj prepoznatljiv, već tradicionalni susret Šokaca i Bunjevaca započeo je svečano hrvatskom himnom u izvedbi sopranistice Marije Blažević uz klavirsku pratnju Ante Blaževića, a oboje su studenti glazbe na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, dok je stihove Mare Švel-Gamiršek posvećene Mariji govorila studentica Katarina Baban. Uvod je zaokružen nastupom Franje Verića, samičara i Ženske pjevačke skupine „Šokice" svima poznatom pjesmom - „Rajska djevo, kraljice Hrvata".

Sudionike i goste pozdravila je Vera Erl, predsjednica „Šokačke grane". „U posljednjih pet godina o različitim aspektima očuvanja i promicanja bogate baštine Šokaca i Bunjevaca na ovim našim prostorima govorili smo vrlo iscrpno, a ove godine, po šesti put, tema susreta su marijanska svetišta i to baš u vrijeme kada je Sveti Otac pohodio Hrvatsku. Svi ovi susreti, sve ove rasprave pridonijele su istraživačkom i svjedočanstvenom rasvjetljavanju stanja i fenomena šokaštva i bunjevaštva, pa je svoj doprinos dalo više od 170 sudionika, od akademika i doktora znanosti do književnika i stručnjaka različitih profila, ali i inih koji su svoje umijeće dokazali strpljivim i upornim traganjem za istinom i činjenicama još uvijek nedostupnim široj javnosti. Na žalost, neki danas nisu među nama, primjerice Julije Njikoš, ali je njegova najnovija knjiga dar svima vama", rekla je Vera Erl.

Sudionike okruglog stola pozdravili su i Ivica Završki u ime Grada, Željko Kraljičak, dožupan Osječko-baranjske županije i Marija Šeremešić, predsjednica „Urbanih Šokaca" iz Sombora. Mata Matarić iz Sombora, kao dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, zahvalio je „Šokačkoj grani" na ovako izvanrednim projektima kojima obuhvaćaju i Hrvate s druge strane Dunava, da se mogu pripremati za Europsku Uniju, gdje će Hrvatska biti sutra ili prekosutra. Govorio je i o gospodarskog suradnji i transverzali SOS (Subotica, Osijek, Sombor), koja pamti i bolja vremena, izrazio nadu za skorim izlaskom iz krize te pozvao u Sombor sve sudionike, ali ostavio i otvoren poziv za gospodarstvenike, obrtnike i sve ljude dobre volje.

Akcenti iz rasprave

Evo i nekih akcenata iz rasprave koja je vođena do prvoga mraka, a druženje je nastavljeno prigodnim programom muške i ženske pjevačke skupine, folklorom i tamburaškim sastavom „Šokačka duša". Vrlo iscrpno je o marijanskim svetištima u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji govorio dr. sc. Vladimir Dugalić iz Đakova, dok su štovanje Marije među hrvatskom manjinom u Mađarskoj dočarali prof. Đuro Franković iz Pečuha i novinarka Milica Klaić-Tarađija. O Dragotinskom svetištu u svjetlu književnosti govorila je prof. Vlasta Markasović iz Vinkovaca, dok je o ekonomskom aspektu kroz prizmu doprinosa razvoju vjerskog turizma govorio vlč. Tomislav Korov. Iznio je zanimljiv podatak da je čovjekov prvi motiv za putovanja upravo vjera, što danas čini vjerski turizam. Iz razgovora s upraviteljima marijanskih svetišta došao je do podataka o broju hodočasnika kroz godinu, pa on za Aljmaš iznosi 80 tisuća, Slavonski Brod 120 tisuća, Ilaču i Dragotin po tridesetak tisuća, Šumanovci kod Gunje 20 i Frkovci u posljednje vrijeme 10 tisuća, što je više od 200 tisuća hodočasnika.

Marijanske pobožnosti u Subotičkoj Danici
Katarina Čeliković iz Subotice govorila je o marijanskim pobožnostima zastupljenim u Subotičkoj Danici, časopisu koji izlazi već 130 godina, a bibliografski obrađen materijal svjedoči da je narod volio i štovao Mariju. Bački su Hrvati najčešće hodočastili u Mariju Bistricu, zatim Lurd i Rim, obvezno u Jud, zatim Bač, Doroslovo, Bunarić i nešto slabije na Tekije, gdje rado hodočaste vjernici iz cijeloga Srijema.

Alojzije Stantić, jedan od najstarijih baštinika i sudionika svih dosadašnjih sesija, vrlo je plastično dočarao hodočašće bunjevačkih Hrvata na Jud. Iznio je i vrlo zanimljiv detalj okrijepe tijela nakon okrijepe duše, jer u Jud se pješačilo, tabanalo, kako kaže, a polazilo se od nekih od križeva, najčešće od križa kod zvonceta ili Jakobčićevog križa. Povratak je bio istim putom, ali ovdje ih je uvijek čekalo jelo, paprikaš, jer stari je Jakobčić još 1864. godine dao uklesati ispod križa da salaš i 10 lanaca zemlje ostavlja onome tko će svake godine „prošcionu" ponuditi paprikaš.

Kako je efektno započeo, skup je tako i završio izlaganjem Jelene Dragić o Gospi Semeljačkoj. Tom prilikom su snaše iz Semeljaca otpjevale nekoliko starih marijanskih pjesama i na kraju molile Gospin zagovor.

urbani sokci2011-3Sombor

Okrugli stol u Somboru, održan 10. lipnja u velikoj dvorani Gradske kuće, otvoren je izložbom slika Martina Šeremešića i prigodnim programom koji su izveli mladi recitatori „Urbanih Šokaca" i članice Vokalno-instrumentalnog sastava „Petrus" iz Bačkog Monoštora. Marijanski stihovi i hvalospjev Marijin „Veliča duša moja Gospodina", pučka pjesma „Gospin plač", koral „Stala plačuć tužna mati" i novija autorska duhovna pjesma VIS-a „Petrus" izvedena na HosanaFestu „Tvoja sva", bili su lijep uvod u rad ovogodišnjeg okruglog stola.

Značajna svetišta i kapele u Subotici i Somboru

Cilj je ovog skupa sačuvati tradiciju i „napraviti pisanu memoriju šokaštva i bunjevaštva i to ostaviti za budućnost", kako je rekla Vera Erl, predsjednica Udruge „Šokačka grana" iz Osijeka. Okupljene je pozdravila i predsjednica „Urbanih Šokaca" Marija Šeremešić, ali i Jozo Čikeš, predsjednik udruge „Pasionska baština" koja djeluje već 20 godina. On je ukratko predstavio ovu udrugu i teme na kojima se udruga bazira: duhovnost, književnost, pučko stvaralaštvo i glazba.

Dvanaest predavača u Somboru govorili su o kapelicama posvećenim Blaženoj Djevici Mariji, svetištima, pučkom marijanskom pjevanju, pa i o sokacima koji su nosili Gospino ime.

Bunarić
O najpoznatijem i najposjećenijem marijanskom svetištu u našim krajevima - Bunariću, govorio je mons. Andrija Kopilović. Zajednički naziv svetišta u našim krajevima (kod pravoslavnih i katoličkih vjernika) je „Bunarić" ili „Vodica". Na više mjesta je to svetište ekumensko, a takvo je i svetište Gospe Bunarićke u Subotici, odnosno svetište Gospe od suza, koje godišnje posjeti i do 50 tisuća vjernika hrvatske, mađarske i srpske nacionalnosti. Mons. Kopilović je iznio doista zanimljive podatke vezane za ovu hodočasničku destinaciju. Primjerice, kardinal Josip Bozanić blagoslovio je 2001. godine oltar na Bunariću, a tadašnji kardinal Joseph Ratzinger obećao je da će 2005. godine doći u Suboticu i posjetiti ovo svetište, ali je u međuvremenu postao Papa.

O somborskoj kapeli Snježne Gospe govorio je mons. Stjepan Beretić. Za ovu kapelu vezane su mnoge legende, a ona je danas svakako najpopularnija na području Sombora. Mons. Beretić kaže kako se rijetko koji grad može pohvaliti s toliko kapela kao Sombor. U Somboru danas postoji 11 katoličkih kapela, a bilo je još pet koje danas ne postoje. Zato, po njegovim riječima, grad Sombor možemo nazvati marijanskim gradom, jer su kapele većinom posvećene Mariji, a marijanske kapele imaju i: Apatin, Stapar, Kljajićevo, Nenadić, Čičovi i druga mjesta oko Sombora.

Od pučkog marijanskog pjevanja do Gospinog sokaka

Magistra znanosti Miroslava Hadžihusejnović iz Zagreba za temu je imala „Crkvene pučke pjesme iz Baranje". Objasnila je kako se ta crkvena pučka pjesma ne mora izvoditi na liturgiji, jer se ona nalazi između duhovne i crkvene sfere, ali ju ne treba ni odbaciti u potpunosti iz liturgijskih slavlja ili držati na distanci, jer je duboko ukorijenjena u običnom puku. Baranjske pučke pjesme polako izumiru, jer nemaju niti jedan notni zapis, žene ih pjevaju „napamet", te ih je potrebno zapisati, što bi bilo hvale vrijedno pionirsko djelo.

Novi predsjednik KUDH „Bodrog" iz Bačkog Monoštora Željko Šeremešić također je govorio o marijanskom pučkom pjevanju, a u sklopu ove teme govorio je i o privrženosti šokačkih Hrvata iz ovog mjesta Gospi Fatimskoj, kojoj su se zavjetovali u listopadu 1945. godine. Dakako, svoj zavjet Monoštorci nisu nikada prekršili, te s puno žara zahvaljuju i slave Gospu Fatimsku, koja je njihovo selo spasila od bombardiranja.

Zvonko Tadijan iz Sonte govorio je o ovdje veoma poznatom i posjećenom marijanskom svetištu u Doroslovu, gdje se, prema crkvenim spisima iz 1382. godine, na tom mjestu spominje jedan izvor na kojem se ribarima pokraj rijeke Mostonge ukazala Blažena Djevica Marija. Vjeruje se u čudotvornost vode iz ovog svetišta, a mnoga su čudesna ozdravljenja prepričavana i prenošena s koljena na koljeno.

O kapeli Imena Marijina u Nenadiću vrlo je sažeto govorio Alojzije Firanj. Profesorica Valentina Majdenić imala je izlaganje o središnjem marijanskom svetištu Požeške biskupije - Gospi Voćinskoj, prof. Mirta Bijuković Maršić o svetištu Preslavnog Imena Marijina, publicist Ivica Ćosić Bukvin o Alšanu kao preteči svetišta Gospe Šumanovačke, mr. sc. Ljubica Gligorević iz Vinkovaca o svetištu Skrovite Gospe (skrovita - zato što je svetište u šumi), dok je mr. sc. Vera Erl iz Osijeka iznijela svoja osobna sjećanja na svetište u Šumanovcima.

Za sam kraj je ostavljena jedna vrlo zanimljiva tema koja nije vezana za marijanska svetišta, niti za kapelice, to je Gospin sokak u Somboru, o kojem je govorila Marija Šeremešić. Danas to više nije onaj stari sokak, već razvijena urbana sredina u kojoj se i danas nalazi kapelica koja je podignuta davno, ali tek 1916. godine posvećena, a nedavno i obnovljena.

Na koncu je Vera Erl iznijela brojčane podatke o posjetima hodočasnika i turista slavonskim svetištima, što ukazuje kako bi se u budućnosti trebao razvijati vjerski turizam.

Tekst: Slavko Žebić i Zlatko Gorjanac
Fotografije: Hrvatska riječ

Obaveštenje o kolačićima