U HKD-u Šid u Šidu 19. prosinca 2025. održana je književna večer u spomen na 95. obljetnicu rođenja hrvatskog književnika i likovnog kritičara prof. Bogdana Mesingera (Šid, 1930. – Osijek, 2023). O profesoru Mesingeru govorila je akademkinja i književna teoretičarka i kritičarka Helena Sablić Tomić s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
U sklopu književne večeri prikazan je dokumentarni film Bogdan Mesinger – Traganje za obiteljskim vrijednostima, scenaristice Helene Sablić Tomić i autora prof. Davora Šarića, također s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Na književnoj večeri simbolično je otvorena knjižnica koja nosi ime Profesor Bogdan Mesinger i u kojoj će se naći više od 1.000 knjiga iz fonda udruge.
Novi odjel – knjižnica
Ovo je treći kulturni događaj organiziran u prostoru šidske udruge nakon kupnje kuće uz pomoć Vlade Hrvatske i Hrvatskog nacionalnog vijeća.
„Imali smo želju opravdati tu investiciju. U tijeku ove godine nakon svečane primopredaje ključeva 1. lipnja organizirali smo književnu večer u povodu obilježavanja 85 godina od smrti hrvatskog književnika i prevoditelja Isidora Ise Velikanovića. U rujnu smo službeno otvorili XXII. likovnu koloniju u novom prostoru i sada smo organizirali književnu večer u spomen na 95. obljetnicu rođenja prof. Bogdana Mesingera“, kazao je predsjednik udruge Josip Pavlović i dodao:
„Na jednom od sastanaka Upravnog odbora donijeli smo odluku da knjižnica u budućnosti nosi naziv Profesor Bogdan Mesinger. Sve se to događa u godini jubileja, 100. obljetnici od osnutka Hrvatske čitaonice u Šidu. Dobijanjem ovog prostora dobili smo bolje uvjete za smještaj oko 250 slika s dvanaest likovnih kolonija i više od 1.000 knjiga. Uz pomoć sredstava za koja ćemo se prijaviti putem projekata, smjestit ćemo ih na adekvatan način na odgovarajuće police i ormane. Drago mi je što ćemo kroz rad knjižnice imati priliku knjige učiniti dostupnima za uvid i korištenje ljudima koji vole čitati, što do sada nismo bili u mogućnosti“.
Čuvar hrvatske pisane riječi
Profesor Bogdan Mesinger rođen je u Šidu 25. prosinca 1935. godine, gdje je završio i osnovnu školu. Duhom i dušom bio je vezan za Ilok, grad njegovih predaka. Objavio je dvije knjige o Iloku: Skriveni duh Iloka (legende i priče) 2004. i Buđenje Iloka 2006. godine. Također, napisao je više knjiga pjesama i tri romana: Samac, Kiša i Zatvorena pučina. Preminuo je u Osijeku 8. ožujka 2023. godine.
„Profesora Bogdana Mesingera htjeli smo kroz film pokazati kao vrhunsku osobu koja je znala voditi brigu o svojim prostorima Šida, Iloka i Osijeka. U Šidu smo bili 2013. godine kada smo predstavili knjige o Iloku, zbirke poezije, eseje i likovne kritike autora Bogdana Mesingera. Sakupljao je različite relikvije. Živio je takoreći u muzeju što smo u filmu htjeli pokazati. Vodio je brigu o hrvatskoj pisanoj riječi. Bio je jedan od glavnih autora antologije Hrvatska riječ u Srijemu. Pisao je prozu, eseje i bio je vrstan likovni kritičar, riječju, homouniverzalis, osoba koja se rijetko susreće među nama. S mlađim bratom je održavao sjajne odnose. To je jedna neuobičajena životna priča dva vrhunska intelektualca u nemirnim prostorima i nemirnim vremenima. Izuzetno je važno da upravo u Šidu bude otvorena knjižnica koja će nositi njegovo ime kako bi se ne samo mi koji smo u poodmakloj životnoj dobi, već i mlađi naraštaji, mogli susresti s njim i s knjigom. To je jedan važan iskorak da se upravo u ovom prostoru može ponuditi hrvatska riječ, bez obzira je li riječ o poeziji, prozi i esejima. Nadam se da će knjižnica živjeti i dat ćemo sve od sebe da donesemo više knjiga“, kazala je prof. Sablić Tomić.
Pokloni za udrugu
Književnoj večeri prisustvovali su sin i brat Bogdana Mesingera, Hrvoje i Fedor Mesinger. Tom je prilikom obitelj Mesinger donirala i bistu prof. Mesingera, rodoslove njihove obitelji te knjigu Medalja – povijesnica hrvatske kulture, autora Bogdana Mesingera.
„Dirnut sam ovom večeri. Zahvalan sam organizatorima kao i svima koji su došli prisustvovati i tko je imao lijepe riječi za reći o mom bratu. Kao dijete sam živio u Šidu i sjećam se kada sam kroz pukotine na šalukatrama vidio njemačku vojsku kako dolaze u Šid i kako odlaze. Drago mi je što sam ponovno u Šidu zbog lijepe prigode u spomen na mog brata. Bila mi je izuzetna čast i zadovoljstvo“, istaknuo je Fedor Mesinger.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
