U Subotici i Surčinu su od 21. do 24. listopada održani 25. Dani hrvatske knjige i riječi – dani Balinta Vujkova, najveća književna manifestacija Hrvata u Srbiji. Tijekom četverodnevnog programa održani su brojni sadržaji posvećeni različitim generacijama publike.
Glede jubilarnog izdanja manifestacije, organizatori i sudionici ocijenili su još jednom Dane kao važno mjesto očuvanja hrvatske pisane riječi, mjesnih govora i kulturnog identiteta, ali i promocije i vrjednovanja knjiške produkcije Hrvata u Srbiji.
Ovogodišnji Dani započeli su Književnim salonom, koji je održan 23. listopada u prostoru Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu, a manifestacija je i ove godine povezala književno stvaralaštvo, znanstveno promišljanje, nakladništvo i programe za djecu i mlade.
Tri književne nagrade
Središnji program Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova, Multimedijalna večer, održan je uz dodjelu triju književnih nagrada i prigodni kulturno-umjetnički program.
Nagrada Balint Vujkov Dida za 2025. godinu, koju dodjeljuje Organizacijski odbor manifestacije, pripala je hrvatskoj književnici Julijani Adamović, rođenoj u Plavni. Prepoznata po stilski izbrušenoj i psihološki dubokoj prozi, Adamović u svojim djelima istražuje ljudsku intimu, traumu i društvenu svakodnevicu. U obrazloženju nagrade istaknuto je kako je riječ o „piscu-svjetlu” koji svojim djelima prenosi i glas rodnoga zavičaja.
Priznanje Emerik Pavić za najbolju knjigu objavljenu u 2025. godini, koje dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, pripalo je priređivačici Milici Spasić i uredniku, zemunskom župniku preč. Jozi Duspari, za monografiju Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu. Među 48 naslova pristiglih u konkurenciju, ova bogato opremljena publikacija izdvojena je zbog vrijednog doprinosa proučavanju povijesti Katoličke Crkve i hrvatskoga naroda u Srijemu.
Trijenalna nagrada Antun Gustav Matoš za najbolju knjigu poezije u razdoblju od 2023. do 2025. godine dodijeljena je Neveni Mlinko za zbirku Magma. Odabrana među 28 naslova, zbirka je prepoznata po dubini egzistencijalnih i religioznih pitanja te izrazitoj umjetničkoj i jezičnoj kreativnosti autorice.
Manifestacija koja čuva hrvatsku riječ
O četvrt stoljeća trajanja manifestacije i njezinim rezultatima govorila je idejna pokretačica i predsjednica Organizacijskog odbora Katarina Čeliković.
Pokrenuta pod okriljem Hrvatske čitaonice Subotice, manifestacija je sustavno radila na popularizaciji djela Balinta Vujkova i očuvanju bunjevačke ikavice. Tijekom godina Dani su širili svoj program i publiku te prerasli u središnje mjesto praćenja i vrjednovanja knjiške produkcije Hrvata u Srbiji. Uz stručno-znanstveni skup, manifestacija obuhvaća programe za vrtiće i škole te bogatu multimedijalnu nakladničku djelatnost, a tijekom četvrt stoljeća ugostila je brojne književnike, znanstvenike i umjetnike iz cijele regije.
„Hvala svima vama – jer dok smo svjesni vrijednosti vlastite hrvatske riječi, vlastitih materinskih govora, dok smo svjesni vrijednosti baštine i onih koji su nam je namrijeli, imamo razloga vjerovati u budućnost koju ostavljamo našoj djeci. U to je vjerovao Balint Vujkov, a vjerujemo i mi danas”, poručila je Katarina Čeliković.
Jubilej su čestitali i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Velimir Pleša te predsjednica Hrvatskoga nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić. U svojim obraćanjima naglasili su važnost manifestacije koja već 25 godina okuplja ljude oko knjige i materinske riječi te pridonosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Srbiji. „Danas nas ova manifestacija podsjeća da naša baština nije samo dio prošlosti, nego i nadahnuće za budućnost. I zato budimo ponosni na svoje stvaralaštvo, budimo otvoreni prema drugima i optimistični u vjeri da će hrvatska riječ živjeti i među generacijama koje dolaze”, istaknuo je Velimir Pleša.
Jasna Vojnić posebno je naglasila važnost uključivanja djece i mladih u programe manifestacije. „Zahvaljujem vam što već četvrt stoljeća čuvate našu hrvatsku knjigu i riječ. Srce mi je puno kada vidim 500 djece ili naše srednjoškolce u programima ove manifestacije, kada vidim stručnjake, sve koji tu našu lipu rič čuvaju i ne daju joj da zamre. Naša lipa ikavica neće umrit sa zadnjim čovikom koji je bude izgovorio, nego s prvim ditetom koje ju više ne bude znalo”, poručila je Jasna Vojnić.
U kulturno-umjetničkom dijelu Multimedijalne večeri nastupili su dječji zbor Raspjevane zvjezdice pod vodstvom Marine Piuković, dramska sekcija HKUD-a Vladimir Nazor iz Sombora, koju je pripremila Marija Šeremešić, te Ženski pjevački zbor Korijeni iz Martinaca u Mađarskoj.
Nakladništvo Hrvata izvan Hrvatske
U sklopu Dana u Gradskoj knjižnici Subotica održan je okrugli stol na temu Knjiga i nakladništvo Hrvata izvan Hrvatske. Sudjelovali su predstavnici hrvatskih ustanova i udruga iz Srbije, Crne Gore, Austrije, Mađarske i Bosne i Hercegovine, kao i predstavnik Društva hrvatskih književnika iz Hrvatske. Uz predstavljanje suvremenoga hrvatskog izdavaštva u regiji, razgovaralo se o izazovima promocije, distribucije i recepcije knjiga koje objavljuju Hrvati izvan matične domovine. Iako se iskustva i okolnosti u različitim zemljama razlikuju, sudionici su ocijenili kako je susret otvorio prostor za nove oblike suradnje i bolje povezivanje nakladnika.
Posebno je istaknuta potreba za sustavnim otkupom tih izdanja na državnoj razini u Hrvatskoj, kao i za većim uključivanjem u natječaje Ministarstva kulture i sajmove knjiga u Hrvatskoj. Među prijedlozima je bila i izrada antologije književnog stvaralaštva Hrvata izvan Hrvatske, koja bi pridonijela njegovoj većoj vidljivosti u matičnoj zemlji.
Nakon okruglog stola sudionici i dužnosnici položili su vijence pred bistom Balinta Vujkova u središtu Subotice.
Književnost kroz dramski izraz
U Gimnaziji Svetozar Marković u Subotici održan je tradicionalni program za srednjoškolce koji se školuju na hrvatskom jeziku. Ovogodišnja tema, Književnost kroz dramski izraz, bila je posvećena mogućnostima primjene dramskih metoda u nastavi književnosti, s posebnim naglaskom na bolje razumijevanje književnih likova, sagledavanje različitih perspektiva i povezivanje književnih tekstova s osobnim iskustvom učenika.
Istaknuto je kako dramske metode potiču aktivno sudjelovanje učenika u interpretaciji djela, a pitanja koja otvaraju klasični i suvremeni tekstovi, poput pravde, istine i društvenih odnosa, pridonose njihovu intelektualnom i moralnom razvoju.
Polazište za razgovor i dramske igre bila je bunjevačka narodna bajka Bogataševo maslo, koju je zapisao Balint Vujkov. O primjeni dramskih tehnika u nastavi književnosti uvodno je govorila dr. sc. Maša Rimac Jurinović s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su program vodile Bernadica Ivanković i Katarina Čeliković, aktualna i počasna predsjednica Hrvatske čitaonice Subotica.
Najmlađim sudionicima bio je namijenjen program Narodna književnost u školi – u spomen na Balinta Vujkova Didu, koji je ove godine okupio oko 350 djece iz vrtića i osnovnih škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku, iz Subotice, Tavankuta i Đurđina.
Izvor: Hrvatska riječ
