Kako živjeti u doba UI-ja? bila je tema predavanja koje je 5. studenoga u Hrvatskom domu – Matici u Subotici održao prof. dr. sc. Bela Stantić, međunarodno priznati znanstvenik podrijetlom iz toga grada. Govoreći o sve snažnijem utjecaju umjetne inteligencije (UI) na suvremeno društvo, Stantić je predstavio mogućnosti koje ona otvara, ali i rizike njezine primjene.
Kao jednu od važnih perspektiva razvoja umjetne inteligencije izdvojio je njezino napredovanje u području rasuđivanja, zbog čega bi mogla postati značajan partner u znanstvenim istraživanjima i otkrićima. Prema njegovim riječima, trenutačno je najrealnije očekivati da umjetna inteligencija neće izravno zamijeniti ljude, nego da će prednost imati oni koji se njome znaju služiti u odnosu na one koji je ne koriste. Za to su, istaknuo je, nužne podatkovna i UI pismenost, odnosno razumijevanje načina na koji umjetna inteligencija funkcionira i sposobnost davanja kvalitetnih uputa (promptova) pri njezinoj uporabi.
Kritički odnos
Upozorio je kako je važno zadržati kritički odnos prema dobivenim odgovorima i ne prihvaćati ih slijepobez provjere, budući da je UI sklona halucinacijama.
„UI nema bazičnu istinu, budući da je trenirana na podacima koji su često kontradiktorni. Ljudi koji nemaju puno znanja o nekoj temi, teško mogu prepoznati točnost nekog odgovora", kaže on.
Među izazovima je izdvojio i pristranost u rezultatima koje UI generira, komercijalne interese koji utječu na njezinu primjenu te rizike povezane s ostavljanjem osobnih podataka.
Govoreći o budućnosti tržišta rada, Stantić je ocijenio kako će se brojna današnja zanimanja i poslovi znatno promijeniti. Umjetna inteligencija mogla bi preuzeti jednostavne i ponavljajuće zadatke, kao i dio poslova koji se odnose na izradu osnovnih sadržaja. S druge strane, vještine poput kritičkog razmišljanja, rješavanja problema, timskog rada i komunikacije zadržat će svoju važnost.
„Budućnost pripada onima koji kombiniraju umjetnu i ljudsku inteligenciju", poručio je Stantić.
Međunarodna karijera
Bela Stantić rođen je u Subotici, a međunarodnu znanstvenu karijeru izgradio je u Australiji. Na Sveučilištu Griffith u Brisbaneu stekao je doktorat iz računalstva, nakon čega je napredovao do zvanja redovitog profesora. Bio je osnivač i direktor Laboratorija za velike podatke i pametnu analitiku, a danas radi kao profesor računalstva i znanosti o podacima na Politehničkom sveučilištu Hong Konga. Autor je više od 200 znanstvenih radova te međunarodno prepoznat stručnjak za analitiku velikih podataka i predviđanje budućih događaja uz pomoć umjetne inteligencije. Zbog preciznih predviđanja, među kojima su i rezultati važnih izbornih procesa, svjetski mediji prozvali su ga Nostradamusom XXI. stoljeća.
Organizator predavanja bilo je Hrvatsko nacionalno vijeće.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)