Prvi događaj u okviru bogatog programa tradicionalnog Tavankutskog kulturnog lita – izložba slika akademskog slikara Ivana Balaževića (rodom iz Tavankuta), otvorena je 16. svibnja u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu. Izložba je priređena u povodu 50 godina njegova stvaralačkog rada, kojim je povodom u Hrvatskoj objavljena i monografija o Balaževićevu umjetničkom djelovanju.
Ženski aktovi, portreti i bunjevačke teme
Prema riječima autorice izložbe i predsjednice spomenute Galerije Ljubice Vuković Dulić, riječ je o izložbi koja se fokusira na Balaževićeve radove koje je radio u razdoblju između 1968. i 1974. godine, odnosno u periodu kada je završavao srednju školu u Subotici, kada se upisivao na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i povremeno se vraćao u Tavankut gdje je radio u Likovnoj sekciji KUD-a Matija Gubec. Riječ je ponajprije o ženskim aktovima, o portretima, ali su tu prisutne i one teme koje su se zadržale tijekom čitavog njegovog stvaralačkog rada, a koje se mogu nazvati tzv. bunjevačkim temama u kojima se osvrće na žene u narodnoj nošnji, na plesne parove, momačko kolo.
„Prebirajući po radovim nastalim u okviru tavankutske Likovne sekcije koja je izrasla na temeljima likovne kolonije Grupa šestorice organizirane 1961. godine, ovom se izložbom fokusiramo i ukazujemo na radove Ivana Balaževića nastale krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća. Spomenuta je sekcija imala svoj atelje i u Domu kulture u Gradskoj kući u Subotici, a iz njega je Ivan Balažević krenuo u svijet profesije slikara. Iako je napustio svoj zavičaj, vinuo se u potpuno apstraktne teme, dio je jednog mediteranskog kruga slikara, ostao je vjeran zavičajnom pejzažu i bunjevačkoj nošnji i upravo stoga je centralni prikaz izložbe bunjevački par“, navela je Vuković Dulić.
Iz Balaževićeve biografije
Ivan Balažević (Tavankut, 21. svibnja 1949.) završio je osnovnu školu u Donjem Tavankutu. Maturirao je 1968. godine u Građevinsko-tehnološkom školskom centru, na odjelu arhitekture u Subotici, a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao 1972. u klasi prof. Marijana Detonija. Još kao student grafike te član Likovne sekcije mladih KUD-a Matija Gubec Balažević je u studenom 1971. godine u predvorju Doma kulture (danas Gradska kuća) u Subotici održao svoju prvu samostalnu izložbu. Nakon povratka sa studija u Zagrebu 1972., u Subotici radi sa svoje 23 godine kao profesor likovne umjetnosti u nekoliko srednjih škola, a surađivao je s Narodnim kazalištem i Tvornicom čokolade i bombona Pionir, za koje je dizajnirao plakate i ambalažu. Prve godine nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu dio svojih stvaralačkih impulsa usmjerio je i na stvaranje karikatura, kao suradnik subotičkih listova Sada i Rukovet.
Već 1974. godine Ivan Balažević seli se u Novi Vinodolski odakle se nastavlja profesionalno razvijati do današnjih dana. Poznat je danas kao slikar, grafičar, ilustrator, dizajner i scenograf. Od 1985. godine ima status slobodnog umjetnika. Član je Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika, Hrvatskog društva likovnih umjetnika – ogranak Rijeka, i Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske.
Ozbiljan umjetnički potencijal Tavankuta
Nekadašnji dugogodišnji predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović rekao je kako ono što ovu izložbu čini vrlo značajnom jest želja tavankutske Galerije i Gupca da se uključi u jedan stvaralački potencijal koji se pronio kroz manifestaciju Noć muzeja.
„Ona je u Srbiji s organizacijom započeta 2007., a naša Galerija, tj. Tavankut, započinje ju, kao prvo selo u zemlji, realizirati 2010. Kroz brojne naše izložbe osvijetlili smo najviše ono što je bilo naslonjeno na umjetnost u tehnici slame, a večeras možete vidjeti nešto drukčije, nešto novo. Podsjetit ću da ono što Tavankut izdvaja od drugih sela i gradova u likovno-stvaralačkom smislu jest činjenica da je u njemu 1961. godine započeta likovna kolonija. To govori o jednom ozbiljnom potencijalu umjetničkog stvaranja u Tavankutu. Na ovoj se izložbi ponajprije mogu vidjeti slike Ivana Balaževića, našeg Tavankućanina koji se potrudio poslati nam svoje radove. On ove godine proslavlja 50 godina umjetničkog stvaranja, izdao je monografiju o svom umjetničkom djelovanju i parafrazirat ću nešto što je rekao a to je: ‘Meni je Tavankut važan onoliko koliko mi je bila važna izložba u Parizu’. U tom kontekstu najavljujemo još jednu izložbu njegovih suvremenih radova“, rekao je Suknović i dodao kako ovo neće biti jedina ovakva izložba.
„Zamislili smo ovo kao projekt kojem smo dali naziv ‘Likovna umjetnost zavičajnih slikara’ u želji da ubuduće prikažemo radove i drugih slikara koji su potekli iz Tavankuta ili su u njemu stvarali.“
Osim Balaževićevih, ovom je prigodom izloženo i nekoliko radova slikara starije generacije, članova nekadašnje likovne sekcije KUD-a Matija Gubec, a to su Cilika Dulić Kasiba, Marga Stipić i Marko Vuković. Oni, kako je rekla Ljubica Vuković Dulić, sugeriraju na jedan dio likovnog konteksta koji ga je u zavičajnoj sredini okruživao, sugeriraju na sličnost tema koje obrađuju, ali i na generacijsku razliku u afinitetu i poetici.
Tijekom večeri nastupio je pjevački ansambl folklornog odjela tavankutskog Gupca. Organizatori izložbe su Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, a projekt je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
Izvor: Hrvatska riječ (I. P .S.)
