U organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ prošloga tjedna, 27. siječnja 2025. godine, u Subotici je održan još jedan Književni salon. Ovoga puta predstavljen je najnoviji dvobroj časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ. Dvobroj za 2024. godinu na 360 stranica donosi obilje tekstova o recentnoj književnoj i umjetničkoj produkciji, ali i o temama iz književno-umjetničke baštine ovdašnjih Hrvata. Nova riječ pokrenuta je 2013. godine i do sada je objavljeno četrnaest svezaka. O koncepciji i rubrikama časopisa u uvodu je govorio glavni i odgovorni urednik Tomislav Žigmanov. Po njegovim riječima, Nova riječ odraz je knjiške scene ovdašnjih Hrvata, točka koja okuplja i povezuje aktere kulturnog života. 

„To je prostor u kojem se komunicira stvaralaštvo, prilika da sebe predstavimo u onome što mislimo da je vrijedno i kada je pitanju kulturni prostor naše zajednice ali i kada je riječ o susretima s drugim kulturama. Osnov uređivačke politike oduvijek je sustavno i planski predstaviti suvremenu književnu i umjetničku produkciju po svojim dijelovima, uz kritičko iščitavanje našeg naslijeđa koje je bogato a nedovoljno poznato. Baštinu istražujemo i interpretiramo iz vizura suvremenih znanstvenih paradigmi. Pokušavamo okupljati sve što vrijedi, uključujemo mlađe ljude, imamo plejadu novih imena u proteklih dvanaest godina koliko časopis postoji“, kazao je Žigmanov.

U novom dvobroju Žigmanov je istaknuo radove o listu Neven prigodom 140. godišnjice od njegovog pokretanja te izbor pjesama iz Bunjevačkih i šokačkih novina i Bunjevačke i šokačke vile. Također, časopis nastoji otkrivati nepoznate a vrijedne osobe i djela koji su javnosti vojvođanskih Hrvata ranije bili nepoznati. U tom smislu ukazao je na tekst o uglednoj povjesničarki umjetnosti i sveučilišnoj profesorici Jadranki Damjanov te sakralnoj baštini u mjestima u kojima žive šokački Hrvati.

„Ukoliko mi to ne učinimo, neće, vjerujte, nitko umjesto nas. Jer naše su kulturne prakse bile više desetljeća, možda čak i stoljeća, zatirane, prešućivane i zatomljavane. Kroz različite projekte, pa i Novu riječ, mi to radikalno prekidamo“, kazao je Žigmanov.

Jedan od suradnika Nove riječi Davor Bašić Palković govorio je o tematu Prva knjiga mladih pjesnika NIU Hrvatska riječ što ga je priredio za novi broj časopisa. Kako je kazao, pod okriljem NIU Hrvatska riječ desetak autora različitih generacija doživjelo je izdavanje svoje prve knjige, a od 2018. uvedena je neformalna edicija prve knjige, s ciljem jače afirmacije mlađih autora i regeneriranja književne scene. U okviru ove edicije do sada je objavljeno šest naslova, i to Vedrana Horvackog iz Subotice, Tatjane Ćaćić iz Golubinaca/Zagreba, Darka Baštovanovića iz Beočina, Marije Brzić iz Surčina, Zvonimira Franje Vuka iz Zemuna te Anite Đipanov Marijanović iz Monoštora.

„Pristupi i poetike, teme i motivi u poeziji ovih autora, očekivano, variraju uz poneke dobro poznate konstante kao što su pitanja patnje, ljubavi, smisla ili pak pravde i istine u društvu ili svijetu u kojem pjesnici žive. Zajednička im je refleksivnost, promišljanje u pjesmama, a propitivanje zadanih okvira držim da je vrijednost po sebi. Glede stilova, iako mladi, ne pišu u maniri suvremenih trendova, odnosno postmodernističkih igara, nema samoironije, krize značenja, intertekstualnosti, fragmentarnosti... U tom smislu, zanimljivo je susresti se s okušajima u klasičnim pjesničkim 'formatima', poput soneta kod Darka Baštovanovića ili rime kod Zvonimira Franje Vuka. Vidljiv je i jasan odnos prema tradiciji, primjerice u slučaju Đipanov Marijanović koja piše na šokačkoj ikavici i bavi se šokačkim naslijeđem“, kazao je Bašić Palković.

Darko Baštovanović predstavio je temat Pjesme najmlađeg naraštaja bošnjačkih pjesnika u Sandžaku koji je realiziran u okviru stalne rubrike Književna susretanja a priredio ga je nagrađivani književnik Enes Halilović. U okviru ove rubrike već ranije predstavljeno je suvremeno pjesništvo manjinskih zajednica u Vojvodini (Mađari, Slovaci, Rusini, Rumunji), ali i recentnih dobitnika poznate Brankove nagrade.

„Mi smo do sada prikazivali pjesništva koja su nam relativno bliska, slavenskih i kršćanskih naroda s povijesnim iskustvom iz središnje Europe, odnosno onoga što se naziva naslijeđem Austro-Ugarske Monarhije. Međutim, sada imamo jedan binarni opozit, to je pjesništvo iz regije koju nikako ili slabo poznajemo, drukčiji kulturološki kod i religija, pučanstvo koje ima autohtonost ali se, poput Hrvata u Srbiji, još uvijek nalazi u izgradnji vlastitih institucionalnih kapaciteta. Zajednice koja je izišla iz raspada zajedničke države te traga za time da svoju vlastitost ugradi u određene kodove. I njih je zaobišao modernistički period i sad u postmoderni imaju izazov kako izgraditi vlastitu kulturu koja će moći odgovoriti na suvremene izazove“, rekao je Baštovanović.

U tematu su zastupljeni Izudin Ašćerić, Sehada Baždarević, Aida Camović, Rebeka Čilović, Ajtana Dreković, Birsena Džanković, Mirza Halilović, Amar Ličina, Merisa Misirlić i Haris Plojović.

„Kako možemo primijetiti, svi autori su visokoobrazovani, Enes Halilović ih okuplja na radionicama kreativnog pisanja, upoznaje ih s onim što su trendovi u književnosti. Kad je u pitanju jezik, bošnjački autori pišu na standardnom srpskom jeziku a tek mali broj njih na onome što zovemo bosanskim jezikom. Pjesnici se bave temama od interesa za zajednicu, progovaraju o statusu žene u tradicionalnom islamskom svijetu, o mladosti u regiji u kojoj nije adekvatna uposlenost, koja nema adekvatan socijalni standard, koja se suočava s različitim svakodnevnim izazovima. Oni su glasovi koji iz te svoje vlastitosti teže onim širim procesima, glasovi jedne zajednice na razmeđi tradicionalnosti i težnje za onim što je moderno. U pitanju su različite poetike, poetike koje oduševljavaju. Istaknuo bih i to kako je veliki broj pjesnika iz bošnjačke zajednice osvajao reprezentativne nagrade diljem Srbije, dakle nagrade koje nemaju manjinski predznak“, naveo je Baštovanović.

Izvršna urednica časopisa Katarina Čeliković smatra kako je Nova riječ pravi kulturološki fenomen jer donosi izrazito bogat sadržaj iz jedne relativno male zajednice s malim brojem profesionalno uposlenih. Čeliković je ujedno i autorica teksta o digitaliziranoj baštini. „Kada netko o nama želi nešto saznati, teško će nabaviti neku od knjiga koje mi imamo tu u Biblioteci Croatica. Zbog toga radimo na digitalizaciji, uglavnom stare građe i to su monografske ali i serijske publikacije. U tekstu je popis 190 monografskih i 30 naslova periodičnih publikacija te notne građe sa šest zapisa dostupnih na internetskoj stranici ZKVH-a kako bismo čitatelje Nove riječi pozvali na njihovo korištenje. Digitalizaciju radimo sa skromnim kadrovskim resursima“, rekla je Čeliković.

Kako je dodala, Nova riječ ujedno je čuvar i jezika ovdašnjih Hrvata skupa s govorima – bunjevačkim i šokačkim. „U časopisu otvaramo prostor susretanja među nama i gradimo mostove s drugim zajednicama. Slična je ideja i Književnog salona, jer riječi nas mogu samo spajati“, zaključila je ona. 

Uredništvo časopisa pozvalo je sve zainteresirane da čitaju Novu riječ te da se jave radi eventualne suradnje. U okviru večeri, priređena je i manja izložba dizajnerskih radova Darka Vukovića iz Novog Sada, zastupljenih na stranicama Nove riječi. 

Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)