Predstavljen plan za rehabilitaciju franjevačkog samostana u Baču

Objavljeno: 05.04.2013. Pregleda: 75

Franjevacki samostan Bac-2Trodnevna radionica za izradu strategije izvodljivosti za franjevački samostan u Baču u okviru „Ljubljanskog procesa II.“ održana je u Baču polovicom ožujka 2013. godine, u organizaciji Ministarstva kulture i informiranja Republike Srbije, Republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Beograda i Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Petrovaradina. Sudionike radionice pozdravio je predsjednik Općine Bač Ognjen Marković, te je posebno pozdravljajući goste iz Republike Hrvatske izrazio nadu u uspješnu regionalnu suradnju u okviru ovog programa. Koordinatorice projekta Estela Radonjić-Živkov i Slavica Vujović predstavile su „Ljubljanski proces“ i rehabilitaciju franjevačkog samostana.

Sudionici skupa

Uz koordinatoricu tehničkog tima Slavicu Vujović i članove tehničkog tima iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Petrovaradina i nacionalnu koordinatoricu „Ljubljanskog procesa“ Estelu Radonjić-Živkov, radionici su nazočili Biljana Ilić iz Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, Hristina Mikić, članica radne skupine za „Ljubljanski proces“, Asja Drača-Muntean iz Ministarstva kulture i informiranja, direktorica Fonda „Stoljeća Bača“ Vesna Glavočević, predstojnik franjevačkog samostana u Baču fra Josip Špehar, gosti iz Ministarstva Republike Hrvatske Ranka Saračević-Wurth i Bruno Diklić, koordinatori programa za Republiku Hrvatsku, te predstavnici lokalnih institucija vezanih uz kulturu i turizam i nevladinih organizacija.

Koordinatorica iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Slavica Vujović je među ostalim istaknula kako je na konferenciji Vijeća Europe u Ljubljani 2008. godine cjelokupna multikulturna baština općine Bač dobila verifikaciju od strane Europske komisije na temelju koje su obnova franjevačkog samostana u Baču i manastira Bođani uvršteni na listu 26 najbolje konsolidiranih projekata s prostora jugoistočne Europe. Te iste godine Bač je izabran za središnje obilježavanje međunarodne manifestacije Dani europske baštine.

U svom daljnjem izlaganju istaknula je kako drevni Bač, koji je imenovao cijelo ovo područje i koji ima bogatu arheološku povijest, nema niti muzej niti bilo kakav muzejski postav. Iz tih razloga, zajedno s Fondom „Stoljeća Bača“ posebna pozornost se posvećuje razradi koncepta prezentacije kulturne baštine, te se ide k uspostavljanju organiziranog sustava putem formiranja punktova „difuznog muzeja“. Nazočnima je predočila prostorni plan franjevačkog samostana i njegovu rehabilitaciju u svrhu razvoja dopunskih sadržaja u samostanu. Po tom planu jedno krilo samostana s posebnim ulazom i pregradama bilo bi odvojeno od ostatka samostana, kao i podrumske prostorije, te bi sve skupa predstavljalo jednu cjelinu koja bi pridonijela da samostan bude koristan široj društvenoj zajednici. Institucija koja bi organizirala programe u ovom dijelu bio bi Fond „Stoljeća Bača“.

„Sredstvima koja bi se ovim projektom dobila iz europskih fondova, franjevački samostan u Baču bio bi u velikoj mjeri uređen i obnovljen, a novi programi i sadržaji koji bi se u njegovom okrilju realizirali omogućili bi da se veći broj ljudi upozna s ovim spomenikom kulture“, kaže direktorica Fonda „Stoljeća Bača“ Vesna Glavočević.

Prema riječima direktorice Fonda, ovim sredstvima uradila bi se sanacija samostana što podrazumijeva sanaciju vlage, instalacija, obnovu krovne konstrukcije, sređivanje podrumskog prostora, prostorija za programske aktivnosti s režimom javnog korištenja prostora i sl.

josip speharPoslije izlaganja predstavnika institucija, sudionici Radionice dali su svoja viđenja i komentare na predloženo i priloženo. Većina njih se složila da samostan treba biti otvoren za širu društvenu zajednicu, ali da se mora voditi računa kako bi se sačuvao ovakav kakav jeste. Predstojnik franjevačkog samostana u Baču fra Josip Špehar iznio je primjedbe na priloženi plan obnove i preuređenja samostana.

„Na plan imam primjedbe kao i na sam ovaj skup jer je sazvan bez suradnje sa mnom. I sam projekt o izdvajanju samostana napravljen je bez mog sudjelovanja u tome, a ja imam sasvim druge poglede na samostan, tj. na samu zgradu. Projekt treba prilagoditi potrebama same kuće, mi imamo potrebe za prostorijama za pjevače, za naše goste. Nama kvadrat mora biti slobodan, jer to je najreprezentativniji dio samostana i strašno mi smeta kada se za kvadrat, odnosno klaustor upotrebljava izraz dvorište. Kvadrat ili klaustor mora ostati sačuvan takav kakav je, jer to je ono što posjetitelje oduševljava, a ne da se ljudi izgube, jer kada bismo pravili nekakve neprirodne pregrade, ne bi bilo dobro. Ja nisam protiv i uvijek sam za suradnju, ali mora biti drugačiji tretman prema nama i prema samostanu.

Franjevacki samostan BacJa sam za to da cijelo prizemlje bude otvoreno za javnost, gdje se može prilagoditi i višenamjenski složiti. Tu bi bile višenamjenske prostorije, za koncerte, predavanja i muzej. Ovaj predviđen prostor je premali da bi se izložilo sve ono čime samostan raspolaže. Samostan ima dva podruma i predlažem da se oba preurede, a ne samo jedan. Nisam za izbijanje vrata i pregrada i nisam za ulazak nikakvih institucija i njihovih upravljanja samostanom. Mi s našom lokalnom upravom nemamo baš pozitivna iskustva i samostan više ne može dati općinskoj vlasti ništa, mogu nam samo silom oduzeti. Ovaj samostan nije napuštan više od tristo godina, zna se tko njime upravlja, ovo je naša kuća i ja se moram brinuti za nju, ona je meni povjerena. Ja jesam za zajedničko planiranje i zajednički dogovor, a ne da se mi stalno moramo boriti za naš opstanak ovdje.“

On je naglasio kako nitko nema pravo raspravljati o rehabilitaciji samostana, to je unutarnja stvar samostana, pa čak niti biskup ne može raspravljati o tome.

Na izlaganje predstojnika samostana fra Josipa Špehara, koordinator programa iz Republike Hrvatske Bruno Diklić izrazio je optimizam glede realizacije ovoga programa, jer kako je rekao, „fra Josip je vrlo konkretno preusmjeravao ovaj plan, ima primjedbe, ali i nudi rješenje i kroz jedan proces dogovora tehnički je izvodljivo, a trebalo bi biti i financijski. Problemi koji su izloženi mogu se riješiti uključenjem fra Josipa u tim projekta. Važno je da se obnova uradi tako da se on dovede u funkciju koja odgovara i samoj zajednici i samostanu.“

„Ljubljanski proces II.“

„Ljubljanski proces II.“ nastavak je zajedničkog programa Vijeća Europe i Europske komisije koji je započeo 2003. godine pod nazivom „Plan integralnih projekata rehabilitacije – Pregled graditeljske i arheološke baštine“. Dio je Regionalnog programa Vijeća Europe za kulturu i prirodnu baštinu u jugoistočnoj Europi koji je utvrdio niz smjernica s naglaskom na regeneracijskom i rehabilitacijskom potencijalu povijesnog okruženja putem opsežne i praktične dokumentacije baštine. Za vrijeme slovenskog predsjedavanja Europskom unijom, održana je konferencija ministara kulture na kojoj je ovaj projekt dobio potporu za nastavak djelovanja pod nazivom „Ljubljanski proces“, koji osobito potiče međusektorsku suradnju pri odabiru i izradi projekata rehabilitacije kulturnih dobara kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva.

Tekst: Stanka Čoban

 

Najave i kalendar

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Koncert Veseli se, o Marijo
  • Dužijanca malenih - prvi dan
  • Godišnji koncert Velikog tamburaškog orkestra HKPD Matija Gubec iz Rume
  • Dužijanca malenih - drugi dan
  • XXIX. Festival dječjeg stvaralaštva Djeca su ukras svijeta
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima