Zajednički kalendar hrvatskih manjinskih institucija u Srbiji za 2026. godinu prikazuje odabrana djela hrvatskih arhitekata u Srbiji. Mjesec travanj predstavljaju dva objekta u Zemunu, Viša djevojačka škola (današnja OŠ Majka Jugovića) i Gradska dječačka škola (danas OŠ Svetozar Miletić).
Zemun u razdoblju nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe
Ukazom carice Marije Terezije 1745. obnovljena je Srijemska županija sa središtem u Vukovaru. Potom započinje intenzivno naseljavanje te se u Zemun doseljavaju Hrvati, Srbi, Nijemci i Židovi. Zemun je imao status slobodnog carskog grada, a bio je izravno podređen Zemaljskoj vladi u Zagrebu. U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća u Zemunu se intenzivno grade nove tvornice, željeznica, kej, bolnice, škole i druge ustanove. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. i ukidanja Vojne krajine, Srijem je 1881. pripojen Hrvatskoj. Izgradnjom nekoliko željezničkih pravaca Zemun je u periodu 1883. – 1891. povezan s Budimpeštom, Beogradom i Zagrebom. Na poticaj Vrhovne vojne komande osnovana je 1858. Realna škola (gimnazija) u Zemunu. Zatim su otvarane i srednje škole – Trgovačka škola 1883., Viša djevojačka škola 1884., Drvorezbarska 1885. i Šegrtska škola 1887. Nova školska zgrada za Veliku realku u zemunskom gradskom parku (današnja gimnazija) izgrađena je po projektu zagrebačkog arhitekta Nikole Kolara (1880.). Janko Holjac projektirao je Višu djevojačku školu (1899.), a Viktor Kovačić i Hugo Ehrlich, začetnici moderne arhitekture u Hrvatskoj, izradili su planove za Gradsku dječačku školu (1912.). Iste godine Kovačić je izradio planove i za aneks gimnazijske zgrade. U Zemunu se također odvijala djelatnost većeg broja lokalnih graditelja i inženjera hrvatskog porijekla, ističu se Franjo i njegov sin Stjepan Katinčić, Aleksandar Karlić te Pavle Horvat. Prije Prvog svjetskog rata, tijekom i nakon njega, u Zemunu su duže ili kraće vrijeme boravili Miroslav Krleža, Živko Bertić, Tin Ujević, Gustav Krklec i drugi poznati književnici i umjetnici.
Viša djevojačka škola u Zemunu
Janko Holjac (Zagreb, 1865. – Zagreb, 1939.) projektirao je i gradio u stilu visokog historicizma. Diplomirao je 1887. godine arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Friedricha Schmidta. Radio je uglavnom u Zagrebu za tadašnju Zemaljsku vladu (1888. – 1895.), potom je bio gradonačelnik Zagreba (1910. – 1917.), a zatim nastavnik na graditeljskoj (od 1919.) i na Tehničkoj visokoj školi, kasnije Tehničkom fakultetu (1922. – 1937.).
Objekt nekadašnje Više djevojačke škole, današnje Osnovne škole Majka Jugovića izgrađen je 1899. godine po Holjčevim planovima. U tlocrtnom rasporedu objekt je formiran pravokutno s bočnim rizalitima dodatno naglašenim ukrasnim dijelovima na završnom dijelu krovne atike. Škola je koncipirana i izgrađena kao historicistički slobodnostojeći objekt nešto strožije izvedbe neorenesansnih pročelja, s dva kata vizualno razdvojenim od prizemlja korištenjem horizontalnog vijenca. Objekt se naslanja na gradski park a svojim oblikovnim rješenjima uklapa se u tadašnje norme građenja školskih zgrada.
Gradska dječačka škola u Zemunu
Viktor Kovačić (Ločendol, danas dio Rogaške Slatine, 1874. – Zagreb, 1924.) završio je Akademiju u Beču (1899.) kod Otta Wagnera, vodeće figure arhitekture bečke secesije i proto modernizma. Nakon studija otvorio je atelijer u Zagrebu, kojeg kasnije vodi skupa s Hugom Ehrlichom. Utjecao je na razvoj moderne arhitekture u Hrvatskoj zahvaljujući njegovom djelovanju u svojstvu arhitekta, pisca i pedagoga. Bio je redoviti profesor Visoke tehničke škole u Zagrebu (od 1922.). Pobijedio je na natječaju za izgradnju palače Osiguravajućeg društva Rossia-Foncier na beogradskim Terazijama, ali je objekt (današnji Hotel Moskva) ipak izgrađen po drugonagrađenom projektu Jovana Ilkića. Hugo Ehrlich (Zagreb, 1879. – Zagreb, 1936.) u Beču je diplomirao na Visokoj tehničkoj školi 1903. u klasi Carla Königa, jednog od glavnih nositelja bečkog historicizma. Ehrlich je radio u Beču nakon diplome, a u Zagreb se vraća 1909. gdje radi skupa s Kovačićem. Nakon Prvog svjetskog rata vodio je vlastiti arhitektonski atelijer, a od 1925. bio je profesor Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Ehrlich i Kovačić autori su nacrta za izgradnju Evangeličke crkve u Zemunu (1914., dovršeno 1929.). U Beogradu je izveden i Ehrlichov objekt Jugoslavenske udružene banke (1930.) te kuća Nikole Nikića (1932.).
Gradska dječačka škola u Zemunu (danas Osnovna škola Svetozar Miletić) dovršena je 1914. godine. Kovačić i Ehrlich sačinili su nacrte tijekom 1912., a 7. srpnja 1913. postavljen je kamen temeljac. Za izgradnju su bili angažirani zemunski graditelji, odnosno poduzeće Josipa Krausa i Josipa Cimermana. Zgrada je završena uoči Prvog svjetskog rata, za vrijeme kojeg je služio kao vojna bolnica. Današnji naziv škola je dobila 1952. godine, a zadnjom stranom naslanja se na Avijatičarski trg gdje se nalazi Spomenik palim u narodnoj revoluciji 1941. – 1945., rad Jovana Kratohvila iz 1954. godine. Objekt škole realiziran je kao samostojeća jednokatnica s visokim potkrovljem i naglašenim ulaznim dijelom gdje je – anakrono u odnosu na arhitekturu početka 20. stoljeća – primijenjeno po par strogih dorskih stupova s obje strane ulaznog portala koji nose istaknuti arhitrav te atiku. U prozorskim otvorima, raščlambi pročelja i jednostavnoj obradi fasadnog platna vidljiv je utjecaj secesije kao i u medaljonima koji se nalaze u pojasu između prizemlja i kata. Na bočnim pročeljima nalaze se polukružni erkeri, a krov je završen malim tornjem sa satom i lanternom.
Izvori:
Aleksandra Dabižić, Spomeničko nasleđe starog jezgra Zemuna, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 2006.
Aleksandar Kadijević, „Hrvatski arhitekti u izgradnji Beograda u 20. stoljeću“, Prostor 19, 2011.
Aleksandar Kadijević, „Tri poticajne modernističke realizacije hrvatskih arhitekata u Beogradu 1928.-1935.“, Prostor 22, 2014.
Biljana B. Mišić, Srednjoevropski uticaji na razvoj beogradske arhitekture 1919. – 1941., doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Beograd 2019.
Vlatko Rukavina, „Zemun iz hrvatskog ugla“, u: Dejan Arsić, Knjižica o Zemunu, 2010., samizdat.
osmiletic.edu.rs/o-skoli/istorijat/
Foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda
