Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem organizirao je 18. travnja 2026. radni susret – seminar za predstavnike hrvatskih udruga i zainteresirane pojedince s temom Hrvatska knjiga u Srbiji: od ideje do konačnog proizvoda. Okupivši oko tridesetak sudionika, program je održan u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici.
Uz edukaciju s ciljem unapređenja kvalitete knjiga, seminar je bio prilika i za razmjenu iskustava te poticanje zainteresiranih na ovu vrstu djelatnosti. Predavači su bili dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić iz Đakova i urednica i knjižničarska savjetnica Katarina Čeliković iz Subotice. U uvodnom dijelu susreta, pozdravne govore uputili su Josip Bako, v. d. ravnatelja ZKVH-a, Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a i zastupnica u Hrvatskom saboru i Lazar Cvijin, predsjednik HKC-a Bunjevačko kolo.
Osim dvaju profesionalnih ustanova – ZKVH-a i NIU Hrvatska riječ, dio udruga bavi se i nakladništvom a godišnje se u prosjeku među Hrvatima u Srbiji tiska između 30 i 40 naslova različitih vrsta i rodova (književnost, publicistika, znanost i umjetnost). Više je od deset književnih manifestacija godišnje, a glede valorizacije, dodjeljuje se čak deset nagrada vezanih za knjigu (od nagrade za životno djelo, preko godišnjih i trijenalnih nagrada, do natječaja).
„Knjiga je važna kao marker identiteta Hrvata u Srbiji, imajući u vidu jezik i sadržaj. Danas smo željeli pokazati kako se knjizi treba pristupiti s više strana i u skladu sa suvremenim trendovima. Želimo da naše knjige dođu do što većeg broja čitatelja, neovisno radi li se o književnosti, znanosti ili knjizi za djecu“, kaže Katarina Čeliković.
Na seminaru je bilo riječi o osnovnim pojmovima vezanim za proizvodnju knjige, kao što su korice, impresum, hrbat, arak, paratekst, klapna, rikna, CIP ili ISBN a posebno je naglašena važnost uloge urednika, lekture i korekture te vizualne prijemčivosti sadržaja.
„Izuzetno je važno imati jednu strukturu u kojoj su bitni urednici i recenzenti knjige, ljudi koji će autorima dati određene smjernice i vrednovati to djelo. Ujedno, stručnim osobama prepustiti tehnički dio vezan za prijelom i opremanje knjige“, navodi Mirko Ćurić. U kontekstu veće dostupnosti, udruge su pozvane slati i darivati svoje knjige javnim knjižnicama pa tako i Biblioteci Croatici pri ZKVH-u. Kako se moglo čuti, posljednjih se godina unutar manjinskog kulturnog prostora radi i na digitalizaciji knjiga.
U sklopu susreta, priređen je i mini-sajam knjiga u nakladništvu hrvatskih institucija i udruga iz Srbije.
Izvor: Hrvatska riječ