U srijedu 3. srpnja 2024. godine obilježava se 100 godina od rođenja akademika Gaje Alage, svjetski poznatog teorijskog nuklearnog fizičara rodom iz Lemeša.

Akademik Gaja Alaga je osnovno i srednje obrazovanje završio u Lemešu i Somboru. Studij je započeo na Tehničkom fakultetu u Budimpešti 1943. godine i nastavio najprije na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a potom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1946. godine. Na istom je fakultetu diplomirao (1950.) i doktorirao (1955.), gdje je i zaposlen. Izabran je za docenta 1958. godine, a za izvanrednog profesora 1961. godine. Postao je redoviti profesor 1966. godine u Zavodu za Teorijsku fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Paralelno radi i na Institutu Ruđer Bošković.

Međunarodna afirmacija akademika Alage počinje s njegovom specijalizacijom u Institutu Niels Bohr, Kopenhagen (1952. – 1954.). Tamo objavljuje, u suradnji s A. Bohrom i B. Mottelsonom budućim Nobelovcima, rad o izbornim pravilima u zračenju jezgre emisijom fotona i elektrona. Međunarodni boravci se nastavljaju najprije u Lawrence Radiation Laboratory, Berkeley, USA (1958. – 1959.). Boravio je i na New York State University (1964. – 1965.). Nešto kraći boravak je bio u Parizu 1967. godine. Akademske godine 1973. – 1974. je na Ludwig Maximilian Universität München. Još jedan boravak je uključio Uppsalu 1977. godine. Njegova znanstvena postignuća omogućila su mu važne međunarodne kontakte i međunarodni ugled. S druge strane, velik broj boravaka u prestižnim međunarodnim centrima je istovremeno pojačavao njegov visoki međunarodni status te ga snabdijevao obiljem iskustava, koja će prenositi domaćoj sredini. Imao je ponudu za rukovodeće mjesto u znanstveno-istraživačkom centru vani, ali se opredijelio za Zagreb, kao centralno mjesto svoje aktivnosti. Priznanja je dobio i u Hrvatskoj. Postao je članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (tada JAZU) 1968. godine. Obnašao je niz rukovodećih funkcija u akademskim krugovima i u Hrvatskoj i izvan nje.

Napustio nas je u punom naponu sposobnosti, prerano, baš u trenucima kada su njegove zamisli i o znanstvenom radu i u organizaciji tog rada došle u fazu uspješne realizacije. Visoko cijeneći ulogu akademika Alage u razvoju svjetske znanosti, svjetski autoriteti iz nuklearne fizike, njih više od dvadeset, su svojim radovima tiskanim u časopisu Fizika 22 (1990) 1, odali akademiku svoje poštovanje i počast.

Više o životu i djelu akademika Alage možete doznati na ovoj poveznici.

ZKVH