• Beogradski put 52, 24000 Subotica
• Tel.: +381 24 554 896

Gradski senat odobrio je 1894. godine iznos od 80.000 forinti za gradnju crkve svetog Roka u Subotici i raspisuje natječaj za projekte. Osnovan je i poseban odbor inženjera za izbor primljenih radova. Od uvjeta natječaja, poznat je jedino podatak da se crkva „ima izraditi od prvoklasne cigle, a vanjski zidovi će biti obloženi tzv. „svilenom“ prešanom i glatkom ciglom“. (Bela Gabrić, 150. godišnjica župe sv. Roka u Subotici, u: Subotička Danica, 1993. str. 230.) Žiri 12. 09. 1894. godine prvu nagradu dodjeljuje budimpeštanskim arhitektima Istvánu Keresztesu i Guidu Höpfneru. Druga nagrada pripala je Titusu Mačkoviću. Iste godine gradski senat potpisuje ugovor s građevinskim poduzećem Karla Molzera i Lajosa Fazekasa koji su ispostavili predračun u iznosu od 80.467 forinti. Za nadzornika radova izabran je Titus Mačković. Radovi započinju iskopavanjem temelja u studenom 1894. a završavaju 27. 07. 1896. godine. Do kraja iste godine nastavljeni su radovi na unutrašnjem uređenju i crkva je posvećena nekoliko dana pred Božić.

Dužina crkve je 52 metra, širina 18 metara, zidani dio tornja iznosi 40m, a njegova ukupna visina iznosi 62,5 metra. U zvoniku se nalazi pet zvona, najveće s težinom od 944kg a najmanje teži 50kg. Glavni brod i transept visine su 15 metara a širina transepta iznosi 7m.

Župna crkva svetog Roka djeluje prilično monumentalno s obzirom da je smještena u perifernom dijelu grada i okružena je uglavnom prizemnim kućama, uz iznimku osnovne škole i župnog doma u neposrednoj blizini. Crkva ima jednotoranjsko pročelje rohbau tipa izvedeno u žutoj opeci. Pojedini elementi raščlambe pročelja (npr. prozorski okviri) izvedeni su od crvene opeke što pridonosi koloritnom kontrastu. Toranj je postavljen u osi glavnoga ulaza, pravokutne je osnove i završava poligonalnom kapom pokrivenom bakrenim limom i postavljenom na osmerokutni tambur. Toranj je flankiran manjim trostranim tornjićima, priljubljenima uz korpus tornja, koji završavaju šesterokutnom kapom. Horizontalno gledano, toranj je podijeljen na tri etaže. U prizemnoj zoni uokvirenom stupnjevanim kontraforama nalazi se uvučeni portal. Po tri polustupa sa svake strane spaja se u šiljati luk dodatno naglašen obrubom od crvene i žute opeke. Potom slijedi trokutasti zabat ukrašen križnom ružom. Sljedeći element raščlambe su četiri monofore iznad kojih se nalazi rozeta. Smještene su u plitku nišu zaključenu prelomljenim lukom. Etaža je zaključena s nizom slijepih arkada flankiranim dvama manjim zabatima. Središnji pojas raščlanjen je velikom biforom smještenom u stupnjevani okvir skupa sa slijepim okulusom, te visećim arkadama i završnim vijencem. Treću etažu čini osmerokutni tambur ukrašen satovima te završen kapom pokrivenom bakarnim limom s križem postavljenim na kovanu jabuku. Ovakva raščlamba ponovljena je na svim stranama zvonika.

Bočna pročelja raščlanjena su visokim biforama završenima trolistom između kojih se nalaze stupnjevane kontrafore. Poligonalno svetište nešto je niže u odnosu na glavni brod i bočne apside i flankirano je dvama poligonalnim tornjićima, te malim sakristijskim kapelama. Apside su raščlanjene biforama s trolistom i malim zabatima. Jednostavno krovište pokriveno je crijepom. Nad križištem glavnog broda i transepta postavljena je lanterna.

Tlocrt crkve svetoga Roka ima oblik latinskoga križa. Unutrašnjost je podijeljena na tri broda nadsvođena križnim svodovima. Svodovima bočnih brodova i svetišta dodana su i rebra. Nakon pet traveja širega glavnog i manjih bočnih brodova, slijedi transept s poligonalnim apsidama te potom u produžetku poligonalna apsida svetišta. Glavni brod je od bočnih razdvojen snažnim nosačima u vidu snopastih stupova koji nose arkade te, u produžetku, križne svodove. U ulaznom traveju postavljeno je pjevalište s orguljama kojeg nose četiri stupa u središnjem dijelu i četiri polustupa na bočnim stranama. Stupovi imaju jednostavne kapitele sa stiliziranim listovima hrasta.

Posebnu vrijednost Crkve sv. Roka predstavlja unutrašnja oprema: drveni neogotički oltari, ispovjedaonice i propovjedaonica izrađeni su u tirolskoj radionici Ferdinanda Stuflessera. Orgulje su također izrađene od drveta u neogotičkoj stilizaciji. Glavni oltar ukrašen je pozlaćenom ornamentikom. U središnjem dijelu nalazi se kip svetoga Roka, a na bočnim stranama smješteni su reljefi s prikazima iz Starog i Novog zavjeta. Oltari u bočnim apsidama posvećeni su svetom Josipu, Blaženoj Djevici Mariji i svetom Nikoli. Svi oltari odlikuju se trodijelnom podjelom s istaknutim središnjim dijelom retabla, ukrašenošću fijalama, skulpturama smještenima u niše i pozlatom. Propovjedaonica je također pozlaćena i ukrašena je visokim reljefima, gotovo punim skulpturama svetaca. Raskošno izvedene i fijalama ukrašene ispovjedaonice pridonose cjelokupnom ambijentu. Bočni zidovi svetišta oslikani su prikazima Mojsija s pločama Deset zapovijedi na sjevernoj strani i scenom iz evanđelja na južnoj.

Prozori u svetištu i apsidama ukrašeni su vitrajima, za koje u literaturi ne postoje podatci o autoru ili radionici koja ih je izradila. U svetištu se nalaze prikazi Raspeća i Ozdravljenja slijepca. Na središnjim prozorima bočnih apsida predstavljene su scene iz Starog i Novog zavjeta, dok su bočni vitraji ukrašeni raznovrsnim geometrijskim ornamentima.

Župna crkva svetog Roka predstavlja Gesamtkunstwerk subotičke sakralne arhitekture o kojem nije napisana ozbiljnija studija. Opseg ovoga rada ne dozvoljava opširniju analizu ove sakralne građevine koja zasigurno zahtijeva veću pozornost.

Autor: Branimir Kopilović, povjesničar umjetnosti

Foto: Facebook stranica UBH Dužijanca

Izvori:

1. Gabrić, Bela, 150. godišnjica župe sv. Roka u Subotici, u: Subotička Danica, 1993.
2. http://www.suboticka-biskupija.info/zupe.php?op=display&zid=85