Blagdan svetog Ivana Nepomuka, koji se obilježava 16. svibnja 2021. godine za mještane Gibarca je bio poseban dan. Toga dana oni su proslavljali kirbaj, a vrata svakog domaćinstva bila su širom otvorena za prihvat gostiju.
Danas se ovaj blagdan obilježava skromnije, budući da su ratnih devedesetih godina mnogi Gibarčani otišli iz svog sela. Ostalo je nekoliko obitelji, koji zajedno sa svojim župnikom Nikicom Bošnjakovićem svog nebeskog zaštitnika proslavaju na misnom slavlju, a nakon svete mise, u župnom dvorištu, naprave zakusku za goste iz susjednih filijala i Gibarčane koji danas žive u Hrvatskoj. Bude to lijepa prigoda za druženje i prisjećanje na sada davna prošla vremena kada se svečano obilježavao kirbaj u ovom malom mjestu. Kako je to nekada bilo, ispričala nam je Marija Martinović iz Gibarca, koja danas živi u Čepinu u Hrvatskoj.
„Kirbaj je u svakom selu, pa tako i u Gibarcu bio centralni događaj u godini. Kada bismo se prvi put susreli s kalendarom za nastupajuću godinu, prvo bismo provjerili kojim danom spada kirbaj, sveti Ivan Nepomuk. Veselilo bi nas kad je vikendom, jer smo tada mogli imati više gostiju i bolje se pripremiti. Gostiju je bilo sa svih strana: iz Tovarnika, Ilače, Bapske, Kukujevaca, Sota, Vašice, Bogdanovaca i drugih mjesta. Do sedamdesetih godina gosti su dolazili svečanim zaprežnim kolima. Kapije su bile širom otvorene. Goste se nije pozivalo nego se podrazumijevalo da rodbina i prijatelji dolaze na taj veliki dan. Do dolaska gostiju domaćini bi obavljali velike pripreme. Svaka kuća bi mirisala po svježim bojama i kreču. Sobe bi bile izmalane najnovijim mustrama, sva draperija uštirkana i narozana, a na krevetima u prednjoj sobi najljepše ponjave, jastučići i trpeznici. Hrane i kolača nije manjkalo. A pripremalo se sve po redu: za doručak paprikaš, za ručak juha, kuhano meso i umak, sarma i pečenje. Bilo je puno kolača po starinskim receptima: šape, štanglice, breskvice, medenjaci, puslice... Pravilo je bilo da se gostima spremi ‘zamotač’. Koliko ‘zamotača’, toliko formica kolača. Kad ne osta, ne bi dosta. Kirbaj se nije mogao ni zamisliti bez odlaska na misu, održavanja nogometne utakmice, bez pjesme po kućama, a u večernjim satima igranke. Mnoge ljubavi su se rodile upravo na kirbajima, okrunjene su brakovima i potrajale niz desetljeća. Zavičajna udruga Gibarac puno radi na očuvanju kirbaja i u Hrvatskoj, a namijenjena je svim Srijemcima kroz manifestaciju Radost života i zajedništva. Ova manifestacija obuhvaća odlazak na misu, nogometnu utakmicu, prezentaciju narodnih nošnji Srijema, zajedničku večeru i zabavu uz tamburaše. Nažalost, zbog korone prošle i ove godine nismo mogli održati ovu manifestaciju", kaže Marija Martinović.
Najveći broj Gibarčana ratnih devedesetih godina, njih 46 obitelji, utočište je našlo u Poganovcima. Kada su se doselili u to selo, nisu imali svoju crkvu, pa su se na molitvu okupljali u seoskom Domu kulture. Zahvaljujući pomoći svih žitelja Poganovaca, okolnih mjesta, Zavičajne udruge, gradova Našica i Osijeka, Osječko-baranjske županije i Gibarčana diljem svijeta, katolička crkva na tom mjestu je izgrađena 2000. godine. Od tada mnogi Gibarčani na blagdan svetog Ivana Nepomuka odlaze u Poganovce i u zajedništvu sa svojim sunarodnjacima proslavljaju svog nebeskog zaštitinika i čuvaju uspomenu na svoj zavičaj i život u njemu. Od kolikog značaja je kirbaj za raseljene Gibarčane govori i činjenica da je na pojutarje gibaračkog kirbaja u Muzeju Slavonije 1996. godine otvorena izložba Iz etnografske baštine Hrvata Srijema i Bačke – Gibarac, Kukujevci, Bođani. Na njoj je, među ostalim eksponatima, predstavljena i zlatara Marine Tomić, gibaračke snahe, te rajskorpa za nakit i ostale sitnice šokačke djevojke, s popisom što sve sadrži, te patrice.
Danas su ostale samo uspomene na prošla lijepa vremena kada se kirbaj u Gibarcu svečano proslavljao. No, Gibarčani, raseljeni diljem Hrvatske, nisu zaboravili svoje selo niti svoju crkvu. Oni i župljani koji i dalje žive u Gibarcu zajedno s upraviteljem župe vlč. Bošnjakovićem, započeli su obnovu svoje crkve koja je završena. U jesen 2011. godine na 200. obljetnicu od njene izgradnje, blagoslovio je srijemski biskup mons. Đuro Gašparović uz prisustvo brojnih vjernika iz Srijema i Hrvatske. Ove godine u njoj će se na blagdan svetog Ivana Nepomuka okupiti oni malobrojni koji su ostali u svom selu, te župljani, gosti iz drugih susjednih filijala. Proslavit će ga uz nazočnost manjeg broja vjernika, zbog aktualne epidemiološke situacije, ali dostojanstveno, sjećajući se vremena kada se kirbaj u njihovom selu slavio svečanije i masovnije.
Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)
