Katolička župa Našašća svetog Križa u Srijemskoj Kamenici na dan svojega župnoga patrona proslavila je značajan jubilej – 275 godina od obnove župe nakon oslobođenja ovih područja od osmanske vlasti. U Crkvi, kao i u životima crkvenih službenika i članova crkve, se svakih četvrt stoljeća liturgijski slave okrugle obljetnice, te je tako i ova, prilično visoka obljetnica za župe našega podneblja, dostojanstveno proslavljena.
Nakon kratke jednodnevne priprave, svečanu svetu misu obljetnice predvodio je župnik u Šidu Ivica Bošnjaković, skupa sa župnikom domaćinom Zdravkom Čabrajcem, ostalim svećenicima Petrovaradinskoga i Zemunskoga dekanata, te je tako ova obljetnica ipak dobila na značaju na razini cijele Srijemske biskupije.
„Dragi vjernici, na osobit način dragi župljani župe Našašće svetog Križa iz Srijemske Kamenice, okupili smo se u vašoj lijepoj crkvi, jer želimo proslaviti veliki i svečani dan za vas i vašu crkvu. Čestitam vam nebeskog zaštitnika. Kako lijepo kaže naslov, radi se o nalaženju svetog Križa. Za svakog vjernika ovaj čin je simboličan i zvuči kao poziv. Stoga se na taj poziv i odazovimo, pronađimo i mi u današnjem vremenu Kristov Križ i spremno ga nosimo", naglasio je Bošnjaković u uvodu svete mise, na kojoj su sudjelovali vjernici Kamenice.
Pogled u povijest
Prema Shematizmu Đakovačke ili bosanske i Srijemske biskupije iz 1866., župa je obnovljena 1746. godine, a matice se vode od 1783. Patron crkve je bila plemenitaška porodica Marczibányi i već tada je liturgijski jezik bio samo hrvatski (Illyricum). I tada su službeno postojale dvije filijale, u obližnjim Ledincima i Rakovcu, gdje crkava nije bilo, niti ih ima i danas, no i dalje živi malo katolika. Crkvu je u XIX. stoljeću obnovio i proširio grof Márton Marczibányi. Od grofa Guida Kártsonyija dobila je orgulje 1869. godine, a u gornjem tornju imala je četiri zvona različite veličine. U kripti ispod crkve počivaju tijela Guida Kártsonyija, grofice Márie, rođene Marczibányi i grofice Gvidobaldine Karácsonyi. Crkva je obnavljana 1914. godine, kao i koncem XX. stoljeća.
Katolička je baština i prošlost ovdašnjega katoličkoga korpusa Srijemske Kamenice vrlo zanimljiva, te je župnik Zdravko Čabrajac i na ovoj skromnoj proslavi najavio da za nekoliko godina slijedi spomen osam stoljeća pomena katolika na ovom području na desnoj obali Dunava u Srijemu, pa i same Srijemske biskupije (obnovljene tek nedavno, prije 13 godina). Župa se spominje 1223., a godine 1229. kalački nadbiskup Ugrin dobio je od Svete Stolice dozvolu za uspostavu Srijemske biskupije i tada je to objašnjeno kao potreba misionarskoga širenja, na temelju crkvenoga sustava Ugarske, iz Bačke na jug i istok. Njezino sjedište, koje se nalazilo na sjevernim padinama Fruške gore, između današnje Kamenice i Banoštora imalo je svoju crkvu i sjedište kaptola, postoje i diplomatski dokazi da je kaptol u sv. Irineju imao prepošta i biskupi Srijema se od 1254. stalno spominju u popisu prelata u dignitarijima kraljevskih isprava. Srijemska biskupija u 13. i 14. stoljeću nije uključivala samo područje južno od Save nego i neke teritorije između Dunava i Save. Nije poznato koliko je teritorija zauzimala na tome području, budući da granice nisu bile jasno definirane zbog misionarskog karaktera same biskupije. Sjedište kaptola i drugo biskupijsko središte bilo je na otoku Save.
Suvremeni period
U sjećanju današnjih stanovnika još uvijek je razbijanje vrata i druge brojne provale u župni stan i crkvu za vrijeme progona Hrvata iz Srijema prije trideset godina. Njih preko 160 se tijekom 1990-ih godina iselilo, te, iako se u trenutku formiranja Srijemske biskupije župa u Srijemskoj Kamenici vodila s oko 900 vjernika, današnji je njihov broj znatno manji. Izjašnjenih Hrvata je prema posljednjem popisu 561, odnosno 5% stanovnika Kamenice, u kojoj živi nešto više od 12.000 ljudi. Župnik Čabrajac ipak se vjerno skrbi o njihovim duhovnim potrebama od 2015. godine. Živi u Čereviću, a brine se o katolicima u cijelom srijemskom Podunavlju u Vojvodini: od Neština, preko Čerevića, Beočina, Banoštora i Kamenice, s filijalama. Hrvatskih udruga kulture za sada nema u Kamenici, no Kameničani rado sudjeluju u radu HKPD-a Jelačić u susjednom Petrovaradinu.
Izvor: Hrvatska riječ (Marko Tucakov.)
