Davno su prošla vremena kada su se na potezu Barunovac (atar između Rume i Iriga) gajili brojni plodonosni vinogradi. Danas ih ima samo nekoliko, a među njima i vinograd pokojnog člana HKPD-a Matija Gubec Đure Kuna. Unatoč tome što je mali broj vinograda, ostali su lijepi običaji koje članovi hrvatske udruge iz Rume svake godine prakticiraju na dan blagdana svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina koji se obilježava 22. siječnja.

A običaj je da se tog dana vinogradari, članovi sekcije Sveti Vinko, okupe u vinogradu, objese kulen, kobasicu, švargl na lozu i vinograde posvete starim vinom. Uz vinogradare pođe i svećenik koji molitvom posvećuje vinovu lozu. Postoji vjerovanje da će uz pomoć tog obreda vinogradi biti plodonosniji, a rod bolji i kvalitetniji.

Specifičnost običaja

Tako je bilo i ove godine. U jutarnjim satima u prostorijama hrvatske udruge u Rumi počelo je okupljanje članova a potom odlazak u vinograd Đure Kuna.
„Već 15 godina mi se ovako okupljamo u vinogradu i proslavljamo svetog Vinka. Proslava ovog blagdana karakteristična je za nas u Srijemu i Hrvate u Mađarskoj, dok drugi u pojedinim gradovima u Hrvatskoj uglavnom slave svetog Martina, sve u zavisnosti kako je koja regija prihvatila te običaje“, kaže član sekcije Sv. Vinka Marko Mijić.
Običaj je da tog dana isključivo muškarci dođu u vinograd, orezuju ga i posvećuju svetom vodom.
„Nakon orezivanja, uzmemo četiri reznice od čokota koje stavljamo u vodu. Kad istjeraju pupoljci na njima, znat će se kakva će godina biti. Postoji vjerovanje da to zavisi i od vremenskih prilika na sam blagdan. Ako se za sv. Vinka vrabac okupa u vodi, bit će vina, a ako nema vode, vino nam ode. Žalosno je jedino što vinograda u Rumi više nema. Pomrli vinogradari, izumrli i vinogradi. Mladi ljudi danas nemaju vremena za vinograd jer on zahtijeva puno rada i odricanja. Vinograd traži motiku, redovno održavanje, a to mladi ne vole niti imaju vremena za to“, kaže Mijić.

Vjeruju u dobar rod

Jedan od rijetkih vinograda u rumskom ataru danas obrađuje član Društva iz Rume Miroslav Galar. A kakva su očekivanja od ovogodišnjeg roda on kaže:
„Prošla godina nije baš bila povoljna za vinograde. Bilo je dosta mraza, a tijekom ljeta su bile velike suše i visoke temperature tako da se rod smanjio na 30 posto. Međutim, s druge strane, rod je dobio na kvaliteti, bilo je više slasti i samim tim je i vino bilo bolje. U ovoj godini nije bilo velikog mraza, ali ovo toplo vrijeme prijeti da pokrene vegetaciju što nije dobro, napose ako poslije bude velikog mraza, što nikako ne pogoduje vinogradima. Nadamo se da do toga neće doći i da će vinogradi dobro roditi“, navodi Galar.

Božji blagodat

Tradicija proslave blagdana sv. Vinka, unatoč sve manjem broju vinograda u Rumi, i dalje živi.
„Ja u njoj vidim želju čovjeka koji prepoznaje blagodat vina i dar Božji koji vidi u vinogradu, grožđu i vinu. Odvajkada su postojala i suprotstavljena mišljenja. Jedni su s vinom pretjerivali dok su drugi bili skeptični prema svakoj trunčici alkohola. Sveto pismo nas uči da je vinograd, grožđe pa i vino koje se može konzumirati u umjerenim količinama, ipak Božji blagodat. Ono može razvedriti srce čovjeku. U tom smislu vidim da se ljudi rado odazivaju na blagoslov vinograda, osjećajući da je tu na mjestu rada i truda i muke ujedno i mjesto gdje se rađa radost. I za sve to skupa treba tražiti Božji blagoslov. Isus Krist nas kroz određeni rad i disciplinu dovodi do radosti koja se krije u vinu ili u grožđu kao jednoj izuzetno zdravoj hrani“, ističe župnik Ivica Ćatić.
A nakon blagoslova vinograda druženje se nastavlja. Najprije u vinogradu, gdje se konzumiraju srijemske delicije a potom i vino i rakija, a potom u prostorijama Društva do kasno u noć. O ugođaju nećemo pisati, njega treba doživjeti. Pogotovo ako ste ljubitelj dobre hrane i kapljice.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)