Predstavljena knjiga „Sa šporelja u majkinoj kujni“

Objavljeno: 01.03.2018. Pregleda: 147

Sa sporelja u majkinoj kujni naslovnicaBlagdanom Sveta tri kralja završava božićno vrijeme i počinje vrijeme poklada, vrijeme koje se provodi u druženju i veselju, kada se prave „disnotori“ (kolinja) i prela. U tom duhu su članovi Hrvatsko kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec u društvu gostiju na Etnosalašu Balažević 20. siječnja 2018. godine organizirali druženje uz kušanje domaćih, tradicionalnih jela: žmara, ciganj pečenja, pečene divenice, fanaka, kuhanog vina, a sve zahvaljujući dugogodišnjem donatoru Ivanu Duliću iz Đurđina.

Stari recepti

Program tavankutskog pokladnog druženja obogaćen je predstavljanjem prvog bunjevačkog kuhara Sa šporelja u majkinoj kujni, autorice Hilde Heinrich. Knjiga ima 150 recepata uz ilustracije, a podijeljeni su na tematske cjeline Čorbe, Kuvana ila, Pečena ila, Sosovi, Salate, Bunjevački specijalitet, Ila od mlika, Slani kolači, Slatki kolači, Dunc, kompot, pekmez. Knjiga je napisana na bunjevačkoj ikavici, a Heinrich je u njoj prenijela stare recepte svoje májke i mame, a neke recepte je sakupila i od starijih ljudi u Subotici i okolnim mjestima – Tavankut, Mala Bosna, Bajmak i Đurđin.
„Danas konačno predstavljam moj bunjevački kuhar na kojem sam radila sigurno desetak godina, skupljala recepte i pisala tekstove... Konačno sam pronašla sponzore koji su mi financirali tiskanje. Kuhar opisuje kakvi su običaji kod Bunjevaca i dani su recepti nekadašnjih starih jela, koja su kuhale moja májka i mama. To sam htjela sačuvati od zaborava i prenijeti na mlade generacije“, kaže autorica i dodaje da je predstavila autentično bunjevačka jela iako su ona nastala pod utjecajem i drugih naroda.

Trajan spomenSa sporelja u majkinoj kujni predstavljanje

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov smatra da još ima prostora za istraživanje i pisanje o bunjevačkim Hrvatima te da je ova knjiga vrijedan doprinos prikazu tradicijske kulture.
„Kada je u pitanju tradicijska kultura, previše je napisano o običajima, o nošnji, a kada su u pitanju drugi segmenti tradicijske kulture kao što su slobodno vrijeme, svakodnevni život, ishrana, dječje igre... kod Bunjevaca slabo je istraživano i zapisano. S knjigom gospođe Hilde Heinrich dobiveno je reprezentativno, monumentalno djelo kada je u pitanju kultura ishrane, ne samo kada je riječ o vrsti i broju jela nego i kada je u pitanju kontekst s uvodom gdje se kaže da je jelo kod Bunjevaca pratilo ono što se zaticalo u prirodi, pa kada je i u pitanju način čuvanja određenih namirnica, ali i kako su se one pripravljale. Ova knjiga prikazuje da su bunjevački Hrvati priređivali, pripravljali, čuvali i proizvodili ono što se ovdje dalo proizvesti, što se dalo ovdje uzgojiti“, rekao je Žigmanov i istaknuo da će knjiga Hilde Heinrich biti jedan trajan spomen na ono što se nekoć jelo na ovim prostorima i čuvar od zaborava starih recepata.
Među gostima bio je i Željko Šeremešić, predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog iz Monoštora, koji se osvrnuo na razlike bunjevačke i šokačke kuhinje:
„Šokačka i bunjevačka kuhinja su slične, s tim da Šokci više preferiraju kuhanu hranu. Također se Šokci oslanjaju na prirodu, odnosno onaj dio kao što je šuma i voda, znači na divljač i ribu.“
Predsjednik HKPD-a Matija Gubec Ladislav Suknović kaže da Gubec organizira disnotor s idejom da se ljudi okupe i druže te da će knjiga Sa šporelja u majkinoj kujni pridonijeti promoviranju bunjevačke gastronomije.

Izvor: Hrvatska riječ (I. D.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Međunarodni okrugli stol - O Šokcima je rič
  • Tamo gdje tuga spava u Somboru
  • Predstavljanje ZKVH-a u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
  • Uskrsni koncert u Maloj crkvi
  • XIII. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima