Blagoslov i otvaranje hrvatske čitaonice Fisher

Objavljeno: 30.08.2016. Pregleda: 55

hrvatska citaonica fisher 1Srijem je od nedjelje, 21. kolovoza, bogatiji za još jednu hrvatsku kulturnu udrugu. U župi Surčin, uz prisustvo mnogobrojnih posjetitelja i visokih dužnosnika, svečano je blagosiljana i otvorena čitaonica Fisher, u čijem književnom fondu se već sada nalazi oko 2.000 književnih djela. Nova hrvatska kulturna udruga za Surčince kako kažu, značit će mnogo radi očuvanja hrvatskog identiteta i neprocjenjivog značaja promocije hrvatske kulture.

U spomen na prvog surčinskog župnika

Inicijativa za osnivanjem hrvatske čitaonice u Surčinu potekla je od župnika župe Surčin vlč. Marka Kljajića, koji je uz pomoć svojih Surčinaca pokrenuo ideju da i ovo mjesto nadomak Beograda dobije hrvatsku udrugu, mjesto gdje će se skupa sa svojim sumještanima družiti i organizirati kulturne programe:

„Odlučili smo se da čitaonica nosi naziv Fisher, u spomen na prvog surčinskog župnika Petra Fishera. Godine 1938. ova župa je dobila svog prvog župnika. Do tada je ta župa bila zemunska filijala i budući da su vremenom bili ispunjeni uvjeti, sagrađen je ovaj župni ured nakon čega je tadašnji biskup poslao prvog župnika u Surčin. Petar Fisher je rođen u Ljubi, a kao dijete je prešao živjeti u Kukujevce gdje je odrastao. On je udario temelje ovoj župi, a još i ostao je u neizbrisivoj uspomeni naših starih župljana, koji prenose priču o svom prvom župniku Fisheru. To je i bio motiv i razlog da i ova naša čitaonica nosi njegovo ime“, navodi župnik Kljajić.

O važnosti postojanja čitaonice u Surčinu vlč Kljajić kaže:

„To je poseban događaj za Hrvate u Surčinu, ali isto tako i za naše ostale sumještane s kojima živimo i dijelimo svakidašnjicu. U okviru čitaonice, mi ćemo se družiti kroz knjigu, priređivati programe, predstavljanje knjiga, susrete, pozivati sve naše ostale udruge iz Srijema i mislim da nema ništa ljepše od toga“.

Za predsjednika čitaonice Fisher imenovan je Josip Volarić i kako navodi, već sada čitaonica u Surčinu ima preko 150 članova, što je za svaku pohvalu:

„Surčinci su u samom početku ideju o osnutku čitaonice prihvatili s rezervom, ali su kasnije postali veoma aktivni. Ja sam kao predsjednik prezadovoljan, jer već sad imamo toliki broj članova što je veliki broj u odnosu na našu malobrojnu zajednicu ovdje“, ističe Volarić.

Potpora biskupije

Blagoslovom Čitaonice biskupa Srijemske biskupije Đure Gašparovića otpočela je svečanost. On je izrazio zadovoljstvo zbog osnivanja jošhrvatska citaonica fisher 2 jedne hrvatske kulturne udruge u Srijemu:

„Još od 1999. godine kada sam došao u Srijem kao generalni vikar za Srijemsku biskupiju, nastojao sam dati i pomoći pojedine župe gdje su se osnivale kulturne udruge. Posebno se radujem što uspješno djeluju, što nisu zastali i nisu se izgubili, nego sve više rastu i po broju članova i po broju nastupa. Evo danas i u Surčinu počinje s radom jedna hrvatska udruga, koja će, siguran sam, biti od velikog značaja ne samo za Surčince nego i za cijelu Srijemsku biskupiju. Zato sam ja ovdje da na poseban način blagosiljam taj prostor i Čitaonicu i da im poželim da uspješno nastave raditi, da ne posustanu jer su itekako potrebni za naše društvo i pripadnike hrvatske zajednice koji žive na ovim prostorima“.

Potporu novoosnovanoj čitaonici obećali su i predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu:

„Razvijanje i njegovanje kulturnih navika, te promoviranje pisane riječi, kao važnog kulturnog sadržaja u ljudskom životu, izuzetno su važni za očuvanje sustava vrijednosti nacionalnog te kulturnog identiteta Hrvata u Srbiji. Osobito je važno da se mladim naraštajima omogući doticaj s hrvatskim stvaraocima i stoga Veleposlanstvo čvrsto podupire ovu vrstu djelovanja hrvatskih udruga, gdje će im u okviru svojih ovlasti i mogućnosti, pružati odgovarajuću potporu i pomoć“, izjavio je opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu Republike Hrvatske Stjepan Glas.

Čuvanje kulturne baštine

Svakako da je osnutak nove udruge na području grada Beograda izniman događaj za hrvatsku zajednicu, s obzirom na to da na teritoriju Beograda živi gotovo 8.000 Hrvata. U tom smislu svaka nova udruga znači da će jednom broju mjesnih i lokalnih Hrvata biti dostupnija mogućnost očuvanja i njegovanja kulturne baštine:

„Osim toga kulturna društva su i točke okupljanja u kojima se njeguje i razvija osjećaj pripadnosti hrvatskome narodu. I u tom smislu je osnivanje udruge dvostruko značajno. Uskoro ćemo iz naklade knjiga koje imamo i u HNV-u i drugim hrvatskim institucijama, donirati Čitaonici određeni broj knjiga koje bi ovdje mogle biti na raspolaganju posjetiteljima i članovima čitaonice Fisher“, istaknuo je predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić.

Zadovoljstvo zbog osnivanja još jedne kulturne udruge u Srijemu iznijeli su i predstavnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata:

„Još jedna hrvatska kulturna udruga znači jako veliki doprinos uopće očuvanju hrvatskog identiteta na ovim prostorima. To je jedna od 50-ak udruga koje se bave širim područjem kulture, očuvanjem nacionalnog identiteta ali i promocijom hrvatske kulture. Mislim da svi mi možemo biti presretni, samim tim što se okupio ovako veliki broj volontera, ljudi koji s velikim entuzijazmom sve ovo rade. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata podupire ovakva nastojanja da se sačuva riječ i da se širi uopće osjećaj pripadnosti svome narodu“, istaknula je Katarina Čeliković.

Pomoć udruga

Prijatelji i predsjednici pojedinih hrvatskih kulturnih udruga već na samom početku rada su nagovijestili pomoć. Likovna udruga CroArt iz Subotice donirala je Čitaonici sliku koja će krasiti prostorije. Ali nije izostala pomoć od drugih udruga:

„Surčin je blizak Zemunu. Ovdje živi ne tako veliki broj pripadnika hrvatske zajednice, koji su smogli snage uz pomoć svog župnika da dobiju prostor za kulturno djelovanje. Mi ćemo učiniti sve što god budemo mogli da im pomognemo, jer vrlo dobro znamo kako je kad počinješ ‘od nule’. Zato smo odlučili da im doniramo 80-ak knjiga iz našeg književnog fonda“, izjavio je predsjednik Knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić iz Zemuna Zvonimir Rajković.

Potporu su pružili i Golubinčani:

„Nama je drago da se osnovala još jedna hrvatska udruga. Sa Surčincima se uvijek rado družimo, često smo im svirali i pjevali i uvijek ćemo im rado pomoći s našim iskustvom“, rekao je predsjednik HKPD-a Tomislav Vlatko Ćaćić.

Svečanost na otvaranju čitaonice Fisher u Surčinu uveličali su svojim skladbama muzička sekcija hrvatske čitaonice Fisher Momci s Orešca, petrovaradinski tamburaši HKPD-a Jelačić i ženska klapa HKPD-a Stanislav Preprek iz Novog Sada. U pauzama muzičkih skladbi, pjesme Pavla Pavlovskog Surčinca recitirale su njegova unuka i praunuka Marija i Lela Stošić.

 

Antrfile

Iste večeri po otvaranju Hrvatske čitaonice u Surčinu održano je predstavljanje knjige pjesama Pavla Pavlovskog Srijemski bokal, upokojenog pjesnika iz Surčina: „Pavlovski, kao čovjek koji je doživio 80-ak godina, stvarao je upravo nadahnut svojim zavičajem, prirodom, svojom vjerom i pripadnosti svome narodu. U ovoj knjizi on govori o prirodi, o vjeri da čovjek ima smisla živjeti i daje jedan poseban ton. Rekla bih da je to čovjek kontinuiteta hrvatske lirike na ovim prostorima. Ja sam danas podsjetila prisutne da poezija ne samo što spaja ljude i da ta riječ s velikim ‘R’ ljudima daje hrabrost u trenucima kada nije lako živjeti i upravo tu svakodnevnicu u kontinuitetu hrvatske lirike popunjava Pavle Pavlovski. Rekla bih da je on jedno zrno krunice u nizu koja traje stoljećima. Lirika koju Pavle piše je jedna jednostavna lira koja ima svoju rimu, koja tim jednostavnim riječima privlači čovjeka i ona mu poručuje da bez obzira na teškoće u životu vrijedi živjeti i da vrijedi zapisati. On piše i poeziju koja ima religioznu tematiku, ali piše i o svojim prijateljima, svojoj župi i ljudima s kojima se sreće. To je poezija koja može dirnuti svakoga čovjeka“, istaknula je Katarina Čeliković. 

 

 

Izvor: Hrvatska riječ (Suzana Darabašić)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima