Više od stotinu knjiga postalo je dijelom knjižnoga fonda Knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić koja djeluje u sklopu dvaju hrvatskih društava: Zajednice Hrvata Zemuna i Društva hrvatske mladeži Zemuna. Donaciju je Knjižnici i čitaonici Ilija Okrugić tijekom mjeseca svibnja 2016. godine uručilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a donirane knjige su uglavnom književna djela suvremenih hrvatskih pisaca. Obogaćivanje knjižnog fonda Knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić je za njih, kako navode, od velikog značaja jer, osim njegovanja i očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u Zemunu koji im je temeljni zadatak, obogaćen knjižni fond bit će i od velike koristi u njegovanju hrvatskog jezika i kulture.
Danas Knjižnica Ilija Okrugić posjeduje oko 2.300 knjiga koja su mahom kupljene na sajmovima, dok je ostali dio prikupljen od različitih donacija kako Hrvata iz Zemuna i Beograda i iz ostalih gradova, tako i od donatora iz Hrvatske: „Dolaskom Stjepana Glasa u Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu na mjesto opunomoćenog ministra i zahvaljujući njegovom posredništvu s Ministarstvom kulture u Zagrebu, naša čitaonica postala je bogatija za još stotinu djela hrvatskih suvremenih pisaca. Osim knjiga koje imamo u našoj čitaonici, gdje prevladavaju djela hrvatskih klasika, ali i drugih pisaca iz Srbije, sada posjedujemo i djela hrvatskih suvremenih književnika, što mi je posebno drago. Knjige još uvijek nisu katalogizirane, ali će u najskorije vrijeme i to biti završeno i svi zainteresirani će moći knjige posuditi i čitati“, kaže predsjednik Zajednice Hrvata Zemun i knjižnice i čitaonice Ilija Okrugić Zvonimir Rajković.
Knjižnica i čitaonica Ilija Okrugić u Zemunu za članove ove udruge je od iznimnog značaja. Redovito se okupljaju u Knjižnici, gdje se često održavaju književne večeri i prelistavaju se tjednici na hrvatskom jeziku. Iako prema riječima predsjednika Udruge interes za čitanjem knjiga posljednjih godina opada, posjetitelja i zainteresiranih ipak ima, napose u zimskom razdoblju: „To su uglavnom učenici koji se školuju u Hrvatskoj, ali i izvjestan broj članova Udruge. Veliki broj književnih djela u Knjižnici i čitaonici svakako pruža dobar put i za njegovanje hrvatskog jezika. Zato mi je drago kada vidim mlade ljude da dođu ovdje. Na ovim prostorima su se ljudi pomalo asimilirali i dosta njih zaboravlja hrvatski jezik. Mi jesmo Hrvati, ali ovdje govorimo ekavicom iako nam hrvatski jezik nije stran. Ima nas dosta koji rado čitamo knjige na hrvatskom jeziku, ali ima i onih koji su porijeklom iz Hrvatske i koji ovdje žive godinama. Njima je srce uvijek puno kad pronađu knjigu omiljenog hrvatskog pisca, a koju godinama nisu uspjeli naći“, ističe Rajković.
Veliku potporu u radu knjižnice pruža župnik vlč. Jozo Duspara i župa Zemun u čijim prostorijama se i nalazi čitaonica: „Postojanje Knjižnice i čitaonice u Zemunu je od velikog značaja, jer je to jedini put da se sačuva hrvatski jezik na ovim prostorima. Zato nam je svaka donacija uvijek posebno draga i dobro došla. Ovdje se ne govori hrvatski jezik. I, iako Knjižnica ima predznak hrvatska i uglavnom su u njoj djela hrvatskih pisaca, ovdje ljudi nemaju baš veliki osjećaj za hrvatski jezik. Više ga govore oni koji su ratnih devedesetih došli iz Hrvatske u Zemun, ili pak neki koji su ovdje došli po službi. Moram istaknuti da mi ovdje imamo problem, jer ne možemo organizirati ništa na hrvatskom jeziku niti u školama. Zakon to odobrava i daje tu mogućnost, ali postoji jedno ozračje među roditeljima koji ne žele svoje dijete upisati na nešto što se zove hrvatsko ili katoličko. Iz tog razloga nema ni vjeronauka u školama, a djeca radije upisuju građanski odgoj. Zato je ova knjižnica jedini način da se na ovim prostorima sačuva na neki način hrvatski jezik i drago mi je što je sve veći broj donatora knjiga, a posebno iz Hrvatske“, navodi vlč. Duspara.
Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)
