Trodnevna manifestacija Dužijanca u Novom Sadu završila je onim što i jeste – zahvalom Bogu. Svečano euharistijsko slavlje u nedjelju, 24. srpnja 2022. godine, u crkvi Imena Marijinog u Novom Sadu predvodio je beogradski nadbiskup i metropolit mons. Stanislav Hočevar u zajedništvo sa svećenicima Subotičke biskupije i Beogradske nadbiskupije.
Sudionici Dužijance, njih oko 300, i ovoga puta pokazali su ljubav prema svome narodu, običaju, kulturi i vjeri. Iako se vanjska temperatura penjala i više od 40-og podjeljka, nitko se nije žalio što mora odjenuti nošnju. Svi su imali isti cilj: bar mali dio svoga pokazati drugima.
Zahvala Svevišnjem
Tako je i nadbiskup Hočevar naglasio u propovijedi kako velika vrućina koja oduzima istinski polet duha i srca nam daje, barem naslutiti, da nismo jedini i prvi gospodari ovog predivnog Planeta. U nadahnutoj propovijedi nadbiskup je spomenuo izvornost i autentičnosti bunjevačkih Hrvata „koji su se na ovim predivnim bačkim ravnicama na sva događanja i procese u prirodi odazivali ispunjeni uzvišenom duhovnom i značenjskom snagom. U povezivanju vidljivog s onim Nevidljivim shvatili su da je rad, znoj, oranje i sijanje njihov udio u kozmičkoj stvarnosti, a žetva i ubiranje plodova ‒ dar Neba", rekao je mons. Hočevar i okupljene podsjetio na misna čitanja dotaknuvši se praoca naše vjere Abrahama koji se „hrvao" s Bogom za svakog čovjeka.
„Njegovim praotačkim umom i srcem molimo se i mi za čitav današnji svijet, za današnje čovječanstvo posrnulo u ratove, podijeljenosti i konflikte... Dobro su, dakle, osjetili naši vrli preci – doživljavajući žetvu kao besplatni dar, da bi u daru kruha mogli dostojno živjeti i sada i u vječnosti. Tako se rodila Dužijanca kojom se i danas odano dičimo. Dakle, srcem i glasom, ustima i u zborovima razglašujemo zahvale Svevišnjem za dar žetve i prinosimo pred oltar kruh – najrječitiji simbol života ‒ poput Abrahama molimo za današnje čovječanstvo da ne sprječava dijeljenje svim ljudima bez razlike darove žetve i pšenice te tako i kruha dobrih odnosa. Molimo za one Abrahame koji znaju da treba izići iz svojih kuća sebičnosti i krenuti na put budućnosti nesalomivih nada! Predragi svi vi Abrahami intelektualci; prorokujte puteve budućnosti, to jest načine kako izići iz ovih naših zatvorenih svjetova sebičnosti! Gdje ste, nadalje, Abrahami diplomati, da biste naše velebne tvrđave bez prozora i vrata otvorili komunikaciji, dobrim i pozitivnim međusobnim odnosima?! Tako ćete i jedni i drugi omogućiti današnjem svijetu zrnevlje mudrosti i istine, zrnevlje razumijevanja i kruh zajedništva", naglasio je nadbiskup i nastavio: „Gdje smo, nadalje, svi mi Abrahami vjernici i molitelji, da bismo žarkom molitvom oslobodili propadajuću civilizaciju sebičnosti i samodostatnosti i podigli novu kulturu na onim visinama Isusove komunikacije s Ocem. Nije moguće već samo po sebi, pa ni ljudskoj logici nije dopušteno, proglašavati se kršćaninom, a oduzimati drugima besplatni dar žetve, pšenice, kruha, života... Ne možemo sebe postaviti na mjesto Boga Stvoritelja i Jedinoga Suca svekolikog stvorenja i sve povijesti, a vjeru prikačiti na svoje uniforme kao puku značku kršćanske ideologije. Biblijski gospodar ne dopušta da se po našim ljudskim mjerilima određuje i čupa povijesni korov. Krist ‒ Gospodar povijesti govori nam danas: 'Kucajte', kucajmo svi mi koji živimo u kućama Gospodnjim! Kucajmo svi mi redovnici i monasi Istoka i Zapada u jedan glas – i to izišavši iz zatvora konfesionalnih podijeljenosti – da bismo nadvisili zlu snagu svih sodoma i gomora našeg vremena", rekao je među ostalim mons. Stanislav Hočevar.
Slaviti i zahvaljivati u zajedništvu
Na misnom slavlju, koje je doista bilo svečani izraz zahvalnosti Bogu, sudjelovali su predvoditelji ovogodišnje Dužijance: bandaš Dominik Skenderović i bandašica Katarina Piuković, te mali bandaš Andrija Kujundžić i mala bandašica Ema Ivković, kao i brojni vjernici u bunjevačkim i šokačkim nošnjama koji su došli iz Subotice, Tavankuta, Monoštora, Sonte i Vajske. Misno slavlje uzveličao je i Katedralni zbor Albe Vidaković iz Subotice pod vodstvom mo. Miroslava Stantića, dok je za orguljama bio domaćin – orguljaš u novosadskoj katedrali David Bertran.
Nakon neizostavnog Tebe Boga hvalimo i svečanog blagoslova, uslijedila je povorka do Trga Republike, gdje je posjetiteljima Dužijance prikazana ljepota i šarolikost nošnje, običaja, a kraljice su zapjevale pjesmu pisanu namjenski za ovu manifestaciju. Povorku risara i kulturno-umjetničkih društava pratili su mladi tamburaši, članovi HGU-a Festival bunjevački pisama, a na koncu povorke u svečanim i žitnim vijencima okićenim karucama stigli su bandaš i bandašica. Bandaš je domaćinu salaša Davoru Šimiću simbolično javio da je „ris gotov i žito pokošeno", te mu je dao vjenac od žita koji je bio jedan od prvih simbola Dužijance, a bandašica je kruh uručila zamjeniku gradonačlenika Novog Sada Milanu Đuriću, koji je u obraćanju nazočnima izrazio radost što je Novi Sad u godini kada je proglašen Europskom prijestolnicom kulture mogao biti domaćin ove značajne manifestacije.
„Dužijanca ima i duboku simboliku. Ona slavi rad i duhovnost čovjeka, podjeća nas na povezanost s prirodom kao i na višestoljetnu marljivost naših predaka, na univerzalne vrijednosti. Moram pohvaliti cjelokupan program i čestitati organizatorima koji provode svoju misiju i promiču svoj kulturni identitet i stvaralaštvo uz uključivanje šire javnosti", rekao je među ostalim Milan Đurić, kojemu je dopredsjednica UBH-a Dužijanca Ljiljana Dulić uručila sliku – grb Novog Sada izrađen u tehnici slame.
Riječi zahvale uputio je i direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković, koji je okupljene podsjetio što je Dužijanca, te istaknuo da je vodstvo Grada Novog Sada manifestaciju Dužijanca u Novom Sadu proglasio manifestacijom od značaja te joj dodijelio značajna financijska sredstva za organiziranje iste. „Prikazan je mali dio naše bogate kulturne baštine. Trodnevni program kojega smo pripremili u zajedništvu s udrugama iz hrvatske zajednice i našim gostima prikazali smo u Europskoj prijestolnici kulture. Sve vrijeme imali smo izuzetnu suradnja s vodstvom Novog Sada, a uz njihovu financijsku pomoć, značajna sredstva je izdvojio i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Osobito mi je drago da smo tradicijsku kulturu Hrvata mogli prikazati bez ikakvih problema ili smetnji", rekao je u izjavi za naš tjednik Piuković.
Bogat kulturni program
Subota večer bila je u duhu folklora i tamburaša. Večer je započela pogodbom risara, a kada je posao pogođen, redala su se kulturno-umjetnička društva koja su razveselila Novosađane pjesmom i plesom. Nastupili su: HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, HKUPD Stanislav Preprek iz Novog Sada (pjevačka skupina), HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice uz solisticu Tamaru Štricki Seg, te KUD Vuk Karadžić iz Temerina, KUDH Bodrog iz Monoštora, HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, KPZH Šokadija iz Sonte i HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega.
Dužijanca u Novom Sadu započela je u petak svečanom akademijom u atriju nekadašnjeg isusovačkog samostana pokraj crkve sv. Jurja u Petrovaradinu zvucima novokomponirane vojvođanske tamburaške glazbe autora Dubravka Isakova Cicka, koje je izveo komorni sastav Subotičkog tamburaškog orkestra pod ravnanjem Marijane Marki. Samu je manifestaciju otvorio predsjednik UBH-a mons. Andrija Anišić i među ostalim rekao:
„Ponosni na trajnost ovog običaja, radujemo se što će naša udruga prikazati ljepotu tradicijske kulture i običaja bunjevačkih Hrvata i dio svoje duhovne baštine. Želimo je predstaviti kao jedinstveni projekt hrvatske zajednice u Novom Sadu. Nadamo se da će ovo predstavljanje biti doprinos kulturi Novog Sada i suživotu s drugim narodima s kojima na ovim prostorima živimo već stoljećima".
Ariju Ruža iz opere Dužijanca autora Josipa Andrića uz pratnju Subotičkog tamburaškog orkestra izvela je operna diva Alenka Vojnić Ponjavić, a krunu Dužijance u Novom Sadu predstavila je umjetnica koja stvara u tehnici slame Jozefina Skenderović.
„U središnjem dijelu je petrovaradinska sat-kula, s tim što je umjesto vjetrokaza naš putokaz – križ. U moru naših različitosti sat poručuje da nam svima jednako mjeri vrijeme. Kruna sadrži prikaz novosadskih mostova koji, kao i svi mostovi, spajaju kulture i narode. Tu je i neizbježno žito koje nam također svima treba. Otkrila sam večeras da nisam pogriješila – sat-kula je i mjesto ljubavi", kazala je umjetnica i dodala kako je sve u zagrljaju hrvatskog tropleta.
Izložbu slika „Bunjevačka nošnja i ris", koja je bila postavljena u obližnjem Spomen-domu bana Josipa Jelačića, predstavio je autor i direktor UBH-a Dužijanca Marinko Piuković.
„Želimo prikazati našega čovjeka u poslu – risu – koji zemlju od koje živi štuje i poštuje, te bogatstvo naše bunjevačke nošnje koja je u prošlosti imala dominantnu ulogu u svakodnevnom životu, a danas je neizostavni dio tradicijske kulture i zaostavštine te povezuje identitet i opstojnost naše zajednice. Slike su dio putujuće izložbe koju smo prvi puta priredili u Gradskom muzeju u Subotici na tradicionalnoj izložbi S Božjom pomoći, te prikazali na izložbi u Etnografskom muzeju u Zagrebu i u Kulturnom centru bačkih Hrvata u Baji", kazao je Piuković predstavljajući izložbu.
Posjetitelji koji su posjetili neki od ova tri događaja ili možda sva tri, bili su oduševljeni programom, običajem i uopće saznanjem da Dužijanca u Subotici postoji dulje od stoljeća. Sudionici programa su bili počastvovani mogućnošću sudjelovanja, a posjetitelji time što su vidjeli.
„Dužijanca mi je osobito važna, a budući da sam rodom iz Subotice i da sam nekada i sam bio sudionik iste, njen značaj i važnost sam prenio i na članove KUD-a Vuk Karadžić iz Temerina. Osobito nam je draga ova u Novom Sadu, jer možemo reći da je Dužijanca došla kod nas. S radošću smo se odazvali pozivu", kaže voditelj Društva Darko Stantić.
Slično mišljenje ima i članica pjevačke skupine Stanislav Preprek iz Novog Sada Erna Šumec, koja je rekla:
„Obradovalo nas je saznanje da je Dužijanca u Novom Sadu, a još više poziv da i mi sudjelujemo u programu. Uživamo u svemu ovome".
Dužijancu u Novom Sadu odličnom ocjenom je ocijenio i Ivan Sivić, rekavši:
„Mislim da je ovo što je Dužijanca održana u Novom Sadu jako dobra stvar. Trebamo se pokazivati u pozitivnom, a imamo što pokazati. Svaka čast onome tko je došao na ovu ideju. Čestitam".
Manifestacija Dužijanca u Novom Sadu imala je za cilj predstaviti žetvenu svečanost bunjevačkih Hrvata iz Bačke. Ujedno je ovo bila i prigoda da se prikaže dio bogate folklorne baštine ovdašnjih Hrvata.
Podsjećanja radi, ovo je treći put da Dužijanca izlazi iz svojih subotičkih okvira. Prošle je godine gostovala u Baji u Mađarskoj, a 2018. predstavila se u Zagrebu. Po riječima Piukovića u narednom periodu je planirano da Dužijanca još „posjeti" Mostar i eventualno Beograd. Time bi se završio ovaj projekt „putujuće" Dužijance.
Izvor: Hrvatska riječ Ž. V. i M. T.
