Vjerojatno najveća manifestacija somborskih Hrvata, Dužionica, prigoda je da se, nakon završene žetve, zahvali Bogu na rodu, ali i da se zajednica okupi te proveseli poslije napornoga rada.
Dužionica je ove godine održana 87. puta u organizaciji mjesnog HKUD-a Vladimir Nazor. Predvoditelji manifestacije – bandaš i bandašica – bili su Filip Gromilović iz salaša Nenadići i Ana Čuvardić iz salaša Bezdanski put.
Važnost zahvalnosti
Proslava je, kao i godinama unatrag, počela okupljanjem sudionika u Hrvatskom domu. Predvođeni djecom i mladima odjevenim u bunjevačku nošnju uputili su se do Crkve Presvetog Trojstva gdje je služena misa zahvalnica. Misno slavlje na kom je posvećen kruh od novoga žita predvodio je velečasni Josip Štefković, koji je nedavno preuzeo voditi somborsku župu Svetoga Križa. Ističući važnost zahvalnosti i zajedništva, vlč. Štefković je u propovijedi ukazao kako „danas, ovdje na ovom slavlju, zahvaljujući Bogu, pokazujemo jednu višu razinu pobožnosti i bogoljubnosti".
Nakon mise, sudionici manifestacije uputili su se, noseći „krunu" Dužionice, do Županije. Usput su odigrali kolo na središnjem trgu. Na svečanosti u Županiji, posvećeni kruh, kao simbol Dužionice, predan je gradonačelniku Sombora Antoniu Ratkoviću. Gradonačenik je ovom prigodom kazao kako je Dužionica značajna manifestacija za Grad Sombor koja predstavlja bogatstvo multietničkog šarenila. Zahvalio je vrijednim ratarima i žeteocima na uloženom naporu i uspješno završenoj žetvi te kruhu od novoga žita.
„Hleb, kruv ili kruh, je simbol samog života, ali, prije svega i nas samih. Zato je važno da očuvamo i njegujemo ove lijepe običaje kojima prije svega oplemenjujemo sebe i naš grad u kome živimo", kazao je Ratković.
Očuvanje kulturnih posebnosti
Dužionica je nastavljena „risarskim ručkom" u Hrvatskom domu.
Pomoćnica ministrice kulture i informiranja Republike Srbije Slavica Trifunović je ovom prigodom kazala kako je jedan od ciljeva države poštovanje i zaštita i unaprjeđenje ljudskih i manjinskih prava, puna integracija manjina u društveni život i očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti. Podsjetila je i na to da su Srbija i Hrvatska 2004. potpisale sporazum o zaštiti prava dviju manjina, te ocijenila da na tom planu ostaje još dosta toga da se uradi kako bi pripadnici dviju manjina bili u potpunosti zadovoljni razinom prava koja uživaju u praksi. Dodala je i kako nacionalne manjine obogaćuju i materijalnu i duhovnu kulturu zemlje i pridonose produbljivanju prijateljstva i suradnje između dvije države.
„Čast mi je HKUD-u Vladimir Nazor i svim pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice čestitati praznik Dužionice i poželjeti da ova udruga svojim ugledom i radom i ubuduće bude jedan od glavnih nositelja očuvanja i razvijanja kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u Srbiji i da u budućim godinama bude povoda za slavlje kao što je ovo", kazala je Trifunović.
Opunomoćeni ministar Veleposlanstva Hrvatske u Srbiji dr. sc. Stjepan Glas je kazao kako Dužionica, koja se održava već 87 godina, budi dubok osjećaj poštovanja prema svim prijašnjim generacijama koje su ovu baštinu prenosile na mlađa pokoljenja. Poručio je da ova manifestacija zaslužuje ne samo pohvalu nego i daljnju potporu Hrvatske koja, kao i dosad, neće izostati.
Uz spomenute dužnosnike, proslavi Dužionice nazočili su i konzul savjetnik Generalnog konzulata Hrvatske u Subotici Ivan Rukavina, dopredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća za područje Sombora Željko Šeremešić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, šef kabineta gradonačelnika Sombora Ivan Šimunov i vijećnik Gradskog vijeća zadužen za socijalnu zaštitu Darko Smiljanić.
Izvor: Hrvatska riječ (N. B. / D. B. P.)
