Edi Tajm, profesor etnomuzikologije i svirač tradicijskih glazbala

Objavljeno: 30.04.2017. Pregleda: 155

edi tajmZa profesora etnomuzikologije Edija Tajma može se sa sigurnošću reći da je jedan od rijetkih u Srijemu koji svira više tradicijskih puhačkih glazbala: troglasnih gajdi s područja Vojvodine i Slavonije, dvoglasnih s područja jugoistočne Srbije, Bugarske i Makedonije, a osim njih podjednako je vješt i u sviranju raznih vrsta frula, okarine, kavale, a od prije godinu dana svira i samicu. Zajedno s bratom, još dok je bio dječak, počeo je plesati u folkloru HKC-Srijem, a potom i u KUD-u Branko Radičević u Srijemskoj Mitrovici. Nakon završene srednje muzičke škole u Srijemskoj Mitrovici, na čijem odsjeku je svirao klarinet, životni put nastavio je na studijama u Beogradu, gdje upisuje etnomuzikologiju. Može se slobodno kazati da se radi o svestranom umjetniku koji se posvetio plesu, glazbi i tradicijskim glazbalima.

I teorija i praksa

Danas Tajm radi kao profesor u srijemskomitrovačkoj gimnaziji i srednjoj Muzičkoj školi Petar Kranjčević, u kojoj predaje tradicijsko pjevanje i sviranje.

„Etnomuzikologija je znanstveni smjer. Kada sam upisivao fakultet, mislio sam da će tijekom studija biti više prakse i sviranja i plesa. Međutim, nije bilo tako. Više smo radili tradicijsko pjevanje tako da sam praktično samouk u sviranju glazbala. Teoretski sam dobio dosta dobro znanje, a za sviranje je bilo potrebno uložiti dosta truda i financijskih ulaganja kako bih došao do instrumenata koji baš i nisu tako jeftini“, kaže Edi, koji posebnu ljubav gaji prema gajdama, a u školi i na seminarima je već uspio prenijeti tu ljubav i vještinu na nekoliko učenika.

„Volio bih biti što bolji gajdaš. Međutim, to zahtijeva dosta vremena, vježbanja i odricanja. Nažalost, trenutno nemam puno vremena posvetiti se tim glazbalima osim pred neki nastup, ali se nadam da ću tijekom ljeta imati više vremena. Ono što mene fascinira je prelijep zvuk gajdi, a posebno me interesiraju irske gajde. Nažalost, danas je malo muzičara u tradicijskoj glazbi. Gajde su slabo zastupljene i u Srijemu nas ima samo petorica. Ali mi je drago što već ima nekoliko djece koja se posvećuju tome. Više puta sam boravio u Tavankutu kao predavač na seminaru tradicijskih glazbala i drago mi je što su tamo bila tri učenika koja su pokazala veliko zanimanje za tradicijsku glazbu i koji su veoma uspješni u tome. Među njima bih posebice izdvojio mladog Augustina Žigmanova, koji je veoma nadaren i uspješan.“

Razlog više

Tajm je do sada proputovao nekoliko država Europe i svijeta zahvaljujući glazbi:

„Do sada sam imao priliku predstaviti našu kulturu u nekoliko država. U Južnoj Koreji sam boravio 2010. godine zajedno s mojim kolegama gdje smo kroz pjevanje, ples i tradicijsku glazbu predstavili kulturu cijele Srbije na najbolji mogući način. Zahvaljujući ljubavi prema folkloru i glazbi obišao sam i veliki broj ostalih država svijeta. Prije godinu dana boravio sam i u Kini, i to je razlog više, osim velike ljubavi prema tradicijskim glazbalima, koji me još više motivira da još vrjednije radim na sebi kako bih svijetu prikazao našu kulturu. Tu je još jedan važan razlog, a to je svakako druženje i upoznavanje s drugim narodima i upoznavanje s njihovim kulturama.“

Kako kaže, trnovit je put svakog umjetnika u ostvarenju svih postavljenih ciljeva:

„Važno je biti istrajan i raditi ono što voliš. Muzičarima je danas nešto teže istrajati u tome, ali mi je drago što postoji nekoliko škola gdje se mladima nudi mogućnost da izučavaju tradicijsku glazbu. To je ta prednost koja se danas nudi mladima, jer imaju učitelje koji će im to pokazati, dok sam ja morao mnogo istraživati i sam učiti.“

Za kraj, Edi je poručio mladim muzičarima:

„Mladi se danas trebaju baviti tradicijskom glazbom. Samim tim postaju bogatiji za još jedan jezik, notno pismo koje je univerzalno za cijeli svijet. Osim užitka u sviranju i lijepog osjećaja, kroz muziciranje prikazujemo svijetu što sve umijemo i predstavljamo našu bogatu tradiciju i kulturu.“

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - kompletan program
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima