U Somboru i okolnim mjestima registrirano je sedam hrvatskih udruga, a samo dvije udruge imaju svoj vlastiti prostor – HKUD Vladimir Nazor iz Sombora i odnedavno HKPD Silvije Strahimir Kranjčević iz Berega. Imati svoj prostor jest prednost, ali i opterećenje jer to znači izdavanje novca za održavanje i rekonstrukciju, plaćanje troškova. U Nazoru su novac za rekonstrukciju dijela krovišta osigurali putem natječaja, a u Beregu su uveli obvezu plaćanja članarine kako bi mogli plaćati troškove.

Radovi na Domu

U 2018. godini HKUD Vladimir Nazor realizirao je veliki broj programa, kako u samom Društvu tako i gostovanja u drugim sredinama, prije svega Hrvatskoj. Paralelno s tim Društvo je uspjelo značajna sredstva uložiti i u rekonstrukciju i održavanje Hrvatskog doma.
„Najznačajnija investicija bila je rekonstrukcija dijela krovišta koje je prokišnjavalo. Sredstva za to dobili smo od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to 20.000 kuna. Osim toga obnovili smo tri prostorije na katu, riješili grijanje u njima, uradili rasvjetu u Velikoj dvorani. Tijekom prošle godine sređen je i podrum i peć tako da naša kiparska sekcija sada ima uvjete za rad. Rezultat rada kiparske sekcije je suvenir s logom Društva koji je već stigao do naših prijatelja u Hrvatskoj. Ono što nas čeka naredne godine je rekonstrukcija uličnog dijela krovišta, što će biti duplo skuplji radovi od ovih urađenih u 2018. godini. Konkurirali smo na natječaj Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i očekujemo rezultate tog natječaja. Čeka nas i kompletno uređenje velike dvorane, a koliko ćemo moći uraditi ovisi od natječaja putem kojih osiguravamo novac“, kaže Mata Matarić, predsjednik HKUD-a Vladimir Nazor.

Pomlađivanje članstva

Ono što je zadaća za 2019. godinu je pomlađivanje članova sekcija. Već je počela suradnja s prosvjetnim radnicima koji su okupili djecu osnovnoškolskog uzrasta. Plan je i formiranje dječje dramske grupe, kao i početak rada mlađe folklorne skupine.
„Želimo pojačati i našu tamburašku sekciju i tu planiramo suradnju s Glazbenom školom Petar Konjović, koja ima odjel tambure. Planiramo obnoviti običaj proslave Dužionice na salašima i vjerojatno će to ove godine biti Dužionica na Nenadiću. Uredništvo Miroljuba počet će pripreme na knjizi o značajnim Hrvatima iz našeg društva“, nabraja dio planova za 2019. godinu prvi čovjek Nazora i naglašava kako udruga ima nekoliko značajnih i redovitih manifestacija koje traju više od 80 godina, kao što su Dužionica i Veliko bunjevačko-šokačko prelo ali će se istrajati i u nešto „mlađim“ programima kao što su likovna kolonija Colorit, Divojački vašar, Božićni koncert…
„Želja nam je da što više naših sekcija predstavimo u inozemstvu, prije svega u Hrvatskoj. Tako planiramo održati koncert u Gari u Mađarskoj, organizirati gostovanje dramske sekcije u Dalmaciji… Očekujemo od novog saziva HNV-a i institucija iz Hrvatske da uvaže naš dugogodišnji rad i pruže nam i materijalnu i moralnu potporu. Nadamo se nastavku dobre suradnje s Gradom Somborom, jer smo tom suradnjom zadovoljni. Pratimo sve natječaje, sudjelujemo na svim natječajima gdje se uklapamo kao udruga. Do sada je to bilo uspješno i obzirom da u tome sada već imamo i određeno iskustvo očekujemo da će tako biti i u 2019. godini“, kaže Matarić.

U vlastitom domu

Za HKPD Silvije Strahimir Kranjčević prošla godina bit će upamćena po kupnji kuće u kojoj je ova udruga otvorila Šokačku kuću. Kupnja kuće realizirana je zahvaljujući potpori Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvtaske.
„Na natječaju smo dobili točno 5.370 eura i taj novac bio je namjenski za kupnju kuće. Nedostajalo nam je 500 eura za plaćanje poreza, a tih 500 eura darovao nam je bereški župnik Davor Kovačević. Šokačka kuća opremljena je kao etno kuća, ali ćemo u njoj priređivati i naše programe, kao što su književne večeri i drugi sadržaji. Planiramo, čim vrijeme dozvoli i izgradnju letnjikovca za oko 50 osoba. Građu smo dobili kada se rušila stara škola tako da smo nešto materijala za početak radova već osigurali“, kaže predsjednik HKPD-a Silvije Strahimir Kranjčević Milorad Stojnić.
Imati kuću u vlasništvu znači je i održavati i plaćati račune. To je i razlog što su u ovoj udruzi uveli obvezu plaćanja članarine, a novac koji se tako prikupi bit će uložen u održavanje i plaćanje struje i drugih troškova. Što se tiče daljnjeg opremanja kuće u bereškoj udruzi kažu kako su iznenađeni zainteresiranošću samih mještana koji ne samo da obilaze kuću već i donose pokućstvo i nošnju, a neki komadi nošnje izvađeni iz starih škrinja pravi su rariteti.

Kupnja Jakšićeve kuće

„Kada sam početkom prošle godine na Skupštini udruge najavio da planiramo kupnju kuće mnogi nisu vjerovali da će se to i dogoditi, ali evo imamo našu kuću. Sada mi je želja da kupimo i kuću književnika Ante Jakšića koja se nalazi pored ove naše kuće. Koliko znam vlasnik kuće je kćer Jakšića, a prema informacijama koje imam ona je živjela u Tunisu ili Alžiru. Posljednji put u Beregu je bila na ukopu svog oca 1987. godine. Pokušat ćemo stupiti u kontakt s vlasnicima, a što se tiče same kupnje mi naravno taj novac nemamo pa ćemo putem natječaja ponovno pokušati osigurati sredstva da bi realizirali ovu našu ideju“, kaže Stojnić.
Osim kupnje kuće Ante Jakišića koja bi sa Šokačkom kućom trebala biti jedinstvena cjelina, u ovoj udruzi najavljuju nekoliko novih projekata za 2019. godinu.
„Uspostavili smo prije dvije godine veze s Klisom, gradom u Splitsko–dalmatinskoj županiji odakle potječu i naši preci. Već nakon Uskrsa naša djeca bit će njihovi gosti, a naši domaćini platit će troškove boravka i puta. Želja nam je da nakon tog mi uzvratimo gostoprimstvo. Također 2019. godina je godina u kojoj želimo obilježiti 700 godina Berega, jer se 1319. godine prvi puta spominje naše selo“, kaže Stojnić i dodaje da je zajednica u Beregu mala sa svega oko 800 stanovnika, pa im je zato iznimno važno da ne budu zanemareni, kako od lokalne somborske samouprave tako i od hrvatske zajednice.
„Sve nas je manje. Odlaze pojedinci, cijele obitelji. Evo sad poslije Nove godine iselile su se dvije obitelji. Djece u školi je sve manje, u selu radi samo jedan kafić“, iznosi sumornu sliku ovog pograničnog mjesta naš sugovornik.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević)