Smatrali ih bitnima ili ne, činjenica je da udruge kulture svojom aktivnošću i prisutnošću čine važan dio tzv. manjinskog života (ili kulturne autonomije) hrvatske zajednice u Vojvodini, odnosno Srbiji. U tom kontekstu, a povodom kraja godine, razgovarali smo s predstavnicima nekoliko udruga o tomu što je obilježilo njihov rad u proteklih 365 dana. U ranijim, a i ovom broju razgovarali smo s predstavnicima udruga iz Sombora i okolice, a ovom tekstu donosimo priču o pet udruga s područja Grada Subotice. Općeniti zaključak, nakon razgovora s njima, mogao bi biti: usprkos brojnim izazovima s kojima se kulturni amaterizam danas suočava, uz dobro upravljanje i sve jaču potporu iz matične Hrvatske, moguće je ne samo ostvariti kontinuitet nego i razvijati svoju djelatnost.

Bunjevačko kolo: Jačanje odjela

Iako je proteklih godina prolazio kroz razne krize, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo još uvijek važi za najmnogočlaniju i najistaknutiju udrugu Hrvata u Srbiji. U Centru ističu kako su u 2018. godini učinili puno na jačanju svojih odjela i na poboljšavanju manifestacija, uvodeći i neke novine. Također, imali su i više radova na obnovi prostorija u kojima rade, kao i ulaganja u opremu.
„Naš Folklorni odjel je pokazao veliki napredak u protekloj godini. Istini za volju, tu je i bilo najviše prostora za napredak, pošto smo u godini prije, zbog već poznatih događaja, ostali bez kompletnog prvog ansambla, te se sveli samo na mlađe skupine koje su brojale četrdesetak članova. Na kraju ove godine imamo preko 100 članova i prvi amsambl koji broji 30 članova. U radu nam se priključio i poznati koreograf Marin Jaramazović čime je stvoren prostor za širenje aktivnosti unutar odjela. Oformljena je pjevačka skupina Prelje, povećan broj koreografija. Folklorci su imali i puno nastupa, od kojih bismo istaknuli nastupe na Dužijanci u Zagrebu i koncertu Šimunovo u Lisinskom. I Dramski odjel je sa svojom predstavom Ča Grgina huncutarija bio uspješan. Svako igranje predstave u subotičkom Narodnom kazalištu napunilo je dvoranu, a odnijeli su i glavnu nagradu na amaterskom festivalu u Somboru. Također, predstava je gostovala i u Hrvatskoj – u Iloku i Drenovcima. Likovni odjel je održao planirane manifestacije i počeo s klasificiranjem slika iz našeg fundusa. Osnovali smo i novi odjel, znanstveno istraživački, koji je oformljen u cilju prikupljanja materijala za monografiju koja se planira tiskati u povodu 50. obljetnice Centra“, kaže predsjednik HKC-a Lazar Cvijin.
Osim ustaljenih manifestacija koje su, kako smatraju, i ove godile rasle i kvalitetom i kvantitetom, u HKC-u ističu i novoutemeljeni Festival tradicijskog pjevanja za koji se nadaju da će postati tradicionalan.
Od investicija uradili su popravak krova na dvorani za probe, a u tijeku je i promjena ulaznih vrata na maloj dvorani i ulazu u uredski prostor.
„Sve to je urađeno sredstvima dobivenim na natječajima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Od vlastitih sredstava nabavili smo reflektore za osvjetljenje, tzv. baletski pod za dvoranu za probe, kao i pribor za ručavanje za 150 gostiju. Godina koja je pred nama osobito nam je značajna, jer je to godina koja prethodi našem jubileju, zbog čega planiramo još više rada i još bolje rezultate“, zaključuje Cvijin.

Gubec: IPA projekt, seminar, turizam

Svojim uspješnim nastupima na različitim natječajima, kao i proširenjem djelatnosti na područje etno i seoskog turizma, tavankutski HKPD Matija Gubec je svakako udruga za primjer. Tako im je i protekla godina bila ispunjena brojnim aktivnostima, uz osvježenje s novim projektima, novim partnerima i prijateljima.
„Svakako bih istaknuo novu plodonosnu suradnju s HKUD-om Komušina iz Škofje Loke u Sloveniji gdje smo sudjelovali na međunarodnoj konferenciji na temu budućnosti manjina u EU. Imajući u vidu uspješnu i visoko ocjenjenu realizaciju ovog projekta, uslijedio je nastavak suradnje u novim projektnim prijedlozima čije se odluke uskoro očekuju.
Veliki izazov nam je predstavljalo i sudjelovanje u IPA Interreg projektu s Mađarskom, ostvaren u suradnji Muzeja čipke iz Kiskunhalasa i uduge Ernő Lányi iz Subotice a na temu vjerskog turizma i autohtonih rukotvorina, gdje su naše slamarke imale zapaženu ulogu. Iako se ovaj projekt okončava 1. travnja ove godine, u najavi su novi projektni prijedlozi i želja za nastavkom suradnje“, kaže predsjednik Gupca Ladislav Suknović.
Udruga je radila i na podizanju kvalitete njihovih stalnih aktivnosti kao što su Seminar bunjevačkog stvaralaštva i Kolonija slamarki koje su, kako navodi Suknović, kvalitetno i sadržajno popunile ljetnje aktivnosti u Tavankutu. Posjećena je bila i njihova poljoprivredna manifestacija – Tavankutski festival voća, koja afirmira mlade inžinjere, ali i osnažuje poljoprivredne proizvođače u Tavankutu.
Radili su, kažu, i na adaptaciji prostorija u okviru Galerije umjetnosti u tehnici slame te Etno salašu Balažević, gdje borave njihovi gosti i turisti.
„Nastojimo kulturno-turističkim sadržajima, ali i ugođajem ugoditi svim posjetiteljima u Tavankutu. Prošlu smo godinu zaključili vrlo zadovoljni jer je pored svih izazova obilovala kvalitetnim sadržajima, na radost članova Gupca, koji su i podnijeli najveći teret logistike i organizacija u najvećem broju slučajeva volonterski, ali i na korist Tavankuta, jer smo kroz naše aktivnosti utjecali na veću medijsku prepoznatljivost naše zajednice“, kaže Suknović.
Velika godina za Dužijancu

Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, koja se bavi organiziranjem istoimene, a ujedno i najveće manifestacije Hrvata u Srbiji, prošlu će godinu, kako se to metaforički kaže, upisati zlatnim slovima u svoju povijest, prije svega u povijest Dužijance. U pitanju su obilježena tri jubileja, povijesno gostovanje manifestacije u Zagrebu te dvije nagrade.
„Za same jubileje nismo mi zaslužni. Oni su došli na red u tijeku povijesti Dužijance. Prošle smo godine obilježili pedeset godina Takmičenja risara, koje se održava u sklopu Dužijance, pedeset godina od ‚izlaska‘ Dužijance na ulice grada Subotice u organizaciji tzv. Gradske dužijance te, meni dakako najdraži jubilej: 25 godina zajedničke organizacije Dužijance u našem gradu. Ponosni smo što Dužijancu u Subotici već 25 godina zajedno organiziraju Organizacijski odbor Dužijance uz podršku Katoličke crkve i gradskog poglavarstva Subotice. Možemo tu organizaciju i suradnju slobodno nazvati ako ne jedinstvenim a ono sigurno rijetkim primjerom dobre suradnje. Drago nam je da što smo uspjeli te jubileje obilježiti na najbolji mogući način, što je posebno došlo do izražaja na svečanoj akademiji kada smo se sjetili i na pravi način vrjednovali sve one koji su proteklih godina dali svoj veliki i dragocjeni doprinos u organiziranju i napretku Dužijance. Tom prigodom podijelili smo im zahvalnice, plakete ili statue risara“, kaže predsjednik udruge mons. Andrija Anišić.
I onda je tjedan dana nakon središnje proslave u Subotici, uslijedila i „povijesna“ Dužijanca u Zagrebu, koja je trajala tri dana, od 17. do 19. kolovoza, s preko 300 sudionika programa.
„Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske nas je podržao, osigurao početna sredstva i dogodila se manifestacija kakvu doista nismo očekivali. Bilo je vrlo, vrlo naporno to organizirati, ali kad sve dobro prođe, kako je već prošlo, onda se sve muke zaborave. Ne treba ništa posebno komentirati niti dodati jer je sve već viđeno i opisano“, kaže Anišić.
Upravo je „briljantna organizacija Dužijance u Zagrebu“ , kako je glasilo obrazloženje, bila razlog da UBH dobije nagradu Golden Intestas za doprinos kulturnom turizmu. Nagrada im je dodijeljena u Solinu (Hrvatska) na prijedlog kluba turističkih novinara i pisaca, a uvršteni su i u Klub zaslužnih za turizam.
„Ne bavimo se turizmom, jer za to nemamo snage ni ljude, niti je to naša zadaća, a dobili smo to međunarodno priznanje za turizam. Eto, svašta se događa. To je samo potvrda kako naša stremljenja i novo osvježenje Dužijance kojima težimo, i mi vidimo u Dužijanci kao turističkom proizvodu. Ipak, možda je to prigoda, kao što sam rekao jednom prigodom, da tu činjenicu iskoriste turističke zajednice grada Subotice, Pokrajine i Republike te pokušaju dovesti turiste na Dužijancu“, kaže Anišić.
A lijep završetak godine jubileja Dužijance, kako navodi naš sugovornik, bilo je godišnje priznanje Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi koje dodjeljuje Hrvatsko nacionalno vijeće.

Čitaonica: Širenje programa

Hrvatska čitaonica je i u 2018. realizirala projekte koje već tradicionalno priređuje više od desetljeća, a neke i skoro dva, pritom ih, iz različitih razloga, proširujući po broju sudionika ili po broju programa.
„Godinu smo započeli XII. Književnim prelom. Održali smo i XVI. pokrajinski susret pučkih pjesnika Lira naiva koji je u svibnju upriličen u Maloj Bosni. Na susret se prijavio do sada najveći broj pjesnika, njih 67, domaćih i iz Hrvatske, a tiskana je i zbirka izabranih pjesama sudionika susreta pod nazivom Nova nada : Lira naiva 2018. XI. Etnokamp u Subotici koncem kolovoza okupio je rekordan broj djece, čak 120 s kojima je radilo 60 volontera. Njemu je prethodio i II. Interkulturalni kamp koji je održan u Plavni za 35 djece“, navodi predsjednica udruge Bernadica Ivanković.
Program najveće književne manifestacija Hrvata u Srbiji, koja se sada zove Dani hrvatske knjige i riječi – Dani Balinta Vujkova, je ove godine proširen za još jedan dan i obogaćen s nekoliko novih sadržaja koji su razlogom za neznatnu izmjenu naziva manifestacije.
„Uz već standardne programe sedamnaesti po redu Dani su osuvremenjeni i protekli su u znaku novih sadržaja koji su za cilj imali prezentaciju suvremenih digitalnih tehnologija koje mogu biti od pomoći u poticanju i širenju čitateljske publike, a posebice čitateljskih navika djece i mladih. Tiskali smo i drugu knjigu izabranih djela Balinta Vujkova Bajke 2 kao i Zbornik radova s prošlogodišnjih dana“, pojašnjava Ivanković.
Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku, koju organiziraju, standardno je okupila lijep broj djece a godinu su završili objavom knjige Čudnovata godina Ljubice Kolarić-Dumić čije će predstavljanje javnosti biti u ovoj godini.

HGU: Lijepo i ružno

Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama je jedna od aktivnijih udruga u hrvatskoj zajednici. Proteklu godinu su započeli jednim lijepim događajem, otvorenjem vlastitih prostorija odnosno Tamburaške kuće, a završili ružnim – tako što su im iste te prostorije obijene i pokradene.
Održan je kontinuitet njihovih dviju najvećih manifestacija. Festival bunjevački pisama održan je osamnesti, a Smotra dječjih pjevača i zborova po petnaesti puta. Priredili su i svoj Proljetni i Godišnji koncert, a članovi udruge sudjelovali su i na više manifestacija.
„Sudjelovali smo na 5. Tambura instrumental festivalu koji je ove godine održan u Požegi, u Hrvatskoj. U tom projektu naša je udruga suorganizator zajedno s tamošnjom Glazbenom školom i Muzičkom akademijom iz Zagreba. Koncem godine naš Veliki tamburaški orkestar je imao gostovanje u Budimpešti, na koncertu povodom 25. obljetnice rada tamošnje Hrvatske gimnazije, a početkom prosinca i koncert u Nišu. Članovi našeg Dječjeg tamburaškog orkestra imali su ‚radno‘ ljetovanje u Novom Vinodolskom, gdje su osim odmora imali svakodnevne probe i održali jedan koncert za domaćine“, kaže dopredsjednik HGU-a Vojislav Temunović.
Krajem godine, kako smo već naveli, pokradene su im prostorije udruge.
„Ukradeno je 13 tambura, odnosno sve koje su tamo bile, i ozvučenje. U dosadašnjim naporima policije i članova udruge pronađeno je 7 tambura i oko 60 posto dijelova ozvučenja – mikseta, zvučnici i dio mikrofona“, dodaje Temunović.

Izvor: Hrvatska riječ (D. Bašić Palković)