Betlemaši su stari običaj Hrvata u Srijemu i nalazi se u Katalogu nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji koji je nastao kao plod višegodišnjeg istraživanja koje je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata provodio u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, Odsjekom za kulturnu antropologiju i etnologiju, drugim institucijama i pojedincima. Običaj betlemaša održava se i danas. Suradnica na ovom ispitivanju bila je predsjednica surčinske udruge Katica Naglić. Ona je istraživala običaj betlemaša, osim u Surčinu, i u Novom Slankamenu i Novim Banovcima i autorica je teksta i fotografija u katalogu. Osim navedenih mjesta, običaj betlemaša prakticira se i u Golubincima i Srijemskoj Mitrovici. Betlemaši se okupljaju na Badnji dan i obilaze kućanstva u svom mjestu, a domaćini ih s ponosom i s radošću dočekuju. Izvode igrokaz o susretu triju kraljeva: Gašpara, Melhiora i Baltazara s Herodom, kojega ispituju o novorođenom Mesiji. Nakon obilaska kućanstava betlemaši odlaze u crkvu na polnoćku gdje također izvode igrokaz i čestitaju Božić vjernicima. Oni prvi navještaju rođenje Isusa Krista.

Tradicija u kontinuitetu

Mještani Surčina njeguju ovaj običaj desetljećima i očekuju ga s velikim veseljem. Običaj se prenosi s generacije na generaciju. Nemaju točnu informaciju od kada se običaj prakticira, ali pretpostavka je da datira od kraja XIX. i počeka XX. stoljeća i nikada nije prekinut: „Kao ministrant gledao sam starije momke kako svake godine idu od kuće do kuće kao betlemaši i najavljuju rođenje Isusa Krista. Za mene je to bila velika radost. Već s 12 godina počeo sam ići s njima i shvatio sam tada da sam sazrio i postao momak. Bilo mi je važno da su me prihvatili da mogu ići s njima. Prvi izazov bio je napraviti jaslice. U tome nam je pomogao rođak Matija Naglić. Puno mi je značila prva godina kada sam išao s betlemašima. Tada sam počeo drugačije razmišljati. To je tradicija koja se proteže kroz naše obitelji dugi niz godina. U mojoj obitelji imali smo četiri generacije betlemaša. Bit ću sretan da tu tradiciju nastave i sljedeće generacije. Neka betlemaši žive vječno«, kaže Željko Majetić iz Surčina: „Sjećam se betlemaša iz starih vremena. Počeo sam ići s njima 70-ih godina prošlog stoljeća. Budući da su Surčinci multietnički orijentirani i da živimo u nacionalno mješovitoj sredini, uvijek je bio kuriozitet biti betlemaš. U vrijeme kada sam išao s betlemašima, išle su po dvije-tri grupe tog dana. Ponekad smo išli i u sastavu s našim susjedima pravoslavne vjere. Mislim da je to dobro, a o tome govori i činjenica da smo i do danas ostali vezani jedni za druge. To je jedna divna tradicija koju smo uspjeli održati i mislim da treba i ove mlađe generacije, koje vidim da ima, da prenose mlađim generacijama“, kaže Zvonimir Žugaj iz Surčina.

Običaj betlemaša u Novom Slankamenu, kao i u drugim mjestima u Srijemu, traje desetljećima. Slankamenci imaju fotografiju betlemaša koja datira iz 1947. godine. To im je najstariji pisani trag o betlemašima: „Ova tradicija nije nikada prekidana. Betlemaši u Slankamenu prvi čestitaju Božić. Četiri mladića odjevena u narodnu srijemsku nošnju, opasana sabljama i hrvatskom trobojnicom, dolaze u kuću domaćina i prikazuju prikaz iz Biblije kada tri kralja dolaze do cara Heroda i pitaju gdje se rodio novi kralj. Svaki domaćin je ponosan kada u njegovu kuću dođu betlemaši. S betlemašima je išao dedak, koji je unosio malo šale i domaćinu čestitao Božić. Betlemaši do polnoćke obilaze kuće i sve grupe betlemaša dolaze u crkvu na polnoćku i čestitaju Božić“, navodi Darko Peka iz Novog Slankamena.

Generacijski susreti

U želji da sačuvaju ovaj običaj od zaborava, Hrvatska čitaonica Fischer inicirala je kulturni događaj Susret betlemaša u Surčinu prije četiri godine, koji se održava u okviru manifestacije Božić u Surčinu. Postavili su sebi zadatak da zajedno sa župom Presvetog Trojstva čuvaju, obnavljaju i njeguju običaje Hrvata i katolika iz Surčina. Prvi susret bilo je okupljanje betlemaša iz Surčina, druženje i razgovor, na temelju kojih su podaci prikupljeni o tome tko je sve sudjelovao i kako je ovaj običaj izgledao tijekom proteklih desetljeća. Poslije dvije godine surčinska udruga proširila je susret i u goste pozvala betlemaše iz Novog Slankamena, a ove godine, 5. siječnja, susretu su se pridružili i betlemaši iz Novih Banovaca: „Susret je postao tradicionalan. Osmislili smo generacijski susret svih betlemaša u Surčinu koji su živi. Nakon dvije godine susreta napravili smo popis od sto betlemaša koji još uvijek nije potpun. Oni su svojim pričama i sjećanjima puno pomogli u prikupljanju podataka o betlemašima u Surčinu“, navodi predsjednica surčinske udruge Katica Naglić i dodaje: „Treće godine odlučili smo da to ne bude susret betlemaša samo iz Surčinu, nego i iz drugih mjesta u Srijemu gdje se taj običaj također prakticira. U suštini običaj je isti, s malim razlikama u odijevanju i jaslicama. Slankamenčani imaju crveno, bijelo, plavi pojas, različite kape, a jaslice su u obliku crkve, dok su naše jaslice u obliku kuće s križem na krovu. Osim u odijevanju, postoje male razlike i u kazivanju Banovčana u odnosu na Surčince. Župnik Marko Kljajić došao je do podatka da ovaj običaj prakticira i mađarska zajednica u Šatrincima. Tekst koji kazuju betlemaši napisao je Ilija Okrugić Srijemac i ona je iz trikraljevske kolede Božićni darak s badnjačkim i trikraljevskim koledom i sedam novih pjesama Božića tiskane 1885. godine u Đakovu. Taj je tekst sada pojednostavljen i sveden na izravni dijalog kojim se betlemaši obraćaju jedni drugima. Običaj betlemaša u Srijemu dio je nematerijalne kulturne baštine Hrvata kod ZKVH-a koji se zove živa baština. Osim betlemaša u Surčinu, upisan je i običaj zvonjenja za Svi svete. Za sada su vertepi upisani u nematerijalnu kulturnu baštinu Srbije i nadamo se da ćemo i mi to ostvariti“.

Osim župljana Surčina, na susretu betlemaša nazočili su surčinski župnik preč. Marko Kljajić i vlč. Dušan Milekić, župnik u Novim Banovcima i Inđiji, gosti betlemaši iz Novog Slankamena i Novih Banovaca te sve generacije surčinskih betlemaša: „Svi običaji unutar crkve imaju duboko duhovno i vjersko značenje. U narodu se to manje poznaje, ali što se tiče betlemaša, iako nisu u mnogim župama nego samo u pojedinim, oni predstavljaju bogatstvo unutar jedne životne župne zajednice. Betlemaši imaju veliko duhovno značenje i oni su prvi glasnici iščekivanja i trenutka rođenja Gospodinova. Ono što oni izgovaraju je iz Svetoga pisma. Biti betlemaš nosi čast da si ti taj koji će pronijeti kroz jedan vidljivi pokret rođenje tvog Gospodina. Tu radost oni osobno donose u domove i to predstavlja veliki duhovni trenutak u kome oni prikazuju iz Svetoga pisma i duboko uvode u taj trenutak, posebno što se to događa pred misu polnoćku što je zaista veliko. Radujen se što se taj običaj prakticira u mnogim mjestima i neka se očuva što duže“, istaknuo je vlč. Dušan Milekić.

Dojmovi mladih betlemaša

„U mojoj obitelji betlemaš je bio moj djed, zatim moj otac i sada ja. Drago mi je što smo održali tu lijepu tradiciju u našem mjestu i u mojoj obitelji. Lijepo je što se na ovakav način družimo kako bismo se upoznali s ovim običajima u župama u Srijemu. Naša mlađa grupa ide s betlemašima već dvije godine. Svake godine na Badnji dan idemo od kuće do kuće, izvodimo igrokaz, pjevamo a zatim to isto izvodimo na polnoćki u crkvi. Volim taj običaj. Lijepo se družimo i njegujemo tradiciju“, kaže Stevica Špancir iz Novog Slankamena.

„Običaj betlemaša je veoma duga tradicija u Novim Banovcima“, ističe Zlatko Kriška iz Novih Banovaca i dodaje: „Moj ujak je išao u betlemaše 50-ih godina prošloga stoljeća. To je tradicija koju smo mi nastavili. Idemo na Badnji dan i odlazimo u domove onih domaćina koji nam upale svjetla kako bismo znali gdje smo dobrodošli. Oni nas puste u svoje domove gdje pjevamo Oj Betleme. Meni osobno je tradicija mnogo važna i želja mi je da to nastave mladi iz našeg mjesta“.

„Naša mlađa grupa ide s betlemašima već dvije godine. Volim taj običaj jer se lijepo družimo i njegujemo i čuvamo tradiciju. Djed me je učio o betlemašima i meni se to svidjelo i ja sam im se poželio priključiti. Lijepo je što se svi družimo, a sada nam dođu gosti i iz drugih mjesta i saznajemo kako se taj običaj prakticira kod njih“, kaže mladi betlemaš iz Surčina Nikola Jakić.

Manifestacija Božić u Surčinu u okviru kojeg je održan i Susret betlemaša održana je uz financijsku podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska čitaonica Fischer svake godine ulaže u opremu betlemaša. Ove godine izradili su nove jaslice (betlem), te osam novih kožnih čizama za betlemaše. Župljanin Đura Vlačina izradio je sablje za obje grupe betlemaša i donirao ih surčinskoj župi prošlih godina. Želja je organizatora da se manifestacija podigne na višu razinu i omasovi susret betlemaša.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)

Foto: FB Hrvatska čitaonica Fischer