Na adresu Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo među računima za siječanj stigao je uobičajeno i račun Grada Subotice za nadoknadu korištenja iznajmljenog prostora, no ovoga puta značajno veći. Umjesto ustaljenih 6.000 dinara, iznos na računu je sada 43.705 dinara!
Iz Tajništva za imovinsko-pravne poslove Grada kažu kako je ova promjena u skladu s Cjenikom Rješenja o visini zakupnine za poslovne prostore na kojima je nositelj prava javnog vlasništva ili prava korištenja Grad Subotica, a koje je Skupština grada donijela na posljednjoj sjednici, koncem 2019. godine.
Prostor traži ulaganja
Predsjednik Bunjevačkog kola Lazar Cvijin kaže kako ovo nenajavljeno poskupljenje značajno otežava daljnji rad te da je došlo u iznimno nezgodnom trenutku.
„Sredstva s kojima raspolažemo osiguravamo putem natječaja, članarina i donacija i ona često nisu dovoljna za naš rad. Osim planiranih troškova, svaki dodatni nam značajno otežava djelovanje, a naročito ovakvo poskupljenje na mjesečnoj razini. Problem je i što je ono došlo u godini našega jubileja, kada obilježavamo 50 godina od osnutka zbog kojih smo predvidjeli veći broj aktivnosti, što samim tim iziskuje i veće financijske izdatke”, kaže Cvijin.
Zbog zakonskih ograničenja Bunjevačko kolo od prije tri godine nema status trajnog najma na prostorije u kojima je smješteno gotovo od samog osnutka, već se ugovor obnavlja na pet godina. Aktualan ističe u svibnju sljedeće godine što Cvijin navodi kao još jedan problem, budući da je to prostor koji je dotrajao i u koji bi u budućnosti trebalo puno ulagati kako bi se rad Centra mogao nesmetano odvijati.
„Prošle godine smo samo u održavanje prostora uložili gotovo pola milijuna dinara, a i dalje imamo ozbiljnih problema. U najlošijem stanju su krovovi koji su stari, dotrajali i prokišnjavaju. Najgora situacija je u dvorani za probe, gdje se vidi kako se gips ploče odvajaju od stropa. Majstori su procijenili da bi zamjena cijele krovne konstrukcije i stavljanje izolacije na stropu koštala i do pet milijuna dinara, što je ozbiljan iznos i problem za nas. To su stvari koje moramo rješavati zbog sigurnosti djece koja ondje borave svaki dan, ali i zato što Grad ništa ne odvaja sredstava, sve moramo sami”, kaže Cvijin i dodaje kako je i energetska efikasnost objekta loša te da potroše dvostruko više sredstava za grijanje zbog toga.
Eventualno rješenje ovoga problema Cvijin vidi u davanju u zakup prostora na rok dulji od pet godina, kako bi se moglo značajnije investirati u njega.
U Kolu se probe odvijaju svakodnevno, u nekoliko prostorija, a Cvijin slikovito situaciju predočuje riječima da „vrije kao u košnici”. Rad je organiziran u nekoliko odjela od kojih je najbrojniji folklorni. Centar broji preko 300 članova, s tendencijom porasta posljednjih nekoliko godina.
Plaća se 20%
Bunjevačko kolo će od sada plaćati zakupninu u visini od 20% od procijenjene tržišne visine zakupnine. S obzirom na to da koriste 813 m2 prostora u III. poslovnoj zoni, gdje cijena zakupa iznosi 224 dinara po m2 bez obračunatog PDV-a, Kolu je fakturiran iznos od 44,80 dinara po m2 bez obračunatog PDV-a, navode u nadležnom Tajništvu.
Sa značajnim skokom cijena zakupa suočile su se i druge udruge kulture poput Omladinskog kulturno-umjetničkog društva Mladost i Mađarskog kulturnog centra Népkör. Umjesto dosadašnjeg jednakog iznosa od 6.000 dinara, računi se razlikuju ovisno o kvadraturi prostora i zoni u kojoj se nalaze. Predstavnici ovih društava za naš tjednik nisu htjeli govoriti, ali su se složili da je ovo veliki problem za njihov daljnji rad.
Kako navode u Tajništvu, obvezu plaćanja zakupnine u visini od 20% od procijenjene tržišne visine zakupnine od siječnja ove godine, osim navedenih, imaju i sve humanitarne organizacije koje imaju za cilj pomoć oboljeloj djeci i osobama s invaliditetom, udruženja građana iz područja zdravstva, kulture, znanosti, prosvjete, sporta, socijalne i dječje zaštite, zaštite okoliša, parlamentarnim političkim strankama koje poslovni prostor ne koriste za stjecanje prihoda, dobrovoljnim organizacijama koje sudjeluju u spasiteljskim akcijama, osobama koje obavljaju djelatnost starih zanata, umjetničkih zanata i poslova domaće radinosti određenih Pravilnikom o određivanju poslova koji se smatraju starim i umjetničkim zanatima, odnosno poslovima domaće radinosti, načinu certificiranja istih i vođenju posebne evidencije izdanih certifikata (Službeni glasnik RS, broj 56/12), kao i udruženjima koja ostvaruju suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove odobrene u područjima od značaja za obranu ili koja njeguju tradicije oslobodilačkih ratova Srbije.
Šokačke kuće
S problemom prostora suočavaju se i druge udruge s hrvatskim predznakom. Od registriranih 38 na teritoriju Grada Subotice, svega dvije imaju prostor u svojemu vlasništvu – Hrvatska glazbena udruga Festival bunjevački pisama u Subotici i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec u Tavankutu. Značajan dio je registriran na adresama privatnih kuća, dio njih djeluje u javnom prostoru kao dio veće strukture, pojedini svoje urede imaju u prostorima koji su u vlasništvu crkve, dok neki ni na koji način nemaju riješeno pitanje prostora.
Da je nedostatak prostora za rad jedno od najvećih problema s kojima se susreću udruge svjesni su i u Hrvatskom nacionalnom vijeću. Predsjednik Odbora za kulturu Darko Sarić Lukendić kaže da svega osam hrvatskih udruga u cijeloj državi ima svoj prostor za rad, te ističe da je rješavanje tog problema jedna od aktivnosti novog saziva krovnoga tijela Hrvata u Srbiji. Potkrjepljuje to s tri primjera u posljednje dvije godine gdje je HNV posredovao u rješavanju pitanja prostora udruga, no nijedna od njih nije na teritoriju Grada Subotice.
„Prošlog tjedna je potpisan sporazum kojim župa u Monoštoru ustupa prostor mjesnoj hrvatskoj udruzi. U 2019. godini smo posredovali u kupnji Šokačke kuće u Vajskoj, a godinu dana prije tog u Beregu. Osim osiguravanja prostora za neometano djelovanje, stvoreni su i turistički potencijali preko kojih će udruge moći financirati održavanje objekta”, kaže Sarić Lukendić.
Izvor: Hrvatska riječ (J. D. B.)
