Kada je osnovano Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec u Rumi, ono tada nije nosilo naziv koje danas ima. Prvobitan naziv je bio Hrvatska ratarska čitaonica, osnovana prije Prvog svjetskog rata, 1903. Taj naziv, Čitaonica, se u svakodnevnom govoru Briježana (Hrvata koji najvećim dijelom žive u dijelu Rume koji se naziva Brijeg) zadržao do današnjih dana. U vremenu kada je Društvo osnovano, tadašnji članovi okupljali su se u prostorijama Društva kako bi tu nešto i pročitali, kako bi uzeli neku knjigu na čitanje i kako bi se educirali i obrazovali, počeli učiti svirati i glumiti.
To su bila posve druga vremena u odnosu na danas kada ljudima nisu bili dostupni drugi sadržaji kojima bi se mogli baviti i ispuniti svoje slobodno vrijeme. I danas je Društvo održalo svoju tradiciju i mnogi članovi rado dolaze da u prostorijama udruge pročitaju novine, s obzirom na to da je hrvatska udruga u Rumi pretplaćena na više tjednih, mjesečnih i periodičnih časopisa. Također posjeduju i knjižnicu u kojoj, osim najznačajnijih hrvatskih pisaca poput Augusta Šenoe i Miroslava Krleže, posjeduju i najpoznatija djela europskih i svjetskih klasika, kao i knjige veoma vrijedne stručne literature iz poljoprivrede i agronomije, koje su Društvu tijekom vremena zavjetovali mnogi istaknuti članovi. Bez obzira što su članovi Društva bili Briježani, ljudi koji su se uglavnom bavili poljoprivredom, članovi te udruge svojedobno su bili i veoma obrazovani, cijenjeni i poštovani, poput liječnika i agronoma, koji su dali veliki doprinos da Društvo u Rumi opstane do današnjih dana.
Vrijedne zbirke
Društvu u amanet danas je ostala i vrijedna zbirka stručne literature doktora Stevana Krištofa, koji je bio poznati rumski liječnik i ljekarnik, poznat i izvan granica tadašnje Jugoslavije:
„Također, kada je Društvo gostovalo u zemlji i inozemstvu, dobivalo je na dar brojne knjige i monografije koje se danas čuvaju u prostorijama naše udruge. One ni danas nisu izgubile svoju vrijednost, samo što se danas manje čita nego u ranijim godinama. Ranije se drugačije živjelo i jedini način da se nešto sazna i nauči bio je ukoliko to pročitate u knjizi. Zato je nama danas teško razumjeti koliko je nekada bila velika vrijednost kada vam netko daruje knjigu. U vrijeme nakon osnutka Društvo je imalo i svog knjižničara, dok sada to nažalost nije tako. I pored toga, naša knjižnica je opstala do današnjih dana i ona je jedan od pokazatelja dugog kontinuiteta trajanja naše udruge. Prije desetak godina jedan od naših članova, na žalost danas pokojni, Ratko Racković je uradio i popis tih knjiga. Posjedujemo preko 500 naslova, tako da bi i prostor u kojima se one nalaze trebalo proširiti, kako bi one dobile uvjete kakve zaslužuju“, navodi tajnik HKPD-a Matija Gubec Nikola Jurca.
Zaslužni za početak rada
Osnivači Hrvatske ratarske čitaonice bili su Marko Bačević (predsjednik), Andrija Pil (potpredsjednik), Albert Lovasić (tajnik) i Ilija Galar (blagajnik). Iz sačuvanih zapisnika od osnutka do danas evidentno je da Čitaonica, osim novina, nabavlja i knjige, prije svega namijenjene zemljoradnicima. Čitaonica je počela s radom 1. lipnja 1919. godine u sobi Ivana Petrića na Novom vašarištu. Prvi javni nastup Ratarska čitaonica imala je 21. rujna 1919. godine. Tom prilikom Albert Lovasić je održao predavanje o kućnom odgoju djece. Tijekom ljeta, 12. srpnja 1951. godine, dolazi do promjene naziva Društva i od tada nosi naziv HKPD Matija Gubec. Od tada pa sve do današnjih dana u prostorijama Društva redovno se organiziraju tradicionalne igranke – zabave, poklade, razna druženja u kojima osim članova sudjeluju i mnogobrojni prijatelji Društva.
Izvor: Hrvatska riječ (Suzana Darabašić)
